HND-SNH Info

Newsletter 13

Svibanj 2014.
HND-SNH Info

IZDVAJAMO

- BENEFICIRANI RADNI STAŽ ZA NOVINARE
- JURICA PAVIČIĆ NOVINAR GODINE
- HANŽEKOVIĆ U ISČEKIVANJU ULASKA U EPH
- OTKAZI I STEČAJNI POSTUPAK U GLASU ISTRE
- HRVATSKA IMA 4923 NOVINARA I 12 DNEVNIH NOVINA
- KOMERCIJALIZACIJA I SOCIJALNA NESTABILNOST UGROŽAVA PROFESIJU
- IZMJENAMA KAZNENOG ZAKONA PROTIV CENZURE

MEDIJSKA SCENA

BENEFICIRANI RADNI STAŽ ZA NOVINARE

Treba li novinarima, obzirom na njihov zahtjevan i stresan posao, osigurati beneficirani radni staž, pitanje je koje će ponovno biti otvoreno u sklopu rasprave o novom zakonu o stažu s povećanim trajanjem, odnosno beneficiranom radnom stažu. Novi zakon trebao bi biti donesen na jesen i stupiti na snagu s prvim danom sljedeće godine, najavljuju iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Već u lipnju trebala bi biti osnovana radna skupina sastavljena od stručnjaka i predstavnika socijalnih partnera koja će raditi na tekstu novog zakona, javlja Hina. Ministar Mirando Mrsić za ovu je agenciju izjavio kako se novim zakonom želi uvesti red i transparentnost u sustav beneficiranog radnog staža, koji je desetljećima nepromijenjen i zastario. Neka zanimanja poput rudara, ložača parnih lokomotiva ili pak radnika na visokim pećima odavno su prestala postojati i brisat će se s popisa dok će se za druga, poput pjeskarenja pa i zanimanja snimatelja i kamermana, provesti procjena opravdanosti primjene beneficiranog radnog staža. "Za sva takva zanimanja, kao i za druga zanimanja očekujemo prijedloge, a o svemu ćemo pitati struku u razmotriti je li potrebno da im se odobri beneficirani radni staž", rekao je Mrsić za Hinu.

JURICA PAVIČIĆ NOVINAR GODINE

Kao i svake godine prilikom dodijele HND-ovih nagrada za novinarsku izvrsnost najveća je neizvjesnost vladala prilikom proglašenja novinara godine jer je to priznanje koje glasanjem dodjeljuju članovi HND-a. Ove godine glasalo ih je 646, a najveći broj glasova, njih 226, dobio je kolumnist Jutarnjeg lista Jurica Pavičić. Najbolje novinarske radove u preostalih osam kategorija birao je Ocjenjivački odbor podijeljen u četiri radne skupine; za pisano, televizijsko, radijsko i internetsko novinarstvo. Većina članova Odbora odlučila je da ove godine neće dodijeliti nagradu za istraživačko novinarstvo jer niti jedan od prijavljenih radova nije zadovoljio visoke kriterije uspostavljene prethodnih godina. "Radovi koje nagrađuje HND možda ne bi bili nagrađeni od nakladnika jer HND-ov Odbor vodi se drugačijim kriterijima i češće bira one koji su van struje", rekao je predsjednik HND-a Zdenko Duka pozdravljajući prisutne i najavio kako je Društvo otvoreno za sve sugestije vezane uz izmjene sustava nominiranja novinarskih radova. Slobodna novinarka Barbara Matejčić tako je jedna od malobrojnih, ako ne i jedina koju su za HND-ovu nagradu umjesto nakladnika nominirali ljudi o kojima je pisala, odnosno skupina građana grada Vukovara, dobila je ove godine nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo za tekstove "U potrazi za drugim Vukovarom" i "Ko će Vukovar lepše da okiti". "Ne vidim da je ijednoj vladi stalo do Vukovara. Govorim to kao novinarka s terena", rekla je Barbara u svojem skraćenom govoru koji je posvetila Vukovaru i Vukovarcima. Nagradu Nikša Antonini za najbolju novinsku fotografiju dobio je Željko Lukinić za snimku rušenja djela građevine za vrijeme nevremena, gdje se nad provalijom u kadru mogla vidjeti i njegova noga kao svjedočanstvo koliko je bio spreman riskirati za dobru sliku. Lukinić je zahvalio urednicima dnevnika 24 sata i Večernji list koji su fotografiju objavili na naslovnicama. Nagradu za radijsko novinarstvo primila je Silvija Šeparović, autorica emisije "Aftershock", političkog magazina koja se svakog petka u 10:30 ujutro emitira na Radio Sljemenu, dok su za televizijsko novinarstvo nagrađeni Ivana Dragičević i Dragan Nikolić, autori i urednici HTV-ove emisije "Horizonti" u međuvremenu skinute s programa javne televizije. Najboljim snimateljem proglašen je HTV-ov Mario Sladić za priloge iz Sirije koji je pred okupljene pozvao i svojeg kolegu Stjepana Baletija bez kojeg, kaže, ne bi mogao ništa napraviti. Nagradu za internetsko novinarstvo ustanovljenu lani, ove je godine primio Ilko Čimić, a upravo na isti dan smijenjen je i ministar financija Slavko Linić, česti akter u Čimićevim istraživanjima ponajprije o manjkavosti Zakona o predstečajnoj nagodbi koji je i prilikom preuzimanja nagrade ovaj Indexov novinar nazvao korumpiranim zakonom žaleći što bivši ministar neće odgovarati za svu štetu koju je taj zakon prouzročio. Nagradu Otokar Keršovani za životno djelo primio je Branko Šuljić, novinar i publicist u čijem je opusu najvažnija poveznica more o kojem već preko 40 godina piše na stranicama Novoga lista.

