HND-SNH Info

Newsletter 16

Prosinac 2014.
HND-SNH Info

IZDVAJAMO

- MARIJAN HANŽEKOVIĆ NOVI VLASNIK EPH
- VLADA PROTIV KORUPCIJE U MEDIJIMA
- NOVI LIST: ČUDAN PLAN RESTRUKTURIRANJA I ČUDNA BILANCA
- GLAS ISTRE: PREDSTEČAJ, ŽALBE, ISTRAGA....
- NOVU SHEMU HRT-a SMJENOM PLATILO TROJE UREDNIKA
- LEKO: ZAŠTITITI SLOBODU MEDIJA
- DRAŽEN ĆURIĆ SUDSKI OSLOBOĐEN OPTUŽBI ZA KLEVETU
- OSLOBAĐAJUĆA SUDSKA PRESUDA ZA DOMAGOJA MARGETIĆA
- HND I SNH: DRŽAVA TREBA POMOĆI MEDIJSKOJ INDUSTRIJI

MEDIJSKA SCENA

MARIJAN HANŽEKOVIĆ NOVI VLASNIK EPH

Nakon više od godinu i pol dana od kako je pokrenut postupak predstečajne nagodbe za Europapress holding, Skupština ovog izdavačkog diva 21. studenog donijela je odluku kojom je tvrtka Euro poticaji Marijana Hanžekovića postala vlasnik 90 posto EPH. Ovakvu je odluku Skupštine istoga dana za Hinu potvrdio i novi vlasnik, a upitan koji će biti njegovi prvi potezi Hanžeković je rekao da ne treba očekivati da će se događati išta dramatično: "Prvo moramo vidjeti u kojem je stanju ta tvrtka, koja se mora restrukturirati u skladu s odlukom o predstečajnoj nagodbi, a to je da se dvadeset dvije tvrtke spoje u jednu." Skupština EPH odlučila je da se postojeći kapital tvrtke smanji na 10 posto, a iznos od 140 milijuna kuna potraživanja Hypo banke koja je otkupila Hanžekovićeva tvrtka, pretvori u temeljni kapital. Uoči Skupštine intenzivirale su se glasine o Hanžekovićevom odustajanju od preuzimanja Europapress holdinga koje on tada nije želio komentirati. Neslužbeno, glasine o Hanžekovićevom odustajanju plasirane su iz krugova bliskih Ninoslavu Paviću koji se teško odriče medijskog imperija koji je podigao. Kao mogući kreditori koji bi Paviću pomogli da zadrži većinski udio u EPH spominjali su se tako Jaroslav Buljubašić, pa i Emil Tedeschi. Hanžeković ni nakon skupštine novinarima nije želio odgovarati na pitanje kakav će statusu unutar EPH sada imati Ninoslav Pavić. Kao vjerojatnija mogućnost pojavljuje se, naime, scenarij prema kojem bi se, nakon preuzimanja Europapress Holdinga i u slučaju da Ninoslav Pavić ostane bez upravljačkih prava, od tvrtke odvojila tvrtka kćer Europa Digital u čijem su vlasništvu portali jutarnji.hr i ostala digitalna izdanja EPH. Na čelu te tvrtke je Miran Pavić i ona nije zahvaćena predstečajnom nagodbom. Ova tvrtka ima potpisan ugovor s tvrtkom EPH Media, izdavačem Jutarnjeg i ostalih tiskanih izdanja Europapress holdinga, o prenošenju njihovih tekstova. Moglo bi se tako dogoditi da novi vlasnik EPH ostane bez digitalnih izdanja, a upravo se na digitalnom portfelju i njegovom rastu temelji poslovno restrukturiranje tvrtke, kako je navedeno u planu EPH predanom za predstečajnu nagodbu.

