HND-SNH Info

Newsletter 15

Studeni 2014.
HND-SNH Info

IZDVAJAMO

- RACIONALIZACIJA I U 24 SATA
- RUNJIĆ POSTAVIO SEBE UMJESTO ŠPOLJARA
- SABOR: STANJE U MEDIJIMA SVE GORE
- DANI ELEKTRONIČKIH MEDIJA - ZLATAR-VIOLIĆ: CILJ JE ODRŽIV SUSTAV MEDIJA
- N1 POČINJE S EMITIRANJEM
- DO KRAJA GODINE NACIONAL PONOVO NA KIOSCIMA
- NOVOSTI U DIGITALNOM IZDANJU
- RAVNATELJICA HINE BRANKA VALENTIĆ IZABRANA U UPRAVNI ODBOR EANA
- SREDIŠNJI ODBOR HND-a O PROBLEMIMA NA STOJEDINICI
- HND PROTIV SPONZORIRANIH PUTOVANJA
- NOVINARI NA UDARU KAZNENOG ZAKONA

MEDIJSKA SCENA

RACIONALIZACIJA I U 24 SATA

Kao i ostatak tržišta, 24 sata radi određene optimizacije poslovanja, odgovorio je na upit o promjenama unutar redakcije ove najtiražnije novine direktor 24 sata Boris Trupčević. Konkretno, o rezanju broja vanjskih suradnika ili pak odvajanju onih s RPO statusom u posebnu tvrtku kao i informacijama o mogućoj promjeni na mjestu glavnog urednika, niti riječi jer "tračeve i nagađanja nismo nikad komentirali", napominje Trupčević umjesto odgovora. Sve što se čini u cilju je utiranja puta novim ulaganjima u razvoj kakav će jamčiti dobre poslovne rezultate u budućnosti, a planovi za redakciju i sve medijske proizvode u portfelju 24sata su jednostavni, napominje Boris Trupčević - povećati doseg svih platformi i proizvoda. Scenarij koji iz Uprave novine nisu željeli komentirati, ipak, napadno je sličan načinu na koji je reorganizirana redakcija Večernjeg lista. Rezultati su se najbolje vidjeli za vrijeme štrajka kojim se, bez uspjeha, poslodavca pokušalo privesti pregovorima o kolektivnom ugovoru.

RUNJIĆ POSTAVIO SEBE UMJESTO ŠPOLJARA

Nezadovoljan načinom na koji je Hrvatska radiotelevizija u nedjelju reagirala, a onda i popratila hapšenje zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, ravnatelj programa HRT-a Saša Runjić večeras je povukao i onaj najavljeni, konkretan potez. Kako piše Novi list Runjić je smijenio v.d. rukovoditelja Informativnog medijskog servisa Tomislava Špoljara i na njegovo mjesto postavio - sebe! Runjić će biti v.d. rukovoditelj IMS-a do daljnjeg, ili, kako se očekuje, do raspisivanja novog natječaja za rukovoditelja IMS-a, a onda i novog pokušaja da se nekog na tu funkciju izabere na duži rok. Runjić je tako peti čelni čovjek IMS-a. Prije njega tu su, za ere Gorana Radmana, bili pa odlazili Domagoj Novokmet, Nikola Kristić, Zoran Šprajc i Tomislav Špoljar. Vijest o smjeni priopćena je djelatnicima preko intraneta u kasni sat. Kako će pak zaposlenici reagirati na ovu dvostruku funkciju u Ravnatelja programa možda će se vidjeti već ranim jutrom za prvog Runjićevog kolegija u novoj ulozi.

SABOR: STANJE U MEDIJIMA SVE GORE

Saborski zastupnici ocijenili su kako se stanje u hrvatskim medijima pogoršava, da lokalni mediji jedva preživljavaju i pozvali su da se odlučnije sankcionira govor mržnje i širenje netolerancije. Milorad Pupovac (SDSS) istaknuo je da se stanje u medijima, kad je riječ o profesionalnim i zakonskim obvezama, pogoršava. - To da netko na javnom mediju za jednu etničku grupu kaže 'gamad' i ne zaradi opomenu, to je naša stvarnost, rekao je Pupovac u raspravi o Izvješću Vijeća za elektroničke medije (VEM) za 2013. godinu. Vijeće, drži, može preuzeti odlučniju ulogu da se sredi stanje u medijskom prostoru. Lokalni su mediji važni za Hrvatsku, a u njima je sve manje zaposlenih, sve manje ljudi mora raditi za sve manju plaću, upozorava Sunčana Glavak (HDZ). Više je zastupnika pozvalo da se ažurnije sankcionira govor mržnje, širenje netolerancije, poticanje na nasilje, posebno na portalima. Na nekim portalima svjedoci smo nezamislivih vrijeđanja, iživljavanja, pa i nad mrtvim ljudima, tome treba reći dosta, poručuje nezavisna Jadranka Kosor. Neki portali, navodi, postaju "politički mediji kojima se politički dirigira i koje se formatira u političkim krugovima", te se moraju znati njihovi stvarni vlasnici. Predsjednica VEM-a Mirjana Rakić navela je da je za plaće u 2013. otišlo oko 4, 3 milijuna kuna, najniža je oko sedam tisuća kuna bruto, najviša 27 tisuća, dakle prosjek bi bio 12.200 ili 12.300 kuna bruto. Saborski Odbor za medije utvrdio je listu sa 14 kandidata za četiri člana Programskog vijeća HRT-a. Sa 12 od 14 kandidata Odbor je razgovarao, no zbog nedostatka kvoruma nije mogao glasovati, odnosno formalno utvrditi listu. Tko će u Programskom vijeću javnog servisa sjediti iduće četiri godine glasovanjem će odlučiti Hrvatski sabor. Kandidati su Drago Asić, Vlaho Bogišić, Anita Jeličić, Zdravko Kedžo, Aleksandar Kovačević, Zoran Malenica, Branko Maleš, Darko Markušić, Darivoj Repač, Darko Staklenac, te Neda Ritz i Ivica Maštruko, koji su i do sada bili u Vijeću. Za Programsko vijeće HRT-a kandidirali i Aleksandar Milošević i Bože Mimica, no pred Odborom se nisu pojavili, ispričavši se službenim putom, odnosno obiteljskim razlozima.