HANŽEKOVIĆ U ISČEKIVANJU ULASKA U EPH

Predstečajna nagodba EPH još čeka konačnu presudu Trgovačkog suda kada će se među većinske vlasnike ovog izdavačkog diva upisati najlukrativniji među odvjetnicima, Marjan Hanžeković. Što će Hanžeković u medijskim vodama, pitanje je na koje je donekle odgovorio tportalu. 'Kupio sam devedeset posto udjela koje je Hypo grupa imala u Europapress holdingu (EPH). Želim napraviti ekonomski profitabilnu i dobru tvrtku. Samo ekonomski profitabilne novine mogu biti slobodne', prenosimo njegovu izjavu tportalu. Prema provjerenim informacijama Marjan Hanžeković već je postavio dvoje svojih ljudi u upravu EPH-a. I dok se na upis novog vlasnika još čeka, u redakciji Jutarnjeg lista preraspodjeljuju se kadrovi. Tako se urednica politike Ana Plišić vratila među političke novinare, a dio urednika je maknut. Premda u impressumu nisu promijenili pozicije, Vuk Radić, urednik portala jutarnji.hr i Miran Pavić, direktor sestrinske tvrtke Europa Digital, posljednjih su mjeseci puno izravnije uključeni u kreiranje uređivačke i poslovne politike dnevnika Jutarnji list. Ime Mirana Pavića do sada se ispred tvrtke najčešće spominjalo vezano uz dva uspješna digitalna projekta Dosi i Dodo, a digitalni projekti važan su segment od kojeg se u prijedlogu restrukturiranja poduzeća puno očekuje. Tko je, pak, Vuk Radić pitanje je koje postavljaju i novinari Jutarnjeg lista, a prema nekim izvorima, uputili su ga i službeno Upravi EPH.

OTKAZI I STEČAJNI POSTUPAK U GLASU ISTRE

Paralelno s prvim otkazima za 31 radnika dnevnika Glasa Istre vlasniktog dnevnika podnio je prijelog za pokretanje stečajnog postupka kako dnevne novine Glas Istre tako i poduzeća Glas Istra trgovina. Kako je i najavljivano, pismeni otkazi radnicima Glasa Iste, a temeljem programa zbrinjavanja tehnološkog viška iz studenog prošle godine koji je početkom tekuće godine nadopunjavan, krenuli su 6. svibnja. Novinari i ostali medijski radnici kojima je poslodavac uručio otkaz još će neko vrijeme biti "teret" poslodavcu jer trebaju iskoristiti godišnje odmore i odraditi otkazne rokove. Podružnica Sindikata novinara Hrvatske u Glasu Istre, kao što smo ranije pisali, ne prihvaća poslodavčev program zbrinjavanja radnika. Otkaze su dobili novinari, grafički urednci, grafički tehničari, lektori, redaktori, web operateri, samostalni propagandisti, dizajneri, referenti za oglase, administratori i skeneristi. Među njima su i sindikalni povjerenici kao i bivši sindikalni povjerernici koje zakon štiti šest mjeseci nakon prestanka obnašanja te dužnosti. Otkazi su uručeni i radnicama na porodiljnom dopustu ili na bolovanju radi komplikacija u trudnoći, među kojima su i samohrane majke. I sindikat kao i Hrvatski zavod za zapošljavanje, kojem je poslodavac dužan dostaviti program zbrinjavanja tehnološkog viška, poslodavca su upozorili na "manjkavosti", no on primjedbe nije uvažio. Istog dana kada su prvi radnici primili otkaze svojih ugovora o radu, dva poduzeća - Glas Istre novine i Glas Istre trgovina – podnijela su Fini prijelog za pokretanjem predstečajne nagodbe. Tri dana poslije, 9. svibnja postupci su odobreni. U oba slučaja postupke predstečajne nagodbe vodit će Andrej Sablić, stečajni upravitelj iz Rijeke. Dugovi Glasa Istre novine premašili su 27 milijuna kuna, dok trgovina vjerovnicima duguje 56 milijuna kuna. U slučaju obee firme odobrena je privremena mjera deblokade računa. Kada je riječ o Glasu Istre trgovina, zbog gospodarskih razloga jer se kiosci tog poduzeća nalaze u turističkim središtima i jer ne bi tko imao distriburirati dnevni tisak, uključujući i Glas Istre novine. Jedan od razloga deblokade računa trgovine je i činjenica da plaća za 282 radnika nije isplaćean dva mjeseca i njena bi isplata bila upitna ukoliko poslovni račun i dalje bude blokiran. U slučaju novine Glas Istre privemena mjera deblokade računa odobrena je kako zbog gospodarskih razloga tako i zbog održavanja dnevnika na životu. Naime, blokada računa izazvala bi neizlaženje dnevnika, odnosno prestanka pružanja usluga tiskanja od strane Novog lista. "Tom se društvu već duguje više od tri milijuna kuna i ono neće moći imati ni komercijalog opravdanja ni nakladničke solidarnosti za nastavak obavljanja usluga koje se ne mogu platiti", među ostalim stoji u razlozima privremene mjere deblokade računa dnevnika Glas Istre. Nije naodmet ponoviti da Glas Istre i Novi list imaju istog vlasnika, Albeta Faggiana i da će se predstečajne nagodbe odraziti i na poslovanje riječkog dnevnika. Poduzeća grupacije, naime, ispremrežena su kreditima i međusobnim jamstvima, a neke poslovne odluke u slučaju Novog lista proučava i policija temeljem kaznene prijave sindikata. Na koji način vlasnik Glasa Iste, kako novine tako i trgovine, planira poduzeća "sanirati", trebalo bi se znati do 24. lipnja. Naime, prijelog za poketnjem predstečaje nagodbe nije pratila potrebna dokumentacija pa su poduzeća obavezana da do druge polovice lipnja dostave, među ostalim, plan financijskog restrukturiranja kao i plan operativnog restrukturiranja, izjave da predstečajna nagodba neće utjecati na tražbine radnika, kao i obavijesti dosavljene vjerovnicima.

U GLASU SLAVONIJE STATUS QUO

Ista meta, isti razmak. Tako se najkraće može opisati situacija koja već mjesecima vlada u Glasu Slavonije. Dva sindikata – podružnica Sindikata novinara Hrvatske, podružnica Sindikata grafičara Hrvatske – poslodavca uredno zasipaju zahtjevima za nastavkom kolektivnog pregovaranja. No, pregovori se nisu pomakli s mrtve točke. I dalje je u toj novinskoj kući na snazi Pravilnik o radu u koji su, istina, prenijete odredbe isteklog kolektivnog ugovora. Dogovor o novom dokumetu koji bi bipartitno regulirao prava i obaveze radnika tog dnevnika daleko je od realizacije. Poslodavac, sudeći prema informacijama iz te novinske kuće, izbjegava sjesti za stol sa sindikatima. Neslužbeno se može čuti kako je stav poslodavca da "nisu dobra vremena za kolektivne pregovore" pa je onda bolje ne činiti ništa. Sindikati, pak, na takav stav ne pristaju i uredno urudžbiraju zahtjeve za pregovorima. Istovremeno, najave restrukturiranja koje se u pravilu oživotvoruju otpuštanjem radnika, sve su aktualnije. Nikakvih službenih programa ili lista tehnološkog viška nema, no Uprava Glasa Slavonije odavno je najavila kako razmišlja o smanjenju broja zaposlenih. Kalkulira se s informacijom o otpuštanu 15 do 17 medijskih radnika kako bi broj zaposlenih u tom dnevniku bio makimalno 150. Navodno su s dijelom radnika, mahom iz redova tehičkih služi, već obavljeni preliminarni razgovori. No, sindikati nikakvih službenih informacija nemaju pa se tako ne znaju konkretni razmjeri planiranog "restrukturiranja" niti posljedice koje će iz njega proizići.