VLADA PROTIV KORUPCIJE U MEDIJIMA

O okviru Strategije suzbijanja korupcije za period od 2015. do 2020. godine, koju Vlada priprema, govori se i o medijima. U dokumentu se ističe ističe uloga koju mediji imaju u ograničavanju zlouporabe moći otkrivanjem sumnjivih poslova u društvenim djelatnostima, odnosno politici, gospodarstvu, upravi, pravosuđu te otkrivanju mogućih korupcijskih afera te se naglašava i nedostatke medijske scene. - Ostvarenje koruptivnih rizika u medijima onemogućuje objektivno informiranje i javni nadzor nad društvenim djelatnostima, stoji između ostalog u radnom materijalu nove Strategije za suzbijanje korupcije. Ističe se kako borba protiv korupcije u medijima, radi očuvanja javnog interesa kao osnovne svrhe medija, mora uključivati razotkrivanje netransparentnih vlasničkih struktura i načina financiranja, osiguranje poštivanja profesionalnih standarda novinarske prakse te jačanja mehanizama zaštite prava građana na kvalitetnu i vjerodostojnu informaciju. -Netransparentnost vlasničke strukture i nedosljedna provedba pojedinih odredbi Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima, veliki je problem medija u Hrvatskoj, navodi se u radnom materijalu Strategije, a pri tome se misli na one vezanu uz jednaku dostupnost javnih informacija i godišnje izvještaje Hrvatskoj gospodarskoj komori o vlasničkoj strukturi. -Netransparentnost privatnih vlasničkih odnosa nad medijima može omogućiti promoviranje partikularnih interesa određenih skupina dovodeći tako u pitanje osnovnu svrhu medijskog djelovanja – očuvanje javnih interesa i interes objektivnog i potpunog izvještavanja javnosti... Stoga je plan u narednim godinama unaprijediti zakonske odredbe o transparentnosti vlasništva i financiranja medija, kao i osigurati poštivanja etičkih standarda na medijskoj sceni, stoji u radnom dokumentu Strategije suzbijanja korupcije.

NOVI LIST: ČUDAN PLAN RESTRUKTURIRANJA I ČUDNA BILANCA

Novi list je lani poslovao s dobiti većom od dva milijuna kuna, no isplaćeno je više od 7 milijuna kuna otpremnina zbog čega je godinu završio s minusom od 5.1 milijun kuna. Prvih pet mjeseci ove godine poslovanje je, a za potrebe otvaranja predstečajne nagodbe, ponovo prikazano kao negativno. Novina je, naime, prihodovala nešto više od 37 milijuna kuna, a ukupni rashodi dosegli su iznos od 56.7 milijuna kuna zahvaljujući iznosu od 23.3 milijuna kuna koliko je uprava društva procijenila da iznose teško naplativa potraživanja. Ovakva je matematika iznenadila i revizorsku kuću koja je u svojem izvješću dala napomenu kako je, konkretno u slučaju Diokija kojem je Novi list pozajmio preko 11 milijuna kuna, možda preuranjeno otpisati taj dug. Bez tako, reklo bi se na silu, otpisanih dugova, poslovanje Novog lista u prvih pet mjeseci ove godine imalo bi pozitivnu bilancu, odnosno dobit od najmanje 400 tisuća kuna. Plan restrukturiranja ove novinske kuće jednako je čudan kao i njezina bilanca. U njemu, naime, stoji kako je uprava godinu dana provodila analizu rada svakog pojedinog radnika u sektoru redakcije, iako za redakciju ne postoji nikakav dokument o sistematizaciji ili pak normi. Takva je analiza, na temelju ničega, pokazala kako postoji prostor da se podjeli još barem 61 otkaz jer bi 200 radnika bilo dovoljno da se obavi ista količina posla bez ikakvih posljedica po kvalitetu. Istovremeno, od kako su krenuli u predstečajnu nagodbu, u Novom listu su zaposlena tri nova djelatnika: novi direktor Novog lista, vlasnik Albert Faggian koji je upisan i među vjerovnike s iznosom većim od 200 tisuća kuna, te direktor medijskih sadržaja. Plan restrukturiranja, osim rezanja radnih mjesta, predviđa i rezanje tiraže koja već i ovako distribucijom ne pokriva hrvatsko tržište. Čini se da to ionako i nije ciljano tržište za upravu koja ovu novinu naziva regionalnom te joj se kao najbolji put za izlazak iz umjetno stvorene nelikvidnosti čini prodaja Novog lista nekom od nacionalnih medija. Neslužbene informacije spominju Styriju kao zainteresiranog kupca.