DANI ELEKTRONIČKIH MEDIJA - ZLATAR-VIOLIĆ: CILJ JE ODRŽIV SUSTAV MEDIJA

Cilj medijske strategije je održiv sustav javnih, komercijalnih i neprofitnih medija te da se sa svim zainteresiranim skupinama krene u rješavanje bitnih tema i elemenata, nakon čega će slijediti javna rasprava, pri čemu je važno postići politički konsenzus o tom dokumentu, kazala je ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić u raspravi o medijskoj politici na 7. danima elektroničkih medija u Opatiji. Kako izvještava Hina ministrica je napomenula da materijal treba smanjiti na 30 do 40 stranica jer u sadašnjem obliku nije pogodan za raspravu u Vladi ni u Saboru. Objasnila je da se radio ekstenzivan materijal kako bi se imao pregled cijele slike jer se ide u cjelovitu izmjenu zakonskog paketa. -Smatram da je pitanje medijske strategije i medijske politike pitanje u kojemu je potreban politički konsenzus u Saboru. Neka materijali uđu u proceduru, neka se o njima raspravlja. Svejedno je hoće li se raspravljati mjesec dana više ili manje, važno je postići politički konsenzus, rekla je ministrica te najavila da će radni materijali za javnu raspravu biti pripremljeni do Nove godine. Ministrica kulture podsjetila je da je ministarstvo 2012. počelo raditi u situaciji iznimne krize i nezadovoljstva nakladnika, novinara, javne televizije, komercijalnih medija i trećeg sektora te da je najočitija bila klasična upravljačka kriza na nacionalnoj televiziji. Istaknula je da je u financijskom dijelu HTV izišao iz dugogodišnjega minusa, a mjere restrukturiranja i upravljanja idu u smjeru koji je bio zadan u programu. Navela je da su od 2008. do 2012. prihodi medija pali s gotovo šest milijarda kuna na manje od četiri milijarde, da je broj zaposlenih pao 25 posto u svim medijima, a u tiskanim medijima 45 posto, te da se ta tendencija ne zaustavlja. Ocijenila je da smanjivanje financijske krize neće riješiti probleme medija jer oni nisu samo problemi manjeg prihoda, nego i strukturni. Zbog toga se, rekla je, ministarstvo fokusiralo na rad na nacionalnom izvještaju, koji je imao problem nedostatka statističkih podataka o vlasništvu i zaposlenosti, ističući da je njegov zadatak bio i pokušaj davanja smjernica za rješavanje problema. Ministrica je među ostalim u raspravi rekla da je posljedica krize pad kvalitete programa te da su novinari u tiskanim medijima ugroženi, kao što je ugrožena ili oslabljena redakcijska autonomija. Najavila je da Ministarstvo kulture u razdoblju od tri do četiri godine može postati Ministarstvo kulture i komunikacija, dodajući kako bi ono to trebalo biti ne samo zato da se kroza nj filtriraju i oblikuju zakoni, nego da bude mjesto koje će koordinirati druga ministarstva i udruge i omogućavati nakladnicima i novinarima uvjete za rad. Zlatar-Violić smatra da se mora razviti i sustavan strukturni model indirektnih potpora, od lokalnih do nacionalnih medija, te da su izravne potpore nešto što ne odgovara demokratskom modelu društva. Na pitanje kako zaštititi socijalni status novinara, ministrica je odgovorila da Ministarstvo kulture, nažalost, nije sindikat te da se uvijek pitala zašto se HND ili novinari u godinama kad se to moglo nisu osigurali po logici umjetnika i samostalnih umjetnika, po logici minimalca koji pokriva socijalno i mirovinsko osiguranje. Ocijenila je da je RPO sustav prikrivenog zapošljavanja koji je stvorio još više problema a novinare doveo u egzistencijalnu krizu. Za trajanja trodnevnog programa raspravljalo se i o medijskoj politici i održivosti lokalnih medija, raspravilo se i o ključnim pitanjnjima nedavno objavljene analize društvenog utjecaja Fonda za pluralizam, te je predstavljena analiza stanja u lokalnim elektroničkim medijima uz perspektive Hrvatske udruge radija i novina i Nezavisne udruge televizija. Posebna je rasprava organizirana na temu dostupnosti sadržaja elektroničkih medija osobama oštećena vida ili sluha, dok je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zaključilo ovogodišnji program seminarom o novinama Zakona o zaštiti na radu u odnosu na radijsku i televizijsku djelatnost.

ODBIJENA PREDSTEČAJNA NAGODBA ZA EPH MAGAZIN

Zagrebački Trgovački sud po sucu Mislavu Kolakušiću odbio je prijedlog tvrtke EPH Magazini d.o.o. za sklapanje predstečajne nagodbe smatrajući taj prijedlog nedopuštenim, jer se pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na druge vjerovnike. Kako prenosi Hina rješenje Trgovačkog suda od 10. listopada, na koje EPH Magazini imaju pravo žalbe, objavila je Financijska agencija na svojim mrežnim stranicama u dijelu u predstečajnim nagodbama. Sud je, kako se navodi u opširnom obrazloženju, izvršio uvid i u prijave i osnove tražbine prijavljenih u predstečajnom postupku ovog kao i povezanih društava dužnika, a utvrđeno je se pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na druge vjerovnike. Pritom se napominje da su EPH Magazini u prijedlogu za pokretanje postupka predstečajne nagodbe krajem svibnja 2013. naveli ukupne obveze prema vjerovnicima od 15,4 milijuna kuna, a u rješenju o utvrđenim tražbinama iz rujna te godine ukupni iznos tražbina iznosi 377,5 milijuna kuna. Proizlazi da su u prethodnom postupku rješenjem Fine utvrđena potraživanja u 24 puta većem iznosu od potraživanja koje je dužnik naveo u prijedlogu za pokretanje predstečajne nagodbe i planu financijskog i operativnog restrukturiranja.