TEWES NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE RTL HRVATSKA

Novi predsjednik Uprave RTL Hrvatske postat će Henning Tewes koji će tu dužnost preuzeti 1. srpnja. Novoimenovani predsjednik Uprave predložio je također postavljanje Ivana Lovrečeka, trenutno glavnog urednika RTL Televizije, svojim zamjenikom. Henning Tewes rođen je 1972. godine, ima magisterij iz političkih znanosti, povijesti i ekonomije Sveučilišta Oxford, doktorat Sveučilišta u Birminghamu te magisterij Insead-a (Francuska/Singapur), predstavljen je novi predsjednik Uprave na web stranicama RTL Hrvatske. RTL Grupi pridružio se 2005., a prije toga radio je za Zakladu Konrad-Adenauer, njemačku nevladinu organizaciju gdje je bio direktor za Poljsku i Bjelorusiju. Ivan Lovreček na RTL Televiziju dolazi 2004. godine najprije kao reporter, da bi godinu dana kasnije postao dnevni urednik i konačno 2007. glavni urednik RTL Televizije. Član je Uprave RTL Hrvatska od 2009. godine pa je malo vjerojatno kako će RTL Televizija mijenjati svojeg glavnog urednika usprkos Lovrečekovom promaknuću u Upravi.

GAŠENJE 24 SATA TV-a

Kada su 17. veljače ove godine podijelili 19 otkaza stalnim suradnicima mozaičnog programa 24sata TV, Uprava Styrije najavila je strateški zaokret i praktično gašenje TV kanala koji je od početka samo gomilao gubitke. Dopis kojim se Uprava obratila preostalim zaposlenicima tada im je još garantirao posao jer je program 24sata TV trebao samo promijeniti platformu pa se umjesto na IPTV-u emitirati na webu gdje Styrija već ima vodeću poziciju i zamjetno povećanje prihoda od oglašavanja uz video sadržaje. Program 24sata TV na web se trebao prebaciti prije ljeta, no u plan je u međuvremenu očigledno promijenjen pa je tako i većina preostalih zaposlenika u svibnju ostala bez posla. Na novoj web televiziji ili, točnije, video servisu Styrijinih hrvatskih portala ostalo je tako surađivati samo šestero ljudi.

HRVATSKA IZA SRBIJE I CRNE GORE PO MEDIJSKIM SLOBODAMA

Postotak stanovništva koje uživa slobodu medija i dalje je 14 posto u svijetu, a to znači da svaka šesta osoba živi u zemlji u kojoj se jamči sigurnost novinara, država se minimalno upliće u medijska pitanja, a mediji nisu pod zakonskim ili gospodarskim pritiscima, navodi Freedom House u izvješću objavljenom u četvrtka. Prvo mjesto na listi kao medijski slobodne zemlje dijele Nizozemska, Norveška i Švedska po indeksu za 2013. S rejtingom 40 Hrvatska je među 197 zemalja 83. u skupini medijski djelomice slobodnih zemalja na listi, a takvo je mjesto zauzela i 2011. Među medijski slobodne zemlje svrstane su od susjednih zemalja Slovenija na 39., te Austrija na 30. mjestu. Kao i Hrvatska djelomice su slobodne Mađarska na 71. mjestu, Srbija na 74. i Crna Gora na 78. mjestu. Iza Hrvatske su pak Kosovo na 98., Bosna i Hercegovina na 103. mjestu, a Makedonija na 122. "Zbog neprimjerene primjene i nerazumijevanja članka o pravu na pristup informacijama, novinari i dalje teško dobivaju informaciju od vlade", piše FH u zasebnu izvješću za Hrvatsku. Napominje da su učinkovitost tog zakona dodatno otežale dopune definiciji o tajnosti podataka iz 2010. Među bolesti hrvatskog novinarstva FH ubraja netransparentnost rada Vijeća za elekotroničke medije, uplitanje politike u upravu Hrvatske radiotelevizije (HRT), nezadovoljstvo odgovorom Hrvatskog novinarskog društva (HND) na pogoršanje uvjeta rada novinara, komercijalne i političke pritiske na novinare te koncentraciju dviju velikih medijskih kuća na tržištu tiskanih medija. Vijeće za elektroničke medije, neovisno regulatorno tijelo, kritizirano je zbog manjka transparentnosti pri dodjeli frekvencija i korištenja novca za produkciju komercijalne televizije i radija. HRT se financira i oglašavanjem i ubiranjem tv-pristojbi, piše FH te ističe da se ta televizija često smatra kućom koja zastupa političke interese. Kritizirana je i zbog cenzuriranja i ukidanja programa bez objašnjenja, politiziranja osobnih odluka, manjka transparentnosti i nepoštivanja profesionalnih standarda. Ozbiljne su zamjerke iznesene miješanju političara u upravu HRT, piše FH i objašnjava da Sabor imenuje direktora kuće, 11-člano programsko vijeće i Nadzorni odbor. Time "učinkovito institucionalizira političku kontrolu nad" HRT-om, piše FH i dodaje da je Sabor imenovao u listopadu Gorana Radmana za glavnog ravnatelja na pet godina. HRT je puno puta pokušao cenzurirati vlastite novinare (Maja Sever, Elizabeta Gojan, Karolina Vidović-Krišto), piše nadalje FH. Iako privatne televizijske i radijske postaje moraju biti registriranem, javnost često ne zna tko stoji iza registriranog imena kuće, piše FH i dodaje da mnogi "privatni medijski vlasnici navodno imaju interese u nemedijskom biznisu, stvarajući komercijalni i politički pritisak koji može smanjiti kritičko izvještavanje o radu vlade i utjecajnih tvrtki". Njemačka tvrtka Europa Press Holdings i austrijska Styria kontroliraju većinu tiskanih medija i postoji ozbiljna zabrinutost u preveliku koncentraciju vlasništva. Pad prihoda od oglašavanja zbog svjetske gospodarske krize smanjio je i prihode medijima te se novinarstvo često miješa s oglašavanjem i poslovima PR, pa ne samo da novinari ne mogu objaviti članke koji bi kritizirali njihove oglašivače, "sada se oglas objavljuje zamaskiran kao novinski članak". S porastom portala novinari "su često pod pritiskom da proizvedu više članaka u kratkom vremenu, a što sve utječe na kvalitetu izvještavanja", piše FH i dodaje "Novinari često objavljuju neprovjerene podatke i kopiraju članke objavljene na internetu". U općoj ocjeni medijskih sloboda u svijetu FH, koji indeks medijskih sloboda objavljuje od 1980., vidi nazadovanje.