GLAS ISTRE: PREDSTEČAJ, ŽALBE, ISTRAGA....

Uprava Glasa Istre Novine podnijela je zahtjev za produljenjem roka za sklapanje predstečajne nagodbe pred Nagodbenim vijećem i to za dodatnih 90 dana. Postupak predstečajne nagodbe za Glas Istre otvoren je 29. srpnja, a zakonski rok za njegovo okončanje je 26. studenoga. U do sada provedenom postupku, prema navodima Uprave, doneseno je rješenje o utvrđivanju tražbina prema kojem one nakon obavljenih prijeboja iznose 206,7 milijuna kuna, dok je osporeno tražbina u visini od 5,47 milijuna kuna. Na to rješenje podnesene su dvije žalbe. Većina tražbina u postupku, odnosno gotovo 173 milijuna kuna odnose se na Zagrebačku banku o kojoj, u konačnici, ovisi i sudbina predstečajne nagodbe. Kako Uprava, u svom zahtjevu Savjetodavnom vijeću Ministarstva financija piše tražeći produljenje roka za sklapanje predstečajne nagodbe, banka je načelno za prihvaćanje plana. No, „mehanizmi donošenja odluka u financijskim institucijama općenito, a osobito u novijim situacijama kakvi su oni u odnosima sklapanja predstečajnih nagodbi, a koji uključuju i kreditne aranžmane s više dužnika, zahtjevaju i više formalnosti i više vremena za dodatna pojašnjenja potrebna za postizanje konačnog, pozitivnog dogova o planu“, navodi Albert Faggian u ime Uprave Glasa Istre u zahtjevu za dodatnim rokom od 90 dana za sklapanje nagodbe. Nekoliko dana nakon što je Uprava Glasa Istre uputila zahtjev za produljenjem roka za sklapanje predstečajne nagodbe, objavljena je vijest da je Služba gospodarskog kriminaliteta PU Istarske dovršila kriminalističku istragu nad vlasnikom Glasa Istre, temeljem zahtjeva nadležnog državnog odvjetništva i to zbog sumje da je počinio kazneno djelo zlouporaba povjerenja u gospodarsko poslovanje. Policija ga sumnjiči da je kao član uprave jednog trgovačkog društva iz Pule, s ciljem da sredstvima tog društva podmiri dospjele obveze svoje tvrtke prema banci, u veljači prošle godine, potpisao ugovor o kratkoročnom kreditu za poslovno financiranje u iznosu od 3,3 milijuna kuna. Ta su sredstva uplaćena na račun trgovačkog društva, a potom su doznačena pravnoj osobi u vlasništvu osumnjičenika i to temeljem ugovora o pozajmici, iako je znao da trgovačko društvo ima dospjelih obveza prema svojim ključnim dobavljačima u znatnim iznosima. Tako je pravna osoba u vlasništvu osumnjičenika podmirila svoje obveze prema banci. Trgovačko društvo iz Pule uredno je otplatilo ugovoreni kratkoročni kredit od 3,3 milijuna kuna i kamate od oko 100 tisuća kuna, no istovremeno nije ništa naplatilo od pravne osobe u vlasništvu 57-godišnjaka kojeg policija sumnjiči. Tako je pravna osoba u njegovu vlasništvu, na štetu trgovačkog društva iz Pule, pribavila protupravnu imovinsku korist od oko 3,4 milijuna kuna. Istraga je, kako se neslužbeno doznaje, provedena temeljem kaznene prijave podružnice Sindikata novinara u Glasu Istre. Od rujna radnici tog dnevnika šalju i zahtjeve za inspekcijskim nadzorom u Glasu Istre s obzirom da je poslodavac nakon otpuštanja tehnološkog viška na dijelu upražnjenih radnih mjesta zaposlio agencijske radnike od kojih su neki bili radnici Glasa Istre, ali su otpušteni. Agencijski radnici zaposleni su mimo odredbi Zakona o radu, te prema saznanjima sindikata rade za gotovo duplo manje plaće no što bi ih na radnim mjestima u marketingu, prodaji, redakciji trebali imati.