N1 POČINJE S EMITIRANJEM

N1 regionalni kabelski news kanal i ekskluzivni CNN-ov partner za regiju počet će s emitiranjem krajem listopada. Na predstavljanju bez sumnje najveće ovogodišnje medijske investicije u regiji, direktor programa za Hrvatsku Dubravko Merlić i direktor programa regije N1 Rusmir Neftić prvi su put javnosti otvorili zagrebačko sjedište N1, smješteno u Brodarskom institutu. Kako piše Jutarnji list pokraj studija koji se prostire na 300 četvornih metara, podijeljenog na četiri seta čelni ljudi N1 u svom predstavljanju poseban akcent stavili su na tehnologiju u koju se na razini cijele regije investiralo osam milijuna eura. - Imamo vrlo složen način emitiranja programa, jedinstven u svijetu. U jednom trenutku dio programa je zajednički, a onda u sva tri područja - BiH, Srbiji te Hrvatskoj - kreće zasebni, lokalni program. Proizvest ćemo 14 sati programa na dan. N1 ima 200-tinjak ljudi, hrvatska podružnica ima ih oko 60 - objasnio je Neftić. Doseg N1, naglasio je, kreće se između sedam i osam milijuna gledatelja u cijeloj regiji. - Ako naš program budu pratili gledatelji cijele regije u prosjeku 7,2 minute dnevno, postigli smo cilj - istaknuo je Merlić. - Igrat ćemo na breaking news i na ekskluzive. Radimo u hladnom pogonu, a našu nedavnu ekskluzivnu snimku prebijanja brata predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Andreja, na Paradi ponosa u Beogradu, prenijeli su gotovo svi mediji, a na portalima vidjeli milijuni ljudi - kaže Merlić.

DO KRAJA GODINE NACIONAL PONOVO NA KIOSCIMA

Nakon što je početkom godine kupio žig i kompletan arhiv tjednika Nacional, Berislav Jelinić ove je jeseni krenuo okupljati suradnike. Iako točan datum izlaska prvog broja nije poznat, očekuje se da to bude već ove godine. Za to vrijeme Jelinić, kao novinar ugašenog Nacionala, nastoji okupiti kolege s kojima je radio u redakciji. Uz Nacional, planirano je i ponovno izdavanje ZGNewsa. Istovremeno istraživačko novinarstvo na kojem je Nacional izgradio svoje ime sve je manje prisutno. Kao odraz takvog stanja na tržištu, nedavno je 'zamrznut' i kolegij Istraživačkog novinarstva na Fakultetu političkih znanosti. Mnoštvo je razloga zbog kojih je istraživačko novinarstvo neisplativo, najprije prema učinku, a posljedično i prema broju mogućih tužbi. Izdavanje tjednika skupo je i u produkciji, od papira do fotografija i grafike, no Jelinić je novac navodno osigurao tako što se osobno zadužio dok su pečat i ostala prava u njegovom isključivom vlasništvu.

NOVOSTI U DIGITALNOM IZDANJU

Novosti, tjednik u izdanju Srpskog narodnog vijeća, nedavno je temeljito redizajnirao svoj pristup digitalnom izdanju pa je njihova web stranica, uz bogatu arhivu tiskanih izdanja, prerasla u opće - informativan portal s dnevnom produkcijom vijesti i osvrta. Uređivačka politika naslanjat će se na tjednik i biti posebno osjetljiva na teme koje se tiču srpske manjinske zajednice, ali i manjina općenito. Kako je, predstavljajući portal, rekao urednik Novosti Ivica Đikić, bit će utemeljeno kritični i sumnjičavi prema moćnima dok će slabi i obespravljeni u redakciji Novosti uvijek imati racionalnog i profesionalnog partnera u zaštiti svojih prava. "Nije nam namjera da se utrkujemo i nadmećemo u tzv. klikabilnosti naslova i u trivijalizaciji kao sredstvu postizanja veće posjećenosti. Objavljivat ćemo vijesti i članke za koje vjerujemo da su važni za demokratsku funkcionalnost naših čitatelja, odnosno za njihovo aktivno sudjelovanje u odlučivanju o pitanjima koja u velikoj mjeri kreiraju kvalitetu njihova života", popratio je priopćenje o novom sadržaju na http://www.portalnovosti.com/ Ivica Đikić.

"ZAMRZNUT" KOLEGIJ ISTRAŽIVAČKOG NOVINARSTVA

Kolegij "Istraživačko novinarstvo" studentima Fakulteta političkih znanosti privremeno je „zamrznut“, kazala je dekanica Fakulteta političkih znanosti, Lidija Kos-Stanišić, i dodala kako za to postoje objektivni razlozi. Naime, kako su prenosili mediji kolegij je postojao u programu, ali nakon pritužbi studenata na rad profesora Davora Glavaša, Fakultet je odlučio s njim završiti suradnju, te stoga kolegij nije mogao biti uključen u program. Kolegij neće biti vraćen u program ni iduće akademske godine (2014/15) jer na Fakultetu nema profesora koji bi mogao predavati, a ni financija da angažira vanjskog suradnika, kaže dekanica Kos-Stanišić, izrazivši nadu da će se kolegij ponovno pokrenuti nakon kadrovskih pojačanja. Inače kolegij je studentima bio na raspolaganju na drugoj godini, odnosno u četvrtom semestru dodiplomskog studija. Bio je to izborni kolegij, no kako kazivaju studenti i onaj kod kojeg bi se kvota najbrže popunila. U silabusu se navodilo kako je njegov cilj upoznati studente s osnovama istraživačkog novinarstva s teorijskog i praktičnog aspekta, uključujući i specifičnosti istraživačkog novinarstva u različitim medijima.Kolegij je navodno ukinut akademske godine 2013/2014, iako pregledom javno dostupnih podataka, ne postoji ni jedna službena obavijest ili najava ukidanja tog kolegija od strane Uprave Fakulteta. Studenti druge godine navode da im kolegij nije bio dostupan kao izbor pri odabiru kolegija za tu godinu. Studenti iz generacije 2012/2013, potvrdili su da su oni bili posljednja generacija koja je slušala ovaj kolegij i da im je ukidanje istog najavio i sam voditelj kolegija, profesor Glavaš navodeći novi posao kao razlog odlaska.