HRVATSKA IMA 4923 NOVINARA I 12 DNEVNIH NOVINA

Konferencija "Mediji protiv demokracije" održana od 24. do 26. travnja u organizaciji Multimedijalnog instituta, Kurziva i Kulturtregera i u suradnji s Kuda.org, predstavila je prvoga dana na panelu "Istraživanja o hrvatskom medijskom prostoru" tri najrecentnija. Nada Švob Đokić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose govorila je tako o MEDIADEM istraživanju medijskih politika u europskom kontekstu koje je obuhvatilo Hrvatsku i 13 drugih europskih zemalja, a dostupno je na linku http://www.mediadem.eliamep.gr/findings/ Rezultati hrvatsku medijsku scenu opisuju kao kaotičnu u oscilaciji između tržišta i države i uz medijsku politiku kao reakciju na započete procese umjesto da ih usmjerava. Problem transparentnog vlasništva medija i utjecaj vlasnika na djelovanje medija i kreiranje medijske politike u Hrvatskoj je, pokazuje istraživanje, veći problem nego li u ostalim zemljama uključenima u istraživanje. Iako, u cjelini smo u europskom prosjeku. Kao ključan problem medijske politike u svih se 14 zemalja ističu radni uvjeti novinara. Uz podršku SEE Media Observatoryja istraživanje o medijskom prostoru Hrvatske radila je i Helena Popović sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Jedan njegov segment činile su i fokus grupe novinara i njihova percepcija stanja u medijima. Prema popisu stanovništva iz 2011. u Hrvatskoj je bilo 4923 novinara, HND je u 2012. imao 2979 članova čija je prosječna dob 52 godine. Ispitivani novinari podijeljeni su u tri fokus grupe od kojih su u jednoj bili novinari tzv. trećeg sektora, udruge i mediji neprofitnog karaktera, u drugu su spadali novinari javnih medija. a u treću oni iz komercijalnih. Sve tri fokus grupe istaknule su nedostatak solidarnosti među novinarima i nekompetentne urednike kao problem. Svi su, jednako tako, prepoznali nicanje malih, kritički orijentiranih medija kao priliku za neovisno novinarstvo, pohvaljeni su programi financiranja neprofitnih medija i samih novinara koje je ustanovilo Ministarstvo kulture, a krizu s pozitivne strane novinari vide kao homogenizirajući faktor. Pohvaljen je i angažman Sindikata novinara Hrvatske, osobito kod pravnih pitanja. Prije samo šest godina u Hrvatskoj je izlazilo 17 dnevnih novina, a do danas ih je preživjelo 12, njihova naklada također je zabilježila strmoglavi pad od prosjeka sa 700 na 400 tisuća primjeraka. Novine su zabilježile i najveći pad prihoda od 3 milijarde u 2008. do 1,5 milijardi u 2012., prvi su to rezultati izvještaja Ministarstva kulture o stanju na hrvatskom medijskom tržištu. Broj informativnih jedinica tekstova u dnevnim novinama također se drastično smanjio sa 1,15 milijuna u 2008. do tek nešto više od 700 tisuća u 2012. godini, dok je u istom razdoblju zabilježeno i 47% pada zaposlenosti u medijskoj industriji. Jedino što na prihodovnoj strani vrtoglavo raste jesu prihodi od usluge pristupa internetu koji su u odnosu na 2008. porasli duplo, do ukupnih preko 2 milijarde kuna.

VLADIMIRU RONČEVIĆU NAGRADA IVAN ŠIBL ZA ŽIVOTNO DJELO

U sklopu obilježavanja Dana Hrvatske radio televizije su u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) svečano uručene godišnje nagrade djelatnicima HRT-a te je otvorena tradicionalna izložba kamermana i snimatelja HRT-a. Nagradu HRT-a za životno djelo »Ivan Šibl« dobio je Vladimir Rončević, rukovoditelj HRT-a Centra Rijeka, a dodijeljena mu je na večerašnjoj svečanosti u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Godišnje nagrade za posebna zalaganja i realizaciju projekata HRT-a od posebnog poslovnog i programskog interesa dobilo je osam djelatnika HRT-a. Nagrada HRT-a »Joško Martinović« za najbolju TV reportažu u protekloj godini uručena je Nataši Kraljević Kolbas, autorici reportaže »Štrajk radnica DTR-a«. Za osobiti doprinos u programskom sadržaju Godišnju nagradu dobili su urednica emisije »Civilno društvo« Hrvatskog radija, Barbara Vid, te Mislav Togonal, autor dokumentarne reportaže/feature »Djemaa el-Fnaa-tržnica snova« snimljene u Maroku i emitirane na Radio Sljemenu.

SMJENA U DZNAP-u

Na skupštini Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) raspravljalo se o načinu raspodjele novca dobivenog od press cliping agencija između 150 najcitiranijih autora. Kako piše Poslaovni dnevnik na skupštini je dio članstva i Predsjedništva DZNAP-a zbog visokih troškova kritizirao način provođenja tzv. "projekta prepisivačine", koji je trebao iznjedriti kompjuterski program za prepoznavanje prepisivanja tekstova. Zbog niza nesuglasica predsjednik DZNAP-a Ivica Grčar povukao se sa funkcije. Za v. d. predsjednice izabrana je Božica Babić, novinarka Poslovnog dnevnika, a popunjeno je i Predsjedništvo DZNAP-a. Među 20 najcitiranijih autora, petero je novinara Poslovnog dnevnika.