NOVU SHEMU HRT-a SMJENOM PLATILO TROJE UREDNIKA

Gordana Mrđen, glavna urednica Prvog programa HRT-a ostavku je predala zbog neslaganja s odlukom da se sve informativno – političke emisije s HTV1 prebace na HTV4, dok bi se u Prvi program ipak vratio Treći Dnevnik nedavno premješten na HTV4. Novi je urednik Prvog programa HTV-a tako postao Đelo Hadžiselimović, a čime će biti popunjena satnica emisija Otvoreno, Paralele, Javna stvar i sve ostale informativne emisije osim Dnevnika i Hrvatske uživo znat će se kad bude objavljena jesenska shema HTV-a. Ravnatelj programa HRT-a Saša Runjić u istom je danu kad je prihvaćena ostavka Gordane Mrđen, smjenio i urednice Drugog programa HRT-a i Novih medija, Maju Tokić i Tamaru Vudrag. Nova urednica HRT2 tako je sada Daria Marjanović, dok je Nove medije preuzeo Igor Duić. Tri smjene u jednom danu i bez valjanog obrazloženja koje se u službenoj varijanti svodi na nemušti zaključak o neispunjenim programskim očekivanjima, osudio je i HND-ov ogranak na HTV-u. U priopćenju Ogranka kaže se kako smjene i njihovo obrazloženje pokazuju zabrinjavajući smjer kojim je odlučio HRT voditi njegov novi ravnatelj. A kući je, kažu, potrebna programska i urednička stabilnost koju otežavaju stalne smjene.

LEKO: ZAŠTITITI SLOBODU MEDIJA

Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko obratio se sudionicima rasprave "Mediji i javni interes" koju su u povodu pripreme medijske strategije Republike Hrvatske u Saboru organizirali Centar za istraživanje medija i komunikacije Fakulteta političkih znanosti i Centar za demokraciju i pravo "Miko Tripalo". Istaknuo je kako je ekonomska kriza, koja traje već šest godina, teško pogodila i medije, da su u utrci za opstanak i bitci s konkurencijom mnogi novinari ostali bez posla, a provjerene i istinite činjenice u informiranju javnosti često su u drugom planu. - I mi u Hrvatskom saboru svjedoci smo kako o nekim važnim zakonima koji će značajno utjecati na živote građana mediji često izvještavaju sažeto, površno ili nikako, dok veliki prostor istovremeno poklanjaju nekoj doskočici ili vicu pojedinih zastupnika, rekao je Leko. Upozorio je kako je posebno zabrinjavajuće to što je taj trend prisutan i u javnim medijima koji bi, s obzirom na to da ih financiraju građani, morali biti prvi u objektivnom i detaljnom informiranju javnosti. Kao velik problem istaknuo je i utjecaj oglašivača na uređivačku politiku medija i zaključio kako danas puno češće na nju utječe gospodarstvo od politike što pojačava ovisnost novinara o vlasnicima medija. - U interesu je i medijskih profesionalaca i svih hrvatskih građana i nas političara kao njihovih izabranih predstavnika da sloboda medija bude najviše moguće zaštićena, zaključio je predsjednik Sabora i poželio sudionicima skupa da plodnom raspravom ostvare taj cilj. Od ministrice kulture Andre Zlatar Violić nije se ponovo moglo saznati kada će nacrt nove medijske strategije konačno biti gotov. Ona je kazala da su mediji javni interes i javno dobro te ključ demokracije pa je pad razine medija i pad demokratizacije društva. Šef Odbora za medije Mladen Novak drži da slobode medija neće biti sve dok postoje RPO ugovori i dok mediji ovise o pojedinim velikim oglašivačima. U najgorem su položaju, kako kaže, lokalni mediji jer služe “uglavnom tome da veličaju lik i djelo šerifa, tj. šefova lokalnih zajednica”. Istaknuvši problem vlasništva medija i odredbe Kaznenog zakona o sramoćenju koja ugrožava istraživačko novinarstvo, čelnik HND-a Zdenko Duka ustvrdio je da danas zbog raznih, pa i onih PR interesa, u medijima gotovo imamo dezinformiranje, a ne informiranje. Novinarka Jasmina Popović ustvrdila je da su novinari danas lošije zaštićeni nego 90-ih kada su se kolektivni ugovori potpisivali, a danas se gube. Slavica Lukić velikim problemom u medijima proglasila je krizu urednika koji su postali “menadžeri i produžena ruka vlasnika”. Lukić kaže da profesionalna urednička autonomija u privatnim medijima više ne postoji.