IZGLEDNO GAŠENJE VIJEĆA ZA MEDIJE

Hrvatsko vijeće za medije, osnovano kao zajednička udruga nakladnika poslodavaca i novinara medija s ciljem samoregulacije i očuvanja profesionalnih standarda, pred izglednim je gašenjem. Premda udrugu, uz novinare predstavnike HND-a, čine i poslodavci delegirani od HUP-ove Udruge novinskih izdavača, Hrvatske udruge radija i novina, Nezavisne udruge televizija, HRT-a, Nove TV i RTL-a, u posljednje dvije godine nitko osim HND-a nije uplatio članarinu koja bi omogućila i njezino djelovanje. Štoviše, mnogi od poslodavca delegirani izaslanici promijenili su redakcije, pa i poziv, ili se ispričali nedostatkom vremena i svoje vijećničke dužnosti proslijedili drugima. Od dana kada je predstavljeno kao samoregulatorno tijelo s ciljem promoviranja društvene odgovornosti medija, Hrvatsko vijeće za medije nije se tako pomaknulo dalje od hvale vrijedne ideje i pločice koju su objesili na ulazu u Novinarski dom.

RAVNATELJICA HINE BRANKA VALENTIĆ IZABRANA U UPRAVNI ODBOR EANA

Ravnateljica Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA) Branka Gabriela Valentić na glavnoj izbornoj skupštini Europskog udruženja novinskih agencija (EANA) održanoj u Splitu izabrana u upravni odbor te asocijacije dok je predsjednik postao ravnatelj Press Association grupacije Clive Marshall. Europsko udruženje novinskih agencija (EANA) u Splitu održalo je konferenciju na temu "Javni novac za javnu vrijednost", nakon čega je održana glavna izborna skupština na kojoj su članice izabrale novog predsjednika udruženja i tročlani odbor.Novi predsjednik Europskog udruženja novinskih agencija Clive Marshall nakon izborne je skupštine izjavio kako je prioritet predsjedništva i novog upravnog odbora da zastupaju interese svih novinskih agencija kako malih, srednjih i velikih tako i komercijalnih i onih suočenih s teškoćama.Glavni tajnik EANA-e Erik Nylen je istaknuo da se na skupu razvila plodna rasprava o pitanjima budućnosti novinskih agencija na sve zahtjevnijem medijskom tržištu.Konferencija je okupila 65 ravnatelja i glavnih urednika novinskih agencija iz 29 europskih zemalja, a među ostalim su raspravljali o odluci Europske komisije kojom su utvrđena pravila javnog financiranja nacionalnih novinskih agencija.Dvodnevni skup europskih novinskih agencija financira EANA čija je HINA članica od 1993. godine, a od danas ima i svoju predstavnicu u upravnom vijeću, no održana je i uz pomoć Grada Splita, Turističke zajednice Grada Splita i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske.

POTPORE MINISTARSTVA KULTURE NEPROFITNIM MEDIJIMA

Na temelju prijedloga Stručnog povjerenstva za neprofitne medije, Ministarstvo kulture je za dodjelu bespovratnih sredstava odabralo 22 medija - 18 postojećih i četiri nova, koje će financirati s ukupno tri milijuna i 40 tisuća kuna. U drugom krugu natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava neprofitnim medijima odabrani su mediji koji su se, kako je objavljeno na web stranicama Ministarstva kulture, "istaknuli svojim uredničkim koncepcijama, planom rada, utjecajem i potencijalom mijenjanja medijskog i društvenog prostora". Najvišu podršku, po 250 tisuća kuna godišnje, dobit će pet medija- portali H-alter, Forum.hr, Lupiga.com, Kulturpunkt.hr te televizijska produkcija Treći sektor - Civilno društvo na malom ekranu (Fade-in). Srednji iznos, po 170.000 kuna, trebalo bi dobiti šest medija- Cenzura televizija, internetski portal VoxFeminae.net, Radio Student, šibenski portal Tris.com.hr, portal za književnost i izdavaštvo Booksa.hr te In-portal, specijaliziran za osobe s invaliditetom. Za 70.000 potpore godišnje, odabrani su portal Gong.hr, portal o rodu, spolu i demokraciji Libela.org, radijski servis RadioNet, LGBT news portal Crol.hr, portal o arhitekturi, dizajnu i urbanizmu Pogledaj.to, časopis Nepokoreni grad Mladih antifašista Zagreba kao i novine za kulturu Prosvjeta, u izdanju Srpskog kulturnog društva Prosvjeta. Za drugi krug natječaja, koji je bio otvoren od 4. kolovoza do 10. rujna, pozvano je 46 medija (42 postojeća i četiri nova) da dostave dodatnu dokumentaciju. Nove medije povjerenstvo nije ocjenjivalo, već je pregledom dodatne dokumentacije potvrdilo njihov plan rada i troškovnike. Nakon prvog kruga natječaja, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić uvažila je molbu još jednog prijavitelja u kategoriji novih medija i zbog, kako je rečeno, "male bodovne razlike i iznesenih argumenata", diskrecijskom odlukom dodijelila dodatnu potporu portalu Autograf, čiji je glavni urednik Drago Pilsel.