IZAŠAO PRVI BROJ STUDENTSKOG LISTA GLOBAL

U svibnju je izašao prvi broj studentskog lista "Global", koji rade studenti Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba. Prvi broj Globala tiskan je u 5 000 primjeraka. Kako ističu u uredništvu novine Global će donositi priče o studentskim i društvenim pitanjima, kulturi i sportu. Novi projekt pokrenut je pod vodtvom profesora Igora Kanižaja , dok je odgovorni urednik-mentor Zlatko Herljević, dugogodišnji novinar i urednik Večernjeg lista i Vjesnika. Glavna urednica je Helena Kuhar, a urednišvo čine studentice prve godine diplomskog studija novinarstva te ostali studenti i studentice sa smjera Tiskanih medija. Global su besplatne novine, a osim u tiskanom izdanju mogu se čitati i putem društvenih mreža Facebook i Twitter.

KNJIGA NAPADA NA NOVINARE

Šesti po redu simpozij naslovljen "Mediji na drugačiji način" u organizaciji studenata komunikologije i novinarstva "Komuna" te Odjela komunikologije Hrvatskih studija održan je u svibnju na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj. Tema je ove godine bila cenzura, a simpozij je otvorila Andrea Žapčić govoreći o "Bijeloj knjizi" u kojoj su dokumentirani napadi na 40 novinara, iako je takvih slučajeva bilo i više, ustvrdila je Žapčić dodajući kako su neki novinari odustali od sudjelovanja što zbog straha, a što zato što su smatrali kako su pritisci dio profesije novinara. Među sedmoro novinarskih stručnjaka koji su govorili na Simpoziju bila je i Gordana Vilović, profesorica na FPZ koja je konstatirala kako je jedino kratko razdoblje istinske slobode medija bio početak 1990. kada nije bilo konkretne vlasti koja bi novinare sputavala, dok je nagrađivana novinarka Nataša Škaričić zaključila kako se cenzuri ne treba čuditi. "Ipak, danas je, osobito u Hrvatskoj, teško očekivati sistemsko rješenje. Možda novinarstvo ovisi o novinarima koji su sposobni zadržati autonomiju," prenio je njezinu izjavu portal voxfeminae.net. Svoje diplomske radove na simpoziju je predstavilo troje studenata komunikologije, a studenti su bili i najbrojnija publika. Simpozij je zaključen panel raspravom "Medijska sloboda u Hrvatskoj" na kojoj su sudjelovali novinari Elizabeta Gojan, Anita Malenica, Domagoj Jakopović i Helena Puljiz te Tihomir Ladišić kao moderator rasprave.

OTVORENI PODACI ZA TRANSPARENTNU VLAST

Argentinski list "La Nación" na svojim je internetskim stranicama objavio više od 6,5 tisuća dokumenata o tome koliko su i na što trošili članovi argentinskog Senata u razdoblju od 2010. do 2012, godine pa pozvao čitatelje da ih zajedno obrade kako bi iz njih dobili iskoristive podatke. Izrađena je aplikacija u obliku formulara koji registrirani čitatelj popunjava podacima iz dokumenta koji pretražuje. Do sad je na ovaj način obrađeno više od četiri tisuće dokumenata koji tako prerađeni otkrivaju, primjerice, kako su samo na putovanja članovi Senata u dvije godine potrošili preko 1,4 milijuna američkih dolara. Objava podataka u neorganiziranoj gomili ili dijelova podataka na različitim mjestima nije, međutim, karakteristika samo Argentine već i većine država koje se smatraju demokratskima. Razlog je to i pokretanja multilateralne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast kojoj se Hrvatska pridružila u rujnu 2011. godine. Iza nas je jedan djelomično ispunjen akcijski plan koji je otvorio dio podataka poput javne nabave na web stranicama Narodnih novina, dok je na stranici javnanabava.hr moguće pronaći tabelu s poveznicama na registre koji su više ili manje pregledni i točni, ovisno o tijelu vlasti ili instituciji koja ih vodi. Izvješće o provedbi akcijskog plana) navodi i druge korisne mail adrese poput one Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom duudi.hr gdje postoji registar u kojem će uskoro biti moguće pretraživati i popis državnih nekretnina, dok popis dionica u trgovačkim društvima i pravnim osobama te poslovnih udjela u trgovačkim društvima već postoje. Na stranici HIDRA-e u djelu koji se bavi političkim strankama mogu se tražiti podaci o financiranju predizbornih kampanja od posljednjih lokalnih izbora prošle godine kad je ovaj sustav uveden.

IZ RADA HND-a i SNH

SPORENJA OKO IZMJENA i DOPUNA STATUTA HND-a

Nakon što su glasanjem potvrđeni zapisnici prošlih sjednica Izvršnog i Središnjeg odbora HND-a, rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Statuta HND-a izazvala jepolemiku na zajedničkoj sjednici ova dva tijela HND-a održanoj 20. svibnja. Dio članova Odbora za izmjene i dopune Statuta požalio se naime kako je konačni prijedlog Statuta kojeg je poslao predsjednik tog Odbora, a o kojem se na ovoj sjednici trebalo glasati, u bitnim dijelovima izmijenjen. Prije svega se to odnosilo na ovlasti Skupštine HND-a i njezinih ovlasti u donošenju prijedloga financijskog i poslovnog plana društva, a prema zaključcima posljednje održane Skupštine i Središnjeg odbora HND-a. Zaključeno je kako Središnji i Izvršni odbor neće glasati o prijedlogu Statuta koji ne podržava barem troje od sedam članova te da će se Odbor za izmjene i dopune naći na još jednom prije Skupštine kako bi usuglasili konačni prijedlog koji će Skupštini biti dan na glasanje. Godišnja Skupština HND-a bit će, kako je odlučeno na sjednici, održana u petak 13. lipnja s početkom u 10 sati, a dan kasnije, u subotu, organizirat će se panel rasprava pod naslovom "Medijsko zakonodavstvo – što treba mijenjati" na koju će biti pozvani i predstavnici Odjela za medije Ministarstva kulture. Govoreći o stanju u medijima predsjednik HND-a Zdenko Duka podsjetio je kako EPH još uvijek čeka odobrenje predstečajne nagodbe od strane Trgovačkog suda, no da je budući novi vlasnik Marjan Hanžeković već postavio dvoje svojih ljudi u upravni odbor EPH. Priprema se i novo restrukturiranje kao i novi kolektivni ugovor za zaposlenike HRT-a, Glas Slavonije također će dijeliti otkaze, a Glas Istre već ih je podijelio 31. Glas Istre novina i trgovina ušli su, osim toga, u predstečajnu nagodbu koja će se u većoj mjeri odraziti i na Novi list budući se radi o istom vlasniku i međusobnim financijskim potraživanjima. Pod točkom razno glavni tajnik HND-a Vladimir Lulić iznio je prijedlog da Središnji odbor HND-a ovlasti tajništvo za odluku o smanjenju plaća zaposlenima u tajništvu HND-a od 3 do 6 posto, obzirom na smanjene prihode društva. Ova odluka odnosit će i na predsjednika HND-a koji je na to pristao iako njegova primanja od strane Društva nisu definirana istim pravilnikom.