PARTNERSTVO MEDIJSKIH KUĆA IZ BEOGRADA I ZAGREBA

Styria Media Group i Adria Media Group postale su partneri na hrvatskom tržištu magazina suvlasništvom u izdavačkoj kući Adria Media Zagreb, koja izdaje naslove poput magazina Story, Cosmopolitan, Elle, National Geographic, Sensa i mnoge druge. Kako su naveli ovim poslovnim partnerstvom stvara se vodeća regionalna medijska kompanija koja je lider na tržištu magazina i web-komunikacija. - Zahvaljujemo našim dosadašnjim partnerima u Adria Media Zagreb, uglednim evropskim kompanijama Sanoma i Gruner&Jahr na dobroj saradnji proteklih godina. Raduje nas što njihovu ulogu preuzima kompetentan i iskusan poslovni partner, s kojim ćemo zajedno nastaviti da razvijamo hrvatsko tržište magazina, rekao je Klaus Schweighofer, član uprave Styria Media Groupe. - Adria Media Group kao jedna od vodećih medijskih kompanija zapadnog Balkana uspješno nastavlja da ostvaruje svoju viziju i ciljeve. Veliko nam je zadovoljstvo što ćemo u budućnosti nastaviti regionalnu saradnju s partnerom kao što je Styria i zajedno raditi na daljem razvijanju kompanije Adria Media Zagreb, izjavio je Aleksandar Rodić, CEO Adria Media Group. U sastavu Adria Media Groupe nalaze se magazini Story, Elle, Cosmopolitan, Lisa, Moj stan, Moja lepa bašta, National Geographic, Men's Health, Sensa, Elle Decoration, Mama, Burda i dnevno izdanje Kurir.

POLITIČARI BJEŽE OD ODGOVORNOG NOVINARSTVA

-Približavanjem izbora javlja se nezavidna količina informacija, no i sloboda izražavanja ima svoje granice. Govor mržnje ne smije se tolerirati, rekla je Mirjana Rakić, ravnateljica Agencije za elektroničke medije na okruglom stolu “Novinarska etika u praćenju izbornih kampanja” s ciljem apeliranja za etički uravnoteženim praćenjem izbornih kampanja. Kako izvještava Hina profesorica Gordana Vilović s Fakuleta političkih znanosti u raspravi se poslužila citatom te navela da je 'očekivati previše od etike u medijima jednako opasno kao i ignorirati je'. Vilović ocjenjuje da je novinarima danas u izbornom razdoblju teško izvještavati, kako zbog devastacije struke, tako i zbog novih medija poput facebooka i twittera na kojima brojni političari samokomuniciraju, osobito kad su u oporbi. Čini se da je političkim natjecateljima 'isplativije' imati dobrog 'spin doktora' koji će 'djelotvorno' surađivati s medijskim kućama od inzistiranja na odgovornom novinarstvu, kaže Vilović. Među najčešće 'grijehe' izbornog izvještavanja ubrojila je favoriziranje kandidata, sponzorirane tekstove, zloupotrebu djece i nemoćnih u svrhu izbornog izvještavanja, korištenje nepolitičkih magazina kao mjesto jeftinog oglasa kad netko postaje 'pažljivi muž' ili 'savršeno odjevena žena', nepotpune ankete i slično. Novinar Drago Hedl upitao je krši li novinar etička načela prenoseći neetičke izjave ujedno odgovorivši da su takve izjave novinari dužni prenositi. 'Bilo bi neetično prešućivati ih jer građani tada ne bi znali s kim imaju posla', rekao je Hedl. Dosadašnju predsjedničku kampanju ocijenio je 'blagom kamilicom', a hoće li prijeći u nešto žešće treba vidjeti sa zahuktavanjem kampanje, dodao je. Brojni stručnjaci, novinari i urednici na okruglom stolu zaključili su da je situacija danas ipak bolja nego prije pet godina zbog liberalnijih pravila o izvještavanju, posebice kad je riječ o televizijama s nacionalnim koncesijama, koje danas više ovisi o uređivačkoj politici medija. Predsjednica programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen Koržinek rekla je da je HRT "pokriven" za vrijeme trajanja izborne promidžbe, ali i upozorila da "kodeksa nema ni prije ni poslije". Osim toga, može se desiti da zbog božićnih i novogodišnjih blagdana "prava" kampanja potraje svega 5-6 dana, upozorava. Na pitanje treba li televizija, posebice javna TV, u izbornoj kampanji pratiti i 'pseudo-događaje' poput zajedničke kave Ruže Tomašić i predsjedničke kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović na Cvjetnom trgu i koliko je taj događaj značajan za hrvatske birače, Sanja Mikleušević Pavić s HRT-a rekla je da bi im se, da taj događaj nisu popratili, prigovorilo da su 'Josipovićeva televizija' kojega prate u njegovu radu i kao aktualnog predsjednika. - Urednici i novinari odlučit će kako će se pratiti kava Tomašić i Grabar-Kitarović, susret Ivo Josipović-Janica Kostelić i drugi. Mora nam se vratiti povjerenje", mišljena je Mislav Bago s Nove TV, a Dubravko Merlić s N1 također smatra da su takvi događaji tek 'sirovine' koji se mogu oblikovati u skladu s uređivačkom politikom.