PRESSCUT POHRANIO NASLOVNICE HRVATSKIH DNEVNIH NOVINA

Presscut se pridružio akciji Zagrebačke banke koja je omogućila građanima i tvrtkama da u Vremenski trezor pohrane njima važne i drage predmete koje bi željeli da netko vidi za sto godina kada trezor bude otvoren. Presscutova voditeljica Odjela prodaje i odnosa s korisnicima Martina Katanec ostavila je u trezoru na čuvanje četiri Presscutove USB memorije s 19.271 naslovnicom hrvatskih dnevnih novina tiskanih od 2007. do 2013. godine. Certifikat s kojim će netko za 100 godina moći preuzeti USB memoriju dobit će uprava Presscuta, a namjeravamo je uručiti i Zdenku Duki, predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva, Alemki Lemo, ravnateljici Hrvatskog državnog arhiva i Dunji Seiter Šverko, ravnateljici Nacionalne i sveučilišne knjižnice. -U više od 20 godina svakodnevnog praćenja medija u Hrvatskoj svjedočili smo velikim tehnološkim i sadržajnim promjenama u medijima. Zanimalo nas je kako će mediji izgledati za sto godina kada se Vremenski trezor otvori, a odgovore smo potražili kod iskusnih novinara i profesora novinarstva, kazala je Katanec.

IZ RADA HND-a i SNH

SREDIŠNJI ODBOR HND-a O PROBLEMIMA NA STOJEDINICI

Prva zajednička sjednica Središnjeg i Izvršnog odbora HND-a, tijela koja upravljaju društvom između dvije godišnje Skupštine, sazvana je u rujnu. Na dnevnom redu, uz izvještaj o izvršenju proračuna u prvom polugodištu ove godine, bilo je i pitanje realizacije zaključaka 55. Skupštine HND-a na kojoj je promijenjen i Statut društva. Sjednicu je, međutim, otvorio direktor programa Radija 101 Daniel Berdais izvještajem o stanju na toj radijskoj postaji gdje su se nastavili sukobi redakcije s vlasnikom Thomasom A.Thimmeom. HND je pozvan reagirati kod Vijeća za elektroničke medije i pozvati regulatorno tijelo da utvrdi ispunjavanje programskih obaveza Radija 101 čija je redakcija u međuvremenu dodatno rezana, a otkaz je dobio i Matko Antonović Matan koji je nedavno reagirao zbog uplitanja supruge vlasnika radija u program. U međuvremenu je Agencija za elektroničke medije obavila kontrolu programa i zaključila kako se on pridržava ugovorom preuzetih obaveza koje, međutim, ne propituju i njegovu kvalitetu. Dodatna je otegotna okolnost i međusobna podijeljenost zaposlenih na radiju među kojima je tek manjina spremna izložiti probleme kuće javno. Za prvu zajedničku sjednicu dva HND-ova upravljačka tijela pripremljen je i izvještaj o primanjima zaposlenih u tajništvu društva, kao i sistematizacija radnih mjesta. Predloženo je da se osnuje peteročlana radna grupa koja bi, na temelju raspoloživih i dodatnih informacija, ali i sveobuhvatno, uključujući i prihode i rashode, analizirala situaciju i predočila je najprije Izvršnom odboru, da bi konačne odluke donio Središnji odbor. Izvještaj predsjednika HND-a Zdenka Duke o stanju u medijima i ovom je prigodom bio u neveselom tonu. Od predstečajne nagodbe i nepoznatih planova novog formalnog vlasnika EPH do predstečajne nagodbe koju je za Novi list, Glas Istre i Zadarski list pokrenuo vlasnik Albert Faggian. Istovremeno, novi glavni urednik Novog lista postavljen je kao vršitelj dužnosti te se oko njegovog izbora vlasnik nije morao savjetovati sa redakcijom, usprkos propisima redakcijskog statuta. Na HTV-u je ukinut 3. Dnevnik što je ocijenjeno lošim jer javna televizija večernje će vijesti emitirati samo na svom specijaliziranom 4. kanalu koji još nije dosegao zadovoljavajuću razinu gledanosti. Novinari su se s početkom prošle godine našli u nezavidnom položaju i zbog početka primjene novih odredbi Kaznenog zakona. Nakon presude Slavici Lukić, Zagrebački općinski sud presudio je i na štetu RTL Televizije dajući za pravo Milanu Bandiću koji je redakciju tužio zbog izjave hrvatskog premijera Zorana Milanovića o korumpiranosti zagrebačkog gradonačelnika i bivšeg stranačkog kolege. Činjenicu da je intervjuu emitiran uživo, kao i to da je RTL u više navrata pozivao Bandića da na te optužbe odgovori, sud nije uzeo u obzir. HND je od Ministarstva pravosuđa zahtijevao ukidanje odredbe o sramoćenju, organizirao na tu temu i okrugli stol te dvodnevni seminar, no konkretni rezultat tek je neodređeno obećanje o preciznijem definiranju sporne odredbe koja novinarski posao čini još nesigurnijim. HND, u suradnji sa Uredom povjerenice za pravo na pristup informacijama, planira do kraja godine organizirati nove radionice za novinare u Osijeku, Šibeniku i Opatiji. Društvo je u nekoliko posljednjih mjeseci reagiralo u nekoliko slučajeva od presude RTL-u do osude napada na novinare Novog lista u Kostreni, premlaćivanje Domagoja Margetića i prijetnje smrću koje je prijavio Drago Pilsel. HND je reagirao i u slučaju neisplate dohotka novinarima Radio Šibenika, te neetičkim ocijenio prikaz snimke smaknuća američkog novinara Jamesa Foleyja na portalu Dalmacija News. Na sjednici je upozoreno i na sve teže stanje u redakciji Radio Osijeka, jednog od regionalnih centara HRA-a. Sjednica je zaključena raspravom o pristiglim prigovorima na odluke Vijeća časti HND-a, najprije na izricanje teže opomene novinarki Ozani Bašić zbog neuravnoteženog uređivanja emisije Oluja na Mreža TV-u čime je povrijedila strukovni Kodeks. Ozana Bašić žalila se kako nije primila poziv za očitovanje iako je on, evidencijom u tajništvu HND-a, zasigurno poslan i to na njezinu kućnu adresu. Teže opomene Vijeće časti izreklo je i novinarima Mladenu Mandiću, Hajdi Karakaš i Marijanu Sušenju zbog neodgovornog izvještavanja o slučaju dvaju samoubojstava. Opomena je za Marijana Sušenja povučena nakon njegove žalbe u kojoj navodi kako nije autor spornog teksta već fotografije kojom je ilustriran.