IZMJENAMA KAZNENOG ZAKONA PROTIV CENZURE

Najspornije u odredbi o sramoćenju u Kaznenom zakonu činjenica je da se može raditi i o istinitim podacima, ako sudac presudi da njihovo iznošenje nije u javnom interesu novinar svejedno može biti optužen, primijetio je predsjednik HND-a Zdenko Duka na otvaranju okruglog stola "Izmjenama kaznenog zakona protiv cenzure" održanog u HND-u. "Ovakve odredbe kaznenog zakona ograničavaju bilo kakvo kritičko i istraživačko novinarstvo", zaključio je dodajući kako je do kraja travnja 1600 ljudi potpisalo HND-ovu peticiju za ukidanje odredbe o sramoćenju. Iako smatra kako jedna nepravomoćna sudska presuda nije razlog za hitno mijenjanje zakona, ministar pravosuđa Orsat Miljenić najavio je izradu novog prijedloga o zakonskom određenju sramoćenja koji bi trebao biti gotov za nekoliko tjedana. Nasuprot predsjedniku HND-a, ministar smatra kako zaštita časti i ugleda treba ostati u okviru Kaznenog zakona. "O kleveti se nema što govoriti jer tu se radi o namjernom iznošenju neistine, odredbu o uvredi trebalo bi precizirati, dok bi odredba o sramoćenju trebala dati najveću razinu zaštite privatnim osobama i njihovom privatnom i obiteljskom životu. Ipak, kad se radi o javnim osobama ti bi standardi trebali biti puno niži i štititi samo na njihov privatan i obiteljski život, naravno ako ga svojim postupcima sami nisu izložili sudu javnosti", rekao je Miljenić i dodao kako se razmatra hoće li sramoćenje uopće biti zadržano kao termin u zakonu ili će se u promijenjenom obliku prebaciti u kazneno djelo klevete. Predsjednik zagrebačkog Županijskog suda Ivan Turudić bio je među malobrojnim zagovornicima odredbe o sramoćenju te postavio pitanje bi li do ovakve burne reakcije uopće došlo se nepravomoćna presuda ne odnosi na novinarku Slavicu Lukić koja je jednako tako javna osoba i iza koje stoji EPH-ova mašinerija. Lukić mu je odgovorila da iza nje stoje tek kolege novinari koji su je podržali jer su shvatili kakva prijetnja stoji iza ove zakonske odredbe.

KOMERCIJALIZACIJA I SOCIJALNA NESTABILNOST UGROŽAVA PROFESIJU

Konferencija za medije koju su povodom Svjetskog dana slobode medija sazvali HND i SNH bila je prilika da se još jednom upozori na sve nestabilniji položaj novinara koji se neminovno odražava i na profesionalne standarde u novinarstvu. Predsjednik HND-a Zdenko Duka i predsjednik SNH Anton Filić upozorili su kako je situacija najteža u tiskanim medijima te pozvali novinare na solidarnost, a političare da "dignu šape s medija" kako se izrazio Filić. "Poslodavci režu troškove i plaće, daju otkaze i položaj novinara je sve nestabilniji", rekao je Duka pa zaključio kako je generiranje socijalnih problema novinara, uz snažnu komercijalizaciju medija, zapravo pogodovalo cenzuri i autocenzuri novinara u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Cenzuru, a prije svega autocenzuru dodatno podržava i nova odredba Kaznenog zakona o sramoćenju gdje se HND od donošenja sporne odredbe, podsjetio je Duka, angažirao na njezinom ukidanju kao i općenito dekriminalizaciji djela protiv časti i ugleda u skladu s preporukama EU. Pored toga, hrvatski je medijski prostor dodatno opterećen netransparentnim vlasništvom u medijima. Kako predstečajna nagodba EPH još uvijek nije potvrđena odlukom Trgovačkog suda tako nije poznati ni kako će se vlasnički pozicionirati ovaj veliki nakladnik tiska, pitanje vlasništva postavlja se i u slučaju Novog lista, Glasa Istre te Zadarskog lista, izjavio je Duka te izrazio zabrinutost i zbog gašenja 24 sata TV gdje je bez posla ostalo 30 ljudi, kao i trenda gašenja brojnih lokalnih radijskih postaja koje su se našle u financijskim problemima. Jedan od problema koje treba riješiti je i pitanje autorskih prava jer ugovori koje neki nakladnici potpisuju s novinarima sadrže i klauzulu o odricanju autorskih prava koja se prenose na nakladnika. Predsjednik SNH Anton Filić iskoristio je konferenciju povodom Svjetskog dana slobode medija kako bi još jednom apelirao na solidarnost među novinarima jer je to jedini način da se profesija izbori za svoja prava. Filić je podsjetio i na to kako SNH već 10 godina bez uspjeha pokušava dogovoriti nacionalni kolektivni ugovor koji bi novinarima osigurao minimum prava, budući da su redakcijski KU uglavnom ukinuti ili su prava koja garantiraju bitno umanjena.