DRAŽEN ĆURIĆ SUDSKI OSLOBOĐEN OPTUŽBI ZA KLEVETU

Bivši predsjednik Stjepan Mesić podignuo je, nakon teksta objavljenog sredinom prošle godine u Večernjem listu, tužbu za klevetu protiv Večernjakovog novinara Dražena Ćurića. Sporni tekst, kojim se Mesić smatrao oklevetanim, temeljio se na istupima petorice hrvatskih intelektualaca različitih političkih opredjeljenja koji su autoru teksta iznijeli svoje stavove o bivšem predsjedniku. Povodom za članak bila je afera Patrija s kojom je Mesić bio povezan. Sa stajališta struke, dakle, u ovoj priči ništa nije bilo etički sporno. Isto je zaključio i kazneni odjel općinskog suda koji je početkom studenog donio oslobađajuću presudu. „Najgora je kod ovakvih situacija činjenica da si spriječen pisati o osobi koja protiv tebe vodi sudski spor, kako te ne bi prozivali za nepristranost“, kaže Ćurić koji, iako je tužba podnesena protiv njega osobno, nije morao brinuti o angažiranju odvjetnika koji će ga zastupati i plaćanju troškova parnice jer je redakcija Večernjeg lista stala iza njega što, po sili zakona, nije bila obavezna. „Najbolje je to što u kaznenom postupku imaš priliku sam postavljati pitanja onome tko te optužuje“, dodaje Ćurić koji priliku nije propustio pa je na sudu bivšeg predsjednika rešetao pitanjima o porijeklu novca kojim je kupio dva luksuzna stana u Zagrebu. Hoće li se Mesić odlučiti na žalbu i time produljiti sudski proces pitanje je na koje Večernjakov novinar nema odgovor. Kaže ipak kako ga to ne bi iznenadilo jer vjeruje kako Mesićev cilj nije bila odšteta već upravo osujetiti Ćurića da piše o njemu do okončanja sudskog postupka.