HND PROTIV SPONZORIRANIH PUTOVANJA

Hrvatsko novinarsko društvo pozvalo je sve novinare da ne prihvaćaju ona putovanja koja im plaćaju (privatni) sponzori a koja mogu dovesti u pitanje njihovu novinarsku vjerodostojnost i objektivnost. Kad je riječ o obavljanju novinarskog posla, poslovna novinarska putovanja u načelu bi trebale plaćati redakcije jer su to najprirodnije situacije i uvjeti u kojima novinari doista mogu nepristrano izvještavati. - Kada različiti sponzori plaćaju (skupa) putovanja novinarima - bilo u dogovoru s upravama ili uredništvima samih redakcija ili bez tog dogovora, svejedno - oni očekuju protuuslugu i obavezuju tako novinara ili redakciju, čak i onda kad javno govore da ne očekuju ništa zauzvrat. Naravno, i posebno onda kad zapravo i nema događaja o kojem treba izvijestiti nego se sve svodi samo na turizam te se u novinare tako posredno koruptivno „ulaže“ za budućnost. Financijska situacija u medijskoj industriji je teška i poslodavci sve manje izdvajaju za novinarska poslovna putovanja ali to ne smije biti opravdanje za eventualni sukob interesa u kojem se novinar može naći. Pritom je posebno osjetljiva uloga novinara koji se bave ekonomijom, koji procjenjuju moguća ulaganja i financije jer su u prilici da odlučno utječu na javnost kad se o tome odlučuje a darovi, neke druge usluge ili plaćena putovanja ih dovode u sukob interesa i oni tada objektivno teško mogu zauzeti profesionalnu distancu u izvještavanju. Odnosi se to naravno i na novinare koji prate automobilizam, sportske novinare i turističke novinare. Prema Kodeksu časti hrvatskih novinara, novinar vlastiti sukob interesa mora priopćiti javnosti. Trebalo bi biti potpuno transparentno tko novinarima plaća putovanja, a novinari koji su u situaciji da im poslovni put plati netko drugi a ne njihove redakcije - u svojim novinarskim prilozima bi trebali jasno deklarirati tko im je platio putovanje kako bi javnost i na osnovu takvih podataka mogla procijeniti njihovu novinarsku objektivnost, stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik HND-a Zdenko Duka.

VODSTVO HZSN-a U POSJETI REDAKCIJAMA

Sukladno odlukama sa sjednice IO održane u Karlovcu, predsjednik i glavni tajnik HZSN-a, Jura Ozmec i Marijan Bakić obišli su neke od najutjecajnijih i najbrojnijih sportskih redakcija u Hrvatskoj, kao početak plana da se obiđe i razgovara izravno sa što više novinara oko učlanjenja u HZSN. Nakon posjete HRT-u, Sportskim novostima, Jutarnjem listu i Večernjem listu, iskristalizirala se potreba novinara tih redakcija da češće i potpunije saznaju o djelovanju Hrvatskog zbora sportskih novinara, ali i AIPS-a (Svjetske udruge sportskih novinara). Nastavno na sjednicu u Karlovcu, ta primjedba je sjela na plodno tlo jer HZSN ovih dana i zbog lakšeg komuniciranja s javnošću intenzivno radi na izradi nove web stranice i poboljšanju sustava obavještavanja članstva i potencijalnih budućih članova kroz „HZSN e-info sustav“. U razgovorima s vodećim ljudima redakcija razgovaralo se o mogućnostima da mladi novinari, do 25 godina starosti, koriste AIPS-ov sustav „škole za mlade novinare“, potpuno besplatan za redakcije, koji uključuje slanje i nekoliko tjedni boravak mladih novinara na velikim sportskim događajima uz nadzor i poduku iskusnih novinarskih instruktora iz cijeloga svijeta. Lani je tu mogućnost iskoristio HRT, poslavši mladog Luku Petrinca na školu u UAE, na SP u nogometu do 19 godina. Dakako, članovi HZSN-a i AIPS-a, iskusniji novinari, već su boravili i u Turskoj i Grčkoj i u Brazilu, kao dio pomoći pripreme sustava za velika natjecanja ili kao promocijski sudionici istih, pa je i taj dio spomenut u razgovorima s predstavnicima redakcija.

IZ SVIJETA I REGIJE

NOVINARI NA UDARU KAZNENOG ZAKONA

Kazneni progon novinara temeljem privatnih tužbi za sramoćenje ili pak klevetu, ne poznaje granice. Britansko udruženje Crime Reporters Association nedavno je prikupilo 11 tisuća funti za plaćanje sudskog procesa novinarki tuženoj zbog obavljanja svog posla za redakciju jedne nacionalne dnevne novine. Ime novinarke, kao ni redakcije nije objavljeno. Istovremeno, u Makedoniji, viša instanca suda potvrdila je kako je tjednik Fokus dužan platiti kaznu od 9 tisuća eura temeljem tužbe koju je podigao Sašo Mijalkov, čelni čovjek makedonskih tajnih službi srodstvom povezan i s makedonskim premijerom Nikolom Gruevskijem. Novinar Fokusa Vlado Apostolov kažnjen je iznosom od tisuću eura i obavezom plaćanja sudskih troškova u iznosu većem od tri tisuće eura dok je glavna urednica dužna platiti kaznu od pet tisuća eura. Sud, pri tom, nije provjeravao istinitost tvrdnji koje je u razgovoru za Fokus iznio Igor Ilievski. Ovaj je bivši makedonski veleposlanik u Češkoj, naime, Mijalkova u Fokusu optužio za korupciju i sumnjivo porijeklo novca uloženog u veliko imanje koje je Mijalkov kupio u Pragu. Sud je ustvrdio kako sporni intervju nije mogao biti od javnog interesa jer tvrdnje iznosi privatna osoba bez službene dužnosti?! Na ovakvu su presudu reagirale brojne međunarodne novinarske udruge i organizacije, no nikakva žalba u ovom slučaju ne može zaustaviti izvršenje kazne u iznosu koji višestruko premašuje godišnja novinarska primanja u Makedoniji. Hoće li nakon toga ostati novca za žalbu Europskom sudu za ljudska prava veliko je pitanje, no kako se kazneni progon novinara ne zaustavlja na nacionalnim granicama, možda bi i suprotstavljanje ovakvoj sudskoj praksi trebala biti međunarodna akcija.