SNH: PRITISCI UMJESTO DA SE SMANJUJU DODATNO SE POVEĆAVAJU

Povodom Svjetskog dana slobode medija, Sindikat novinara Hrvatske i ove je godine pozvao svoje članove kao i sve novinare i medijske radnike u Republici Hrvatskoj na tradicionalnu simboličku akciju Pet minuta gromoglasne tišine kojom će upozoriti svoje čitatelje, gledatelje i slušatelje na sve lošiji položaj novinara i medija čime se izravno ugrožava sloboda medija i pravo javnosti na kvalitetno informiranje. Dan slobode medija obilježava se svake godine 3. svibnja i to od 1993. godine kada ga je proglasila Glavna skupština UN želeći podsjetiti vlade država članica da im je dužnost poštovati i podržavati pravo na slobodu izražavanja. Kako navodi SNH u Hrvatskoj, međutim, kao da je na djelu retrogradni proces ušutkivanja novinara, a time i eliminiranje neovisnog i kritičkog novinarstva. Posljednja nepravomoćna sudska presuda za tzv. sramoćenje kojom je naša kolegica Slavica Lukić kažnjena plaćanjem kazne od 26.000 kuna pokazala je da za to kazneno djelo može biti proglašen krivim i onaj tko je iznio istinu, ali je sudac ocijenio da ta istina nije u javnom interesu. – "Sramoćenje" je veliki, ali nije i jedini problem koji pritišće hrvatsku medijsku scenu. Dokidanje stečenih prava je drugi. Sindikat novinara Hrvatske već deset godina bezuspješno pregovara s poslodavcima oko nacionalnog kolektivnog ugovora kojim bi se osigurala neka minimalna prava za sve novinare i medijske radnike Hrvatske. Napretka nema, dapače, poslodavci su pod izlikom recesije, počeli raskidati i kolektivne ugovore u medijskim kućama. Tako da je danas malo medija u Hrvatskoj u kojima se kolektivni ugovor poštuje u cijelosti. S druge strane, država je kroz sustav tzv. RPO-a dopustila nakladnicima da novinare više ne moraju zapošljavati (u skladu sa Zakonom o radu) nego da ih mogu angažirati i kao slobodne novinare, iako oni to u stvarnosti nisu. Oni redovito dolaze na posao, rade u prostoru i na sredstvima poslodavca (iako formalno imaju prijavljene urede u svojim stanovima), njihov je rad subordiniran, obvezuje ih načelo ekskluziviteta, tj. smiju obavljati istovrsni posao samo za tog jednog poslodavca,imaju pravo na točno određenu novčanu naknadu, godišnji odmor, plaćeni dopust. Ali, nakladnik im može otkazati suradnju kad god to poželi, zbog čega oni rade i žive u velikom strahu i vidljivo su zakinuti za prava u odnosu na stalno zaposlene novinare. U slučaju RPO suradnika jasno je da se zapravo radi o nesamostalnom radu te da je riječ o obvezama koje proizlaze iz radnog odnosa i koje bi prema Zakonu o radu trebale biti regulirane ugovorom o radu. No, nadležne državne institucije, a posebno inspekcije rada, uglavnom zatvaraju oči pred tim. U susjednoj Sloveniji, u uvjetima skoro jednakih zakonskih rješenja, sudovi i inspekcije natjerali su poslodavce da takve suradnike odmah zaposle. Jer, postavlja se pitanje, kakve uvjete za objektivno izvještavanje imaju novinari kojima poslodavci svakodnevno prijete otkazom i raskidom suradnje, jednostrano im smanjuju plaću, zakidaju ih za dodatke za prekovremeni i rad nedjeljom. Bez slobodnih novinara nema ni slobode medija. A bez slobode javne riječi ne može se graditi ni slobodno i demokratsko društvo. Zato sad i ubuduće moramo reagirati kad god osjetimo da je ta sloboda ugrožena, ističe se u priopćenju SNH koje potpisuje predsjednik Anton Filić.

FOTO NATJEČAJ: "DJETINJSTVO U HRVATSKOJ"

Za sve hrvatske profesionalne fotoreportere i dokumentarne fotografe otvoren je natječaj na kojem autori mogu predstaviti svoje viđenje djetinjstva u Hrvatskoj. Zbor fotoreportera Hrvatske i Ured UNICEF-a su u povodu 25. obljetnice Konvencije o pravima djece raspisali natječaj za izbor najbolje fotografije na temu "Djetinjstvo u Hrvatskoj". Specifičnost ovog natječaja jest dodjela 3 stipendije odabranim autorima za realizaciju fotografskih projekata na temu natječaja, a sudjelovati mogu svi Cilj natječaja je podizanje svijesti o važnosti prava svakog djeteta na zdravo i sretno djetinjstvo, kao jedinstveno i neponovljivo razdoblje u životu koje ostavlja neizbrisiv pečat u osobnosti svake osobe i utire nam put koji nastavljamo pratiti cijeloga života. Stoga je iznimno važno raditi na stvaranju zajednice u kojem će svako dijete moći ostvariti svoje pune potencijale, a djetinjstvo proživjeti kao – dijete. Zainteresirani autori trebaju poslati koncept fotografskog projekta na zadanu temu, a organizatori će tri najbolja koncepta stipendirati i od dobivenih radova napraviti izložbu u Dječjem tjednu u listopadu ove godine. Rok za prijavu koncepata je 01.06., kada će stručni žiri odabrati 3 autora i koncepte koji će biti stipendirani, a fotografije trebaju biti isporučene do 01.09.

IZ SVIJETA I REGIJE

PUBLIKA KAO MOGUĆE RJEŠENJE FINANCIJSKIH PROBLEMA MEDIJA

Srpski novinar Saša Vučinić pokrenuo je u studenom prošle godine portal za prikupljanje novca kojim bi se financirali inovativni medijski projekti s fokusom na zemlje u razvoju. Do danas je financirano pet projekata, a na stranici indivoic.es ponuđena su i nova četiri. Vučinić je početkom 90-ih bio glavni urednik, a onda i direktor beogradskog radija B92, do 1995. bio je medijski savjetnik Soros fondacije, a onda je sa Stuartom Auerbachom, danas pokojnim novinarom i urednikom Washington Posta, pokrenuo Media Development Loan Fund (MDLF) s ciljem financijske potpore neovisnim medijima u zemljama koje imaju povijest gušenja slobode tiska, među ostalim i na Balkanu. Nova platforma namijenjena medijskim projektima zemalja u razvoju, predstavila je u proteklih pola godine njih tek devet. Problem je Vučinić prepoznao u nedostatku angažiranja publike pa projekt proširio na Independent Voices Foundation kako bi promovirao angažiranje publike i njihov izravni financijski doprinos kao potencijalno rješenje financijskih problema nezavisnih medija. U planu je i razvijanje alata namijenjenih prikupljanju novca za različite medijske projekte koji će aplikantima pomoći da ih kreiraju na odgovarajući način za uspješnu kampanju.

ŠTO KRAĆE TO BOLJE

Kako biti što kraći nova je mantra agencijskih novinara jer u Associated Pressu ograničeni su novim smjernicama na 300 do 500 riječi. Reutersovi američki urednici svojim su novinarima također savjetovali da većinu svojih priča drže u okviru 500 riječi, kako javlja talkingbiznews.com, a prenosi muckrack.com. Cilj nije skraćivanje tekstova već fokusiranje na bitno i utrka s vremenom, zapravo, jer što se manje baviš jednom pričom, toliko ćeš ih više napisati, objasnili su ovaj potez u Reutersu. Točnije, američki urednik agencije, Dayan Candappa, priče je podijelio na one standardne koje će imati svi, i one što će Reuters izdvojiti od ostalih i na kojima agencija gradi svoju reputaciju. "Stoga evo što predlažemo. Gotovo svaka priča koju Reuters producira u Americi trebala bi biti kraća od 500 riječi, osim ako imamo ekskluzivnu informaciju ili jedinstvenu ideju koja će našu priču činiti posebnom", stoji u pismu koje potpisuje troje urednika američkog Reutersa uz zaključak kako su obje vrste vijesti jednako važne za poslovanje agencije. Ipak, koja priča zaslužuje više prostora od 15. svibnja odlučuju urednici među kojima novinar mora barem jednog uvjeriti da mu za prikupljanje i provjeru informacija treba prostora, i malo više vremena.

ZAROBLJENOM NOVINARU AL JAZEERAE PRIJETI SMRT IZGLADNJIVANJEM

Abdullah el-Shamy, novinar Al Jazeerae koji već duže od 100 dana štrajka glađu u egipatskom zatvoru, mogao bi bez liječničke skrbi umrijeti za nekoliko danam potvrdio je liječnik koji ga je pregledao prije nego je el-Shamy premješten iz zatvora na nepoznatu lokaciju. Novinar je uhićen u kolovozu prošle godine nakon što je snimio napad policije na prosvjednike koji su se mirno okupili oko džamije u Kairu u znak podrške svrgnutom islamskom predsjedniku Mohamedu Morsi. Protiv novinara još nisu podigli nikakvu optužnicu. Osim el-Shamyja u Kairu su zarobljena još tri Al Jazzeeraina novinara optužena za širenje lažnih informacija i suradnju s Muslimanskom braćom koju aktualna egipatska vlast smatra terorističkom organizacijom. Al Jazzeera je podržala svoje novinare odbacujući takve optužbe, a njihovo puštanje iz zatvora tražile su Britanska i Američka vlada.

SPAŠENA DVA OTETA NOVINARA TIMESA

Anthony Loyd, novinar i Jack Hill fotoreporter Timesa uspjeli su pobjeći preko sirijske granice nakon što su ih je na sjeveru zemlje otela pobunjenička banda. Loydu, novinaru višestruko nagrađivanom za izvještavanje o sirijskom sukobu, ranjen je dva puta u nogu, a Hill, iskusan i također nagrađivani ratni reporter, pretučen je nakon što je pokušao pobjeći iz prtljažnika automobila. Oba su novinara nakon bijega spašena i dobro se oporavljaju.

UBIJENA FRANCUSKA NOVINARKA

Francuska novinarka Camille Lepage ubijena je u Centralnoj Afričkoj Republici gdje su njezino tijelo pronašle francuske trupe uključene u međunarodnu vojnu akciju koja u toj zemlji traje od kako su pobunjenici Seleka lani svrgnuli s vlasti predsjednika Françoisa Bozizéa. Vođa pobunjenika Michel Djotodia koji ga je naslijedio na vlasti, odstupio je u siječnju ove godine jer nije mogao zaustaviti osvetničke pohode Seleka na civile muslimanske vjeroispovijesti. Kao reakcija na to nasilje osnovane su Anti-Balaka lokalne grupe za samoobranu, među kojima mnoge surađuju sa svrgnutim predsjednikom Bozizéom. Camille Lepage pronađena je ubijena u policijskom vozilu Anti-Balaka s kojima je krenula u regiju Amada Gaza gdje su Seleki u posljednja dva mjeseca ubili više od 150 ljudi. Ova 26-godišnja novinarka posljednje je dvije godine živjela na granici sa Centralnom afričkom republikom u Južnom Sudanu, gdje je preselila čim je diplomirala slijedeći svoj životni poziv.

UREDNICI LA MONDA PODNIJELI OSTAVKU

Sedam urednika francuskog dnevnika Le Mond, François Bougon, Vincent Fagot, Julien Laroche-Joubert, Damien Leloup, Cécile Prieur, Françoise Tovo i Nabil Wakim podnijeli su prošli mjesec ostavku zbog nesuglasica sa upravom lista oko reorganizcije redakcije. -Nedostatak povjerenja i komunikacije sa upravom redakcije sprečava nas da ispunimo našu uredničku ulogu, napisalo je sedam glavnih urednika i pomoćnika glavnih urednika u pismu sa naslovom "Naš odlazak", upućenom Natalie Nougayrède, direktorici Le Monda, kao i predsedniku lista Louis Dreyfusu, piše francuski Liberation. Urednici su napisali da mjesecima konstantno ukazuju na ozbiljne poremećaje u funkcionisanju lista. Prema poruci upućenoj saradnicima u februaru, Natalie Nougayrède, koja je na poziciju direkrorice Le Monda izabrana prošle godine nakon smrti Erika Izraelewicza, planirala je premjestiti oko pedeset uposlenih u redakciji u druge servise, veliki dio ka internet servisu, sa željom da približe uredničke redakcije printanog i on-line izdanja Le Monda.

SAD: NOVINARSTVU SE LOŠE PIŠE

Američki novinari s pesimizmom gledaju na razvoj svoje profesije, pokazalo je istraživanje koje je objavilo Sveučilište Indiana. Upitani da imenuju glavne poteškoće s kojima se danas suočavaju, 20,4 posto ispitanih navelo je smanjenje prihoda, 11,4 kao prijetnju vidi internetske medije, 11,3 posto njih smanjenje radnih mjesta, a 10,8 ispitanih smatra da je to potreba za novim gospodarskim modelom.