GUŠENJE MEDIJSKIH SLOBODA U SRBIJI

"Proglas o medijskim slobodama u Srbiji" u dva dana potpisalo je više od tisuću novinara i građana zabrinutih za stanje medija u zemlji. Zabrinutost dijeli i Europska komisija koja je na stanje u medijima upozorila u svojem posljednjem godišnjem izvještaju o napredovanju Srbije kao kandidata za pristup Europskoj uniji. Direktan povod za objavu proglasa ukidanje je tri, prema vlastima kritički intonirane, emisije. Dvije od njih, "Sarapinin problem" i "U centru" skinula je s programa televizija Studio B kojom upravljaju beogradske gradske vlasti, dok je tjedni magazin "Utisak nedelje" skinut s programa komercijalne B92 televizije. Premda prozivan za cenzuru medija, srpskom premijeru Aleksandru Vučiću trebalo je gotovo mjesec dana da reagira i tu je priliku iskoristio da objasni kako sa gašenjem emisije na B92 nema niti želi imati bilo kakve veze. Radi se o privatnoj tvrtki koja svoje odluke temelji na tržištu, a ne politici, uvjeravaju i drugi visoki dužnosnici srpskih vlasti, kako prenosi na svojim web stranicama Nezavisno udruženje novinara Srbije. Urednica emisije "Utisak nedelje", Olja Bećković, pred 500-injak je prosvjednika što si se u znak podrške okupili pred zgradom B92 izjavila kako ne vjeruje da je emisiju moguće preseliti na neku drugu televiziju jer "onaj tko je odlučio o njezinom gašenju, odlučio je da je ne bude nigdje", rekla je ciljajući pri tom vjerojatno na savjetnika Ministra kulture za medijsku politiku, Sašu Mitrovića, a koji je do stupanja na tu dužnost lani, bio jedan od vlasnika B92.

REUTERSOVA APLIKACIJA ZA TV VIJESTI

Agencija Reuters objavila je kako početkom sljedeće godine planira ponuditi svoje televizijske vijesti putem aplikacije korisnicima mobilnih uređaja i tableta. Kao najveća novost najavljuje se personalizirani sadržaj ovisno o korisniku i njegovim preferencijama kada se radi o dužini i načinu prezentiranja vijesti. Izbor iz ponude moći će se također birati prema lokaciji na kojoj je korisnik, zahvaljujući Reutersovom algoritamskom pristupu. Aplikacija AdAge, prema riječima Isaaca Showmana, izvršnog direktora Reuters TV, namijenjena je obrazovanim profesionalcima u dobi od 27 do 47 godina koji su većinom prestali gledati tradicionalnu televiziju. Kako je najavljeno, plaćeni oglasi neće kvariti korisničko iskustvo s aplikacijom, ali će aplikaciju naplaćivati. Iznos s kojim računaju nisu otkrili.

AL JAZEERA IGROM KROZ PRIČU

Al Jazeera nedavno je lansirala interaktivnu igricu baziranu na njihovom istraživanju o gusarima Sierra Leonea. Igrač postaje reporter koji skuplja dokaze i bilješke. Gledajući video materijale virtualni reporter naime upisuje sadržaj u odgovarajuće notese kako bi prešao na sljedeći nivo igre. Skupljanjem dokaza junior reporter postaje senior, a gledanje istraživačkih videa donosi potrebnu specijalizaciju, odnosno broj bedževa. Igra nazvana "Pirate Fishing" može se igrati na linku http://webapps.aljazeera.net/aje/custom/2014/piratefishingdoc/index.html a prema riječima kreatorice Juliane Ruhfus, poanta je u novinarskom istraživanju, prikupljanju dokaza, provjeri činjenica i prikupljanju izjava relevantnih sugovornika. Igra vodi kroz način na koji nastaju priče istraživačkih novinara i ključne principe koje treba ispuniti kako bi priču poduprli uvjerljivim argumentima i dokazima, opisala je Ruhfus vjerujući kako je to način da se istraživačkom, kao najzahtjevnijem obliku novinarstva, privuče i mlađa publika. "Gamification" već postoji kao termin, a na sličan se pristup odlučio i američki novinar Mitch Swenson. Nakon što je 2013. boravio na sjeveru Sirije razgovarajući s vojnicima i civilima, neugodno ga je iznenadila ravnodušnost s kojom je dočekana njegova serija priča. Tako je publiku sa situacijom u Siriji odlučio upoznati na drugi način, pa bilješke i materijale koje je prikupio upotrijebiti za kreiranje igre "1000 dana u Siriji". U ovom slučaju na linku http://onethousanddaysofsyria.squarespace.com/about/ možete birati jednu od tri uloge; majka dvoje djece koja živi u Daraai, borac odnosno mladi pobunjenik koji živi u Aleppu ili stranac, američki novinar sa sjedištem u Bejrutu.

UTJECAJ MEDIJA NA REFERENDUM U ŠKOTSKOJ

Nedavni referendum na kojem su u Škotskoj glasali o svojoj nezavisnosti potaknuo je nedavno objavljeno istraživanje britanske agencije YouGov o utjecaju medija na glasače. Među primarnim izvorima informiranja u današnje, digitalno doba, 60% Škota odabralo je tiskane medije i njihove web stranice među primarne izvore relevantnih informacija. To je postotak veći od onog koji su dobile društvene mreže (55%), pa i službeni stožeri kampanja za i protiv (44%). Najveći postotak, njih 71%, kao glavni je izvor informacija navelo televiziju i radio. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 9. do 11. rujna, uoči glasanja 18. rujna kada je kampanja ušla u ključnu fazu. Prema podacima News UK, tiraža The Timesa skočila je za 70 tisuća primjeraka diljem Velike Britanije u tjednu uoči referenduma. Nedjelju nakon referenduma tiraža The Sunday Timesa bila je za 20 tisuća primjeraka veća od uobičajene. Istraživanje je obuhvatilo 1268 stanovnika Škotske s pravom glasa koji su pitani o tome koliko su informacija o referendumu dobili od različitih izvora.

CNN OTPUŠTA NOVINARE

Reorganizaciji u cilju bolje efikasnosti ne mogu izbjeći niti globalni mediji, pa je tako najavljeno kako će CNN u roku samo nekoliko tjedana srezati broj zaposlenih za 10 posto. Redakciju u New Yorku napustilo je tako nedavno 300 radnika, a otkaza je bilo i u uredima u Atlanti, Washingtonu i Los Angelesu. Dio radnika otišao je sporazumno, ali gotovo jednak broj njih dobilo je otkaz. Procjenjuje se kako Time Warner, medijski konglomerat u čijem je CNN vlasništvu, planira otpustiti 1500 zaposlenika te televizije.

PROTIV KAZNE ZATVORA ZA NOVINARE

Slovesnko novinarsko društvo (DNS) najavilo je da će zatražiti izmjene sadašnjeg kaznenog zakonika, prema kojemu novinarima koji objave tajne podatke državnih službi prijeti zatvorska kazna. Povod za to je slučaj novinarke "Dela" Anuške Delić, koja je optužena zbog neovlaštene objave tajnih podataka slovenske obavještajne službe SOVA o navodnim vezama nekih ekstremističkih skupina s političkim strankama. Delić je prije dvije godine u seriji članaka, pozivajući se na izvore u tajnim službama, pisala o navodnim kontaktima i vezama Slovenske demokratske stranke (SDS) tadašnjeg premijera Janeza Janše s nekim pripadnicima lokalnih društava "Blood and Honour" u Sloveniji, a radi se o organizaciji koju povezuju s desničarskim ekstremizmom. "Riječ je o vrlo opasnom procesu", rekao je na konferenciji za novinare u Ljubljani komentirajući početak procesa predsjednik DNS-a Matija Stepišnik, rekavši da je novinarka "Dela" objavila podatke koji su nesumnjivo u javnom interesu i zato ne bi smjela biti kazneno odgovorna. Zato će novinarsko društvo uložiti zahtjev za formalnim izmjenama sadašnjeg kaznenog zakonika kako bi se dekriminalizirao rad novinara koji je u javnom interesu, a založit će se i za ukidanje kaznenog djela sramoćenja budući da su novinari često tuženi za povredu časti i dobrog imena, najavio je Stepišnik.Prema njegovim riječima, nedavno je policija ispitala još dvoje novinara koji su kazneno prijavljeni zbog sličnih slučajeva pa dio kaznenog zakona koji se odnosi na odavanje tajnih podataka treba promijeniti, a novinare koji se bave svojim poslom u interesu javnosti zaštititi. "Pozivamo državu da ne progoni novinare koji otkrivaju tajne podatke, a vladu da dekriminalizira odgovornost novinara za takve objave", kazao je Stepišnik. Protiv kaznenog progona novinarke "Dela" izjavama su se zauzele i neke međunarodne novinarske udruge.

NA SUDU ZBOG PISANJA O DJELOVANJU UDBE

Na okružnom sudu u Ljubljjani održano je prvo ročište u procesu koji je nekadašnji čelnik slovenske republičke Službe državne sigurnosti (tzv. Udbe) Janez Zmeljarič pokrenuo protiv novinara i fotografa tjednika "Reporter", jer su ga u seriji članaka povezivali s atentatima na pripadnike hrvatske političke emigracije u inozemstvu 70-ih godina prošlog stoljeća. Novinar Igor Kršinar i fotoreporter Primož Lavre prema prijavi Zemljariča optuženi su za klevetu i povredu časti, a na suđenju su negirali krivicu. "Nisam kriv. Sudu sam pojasnio da su svi moji objavljeni prilozi nastali na osnovi arhivskog gradiva", kazao je Kršinar nakon završenog ročišta, dodavši da se u to vrijeme Zemljarič nije odazivao na njegove novinarske pozive da dade svoje objašnjenje događaja iz 70-ih godina, kad je vodio tajnu službu. Krivnju je negirao i fotoreporter spomenutog tjednika Primož Lavre, čije su fotografije bile iskorištene za fotomontažu kojom je tjednik Zemljariča prikazao kao "terorista", sa strojnicom u rukama. U seriji članaka o djelovanju slovenskog SDS-a u Austriji i Njemačkoj sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Kršinar je među ostalim ustvrdio da je Zemljarič dao odobrenje za ubojstvo Nikice Marinovića, hrvatskog emigranta ubijenog 1975. godine u Klagenfurtu. Zemljarič to i druge navode o svojoj umiješanosti u tadašnje djelovanje "Udbe" izvan Slovenije negira. Kršinar je ustvrdio da su njegovi članci o Zemljariču zasnovani na arhivskom gradivu do kojega je u slovenskom državnom arhivu došao istraživač Roman Leljak. Zemljaričev odvjetnik Marko Kosmač zatražio je da se u nastavku suđenja dodatno ispitaju Zemljarićevi nekadašnji suradnici, odnosno kolege iz bivše tajne službe te izjavio da postoji dokument po kojemu je Martinovića ubilo Hrvatsko revolucionarno bratstvo, odnosno da je nastradao u emigrantskim sukobima. Uvrštavanju tog navodnog dokumenta kao dokaza u sudski spis suprpotstavila se obrana, Pri tome su se pozvali na izjave nekadašnjeg jugoslavenskog obavještajca Božidara Spasića iz Beograda da je nekadašnja "Udba" u svojim tajnim operacijama namjerno stvarala pomutnju među emigrantima, krivotvoreći njihove dokumente i izazivajući nepovjerenje među političkom emigracijom te da je sama raspolagala čak i pečatom Hrvatskog revolucionarnog bratstva.