OSLOBAĐAJUĆA SUDSKA PRESUDA ZA DOMAGOJA MARGETIĆA

Studeni je mjesec koji bi mogao potvrditi statistike što ih je na nedavno održanoj radionici „Kleveta i sloboda izražavanja“ iznijela Vesna Alaburić, a prema kojima hrvatski sudovi u 90 posto slučajeva tužbi za klevetu protiv novinara donose oslobađajuću presudu. Parnica u kojoj je slobodnog novinara Domagoja Margetića za klevetu optužila zaštitarska tvrtka Soboli trajao je duže od 3 godine prije nego li je presuda donesena. - Sudac u postupku, Dražen Kverić, nije mi dozvoljavao da kao svjedoka pozovem Sonju Vlahek, zviždačicu iz Hrvatske pošte koja je potvrdila kako je, nakon što je upozorila Upravu HP-a da bi višemilijunski ugovori što ih je ova državna tvrtka potpisivala sa zaštitarskom tvrtkom Sokol Marić mogli izazvati opravdane sumnje u javnosti o načinu na koji HP raspolaže novcem. Tada joj je, kako tvrdi Margetić, a što je Vlahek kasnije i potvrdila na sudu, rečeno da iza tih ugovora zapravo stoji tvrtka Soboli vlasništvo nad kojom je Tomislav Karamarko u trenutku preuzimanja javne dužnosti, prepustio odvjetničkom uredu. Kad je sudski postupak od Kverića preuzela sutkinja kaznenog odjela zagrebačkog općinskog suda Saša Lei, konačno je dozvoljeno svjedočenje Sonje Vlahek. - Oslobađajuća presuda temeljila se na iskazu svjedokinje koja je potvrdila sve navode iz članka i na temelju toga jasno je kako novinar nije imao razloga ne povjerovati u istinitost njezinog iskaza budući se radilo o visokoj službenici Hrvatske pošte“, objasnila je sutkinja Lei postupak u kojem nije dokazivano jesu li navodi iz teksta istiniti ili nisu. Kleveta je specifično kazneno djelo za koje je nužno utvrditi je li novinar namjerno iznosio informacije za koje je znao da nisu istinite, objasnila je. Presuda je nepravomoćna i ostavlja mogućnost žalbe, a Domagoj Margetić odlučan je u namjeri da i dokaže istinitost tvrdnji Sonje Vlahek na temelju kojih je pisao tekst. Tako je ovih dana USKOK-u predao kompletnu dokumentaciju koja je skupljena tijekom višegodišnjeg suđenja u kojem se branio od optužbi za klevetu.

U GLASU SLAVONIJE NEMA POMAKA

Cijelu godinu radnici Glasa Slavonije pokušavaju otvoriti pregovore s poslodavcem o novom Kolektivnom ugovoru, a kako stvari stoje tako skoro taj dokument neće ugovoriti. Dalje od požurnica, dopisa i neformalnih razgovora još se nije stiglo. Na snazi je tako godinu i pol dana Pravilnik o radu u kojeg je poslodavac ugradio odredbe isteklog kolektivnog ugovora. No, kako je riječ o jednostranom aktu, poslodavac ga su svakom trenutku može izmijeniti bez uvažavanja mišljenja predstavnika radnika.

DORH-u NE VIDI NIŠTA SPORNO O PRIČI O LAŽIRANJU RADIJSKIH EMISIJA

Teške optužbe o lažiranju radijskih emisija financiranih novcem Fonda za pluralizam i raznovrsnost medija Agencije za elektroničke medije ipak neće dobiti sudski epilog. Bjelovarsko Državno odvjetništvo u svemu tome nije pronašlo osnove za pokretanje kaznenog postupka. Kako piše Forum.Tm to je Vijeću za elektroničke medije dopisom prije nekoliko dana potvrdio i Krunoslav Kuzle, zamjenik općinske državne odvjetnice, izvjestivši to tijelo da DORH nije pronašao "osnova za pokretanje kaznenog postupka zbog kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti". Istragu DORH-a zatražila je sama Agencija, i to još 28. ožujka 2013. godine, a bjelovarsko je Državno odvjetništvo odgovorilo tek 3. studenoga 2014. godine, dakle nakon više od 19 mjeseci. Iz toga bi se dalo zaključiti da su državna tijela detaljno istražila svaki zarez ove bizarne hrvatske medijske priče, no DORH-ov dopis sugerira upravo suprotno. Ispitali su navode vezane uz samo jedan radio iako im Vijeće spominje tri.

MEDIJSKA MJERENJA I ISTRAŽIVANJA

Na konferenciji konferenciji Medijska mjerenja i istraživanja održanoj sredinom studenog u Zagrebu sedam stručnjaka s okupljenima je podijelilo svoja znanja i iskustva u području medijskih mjerenja i istraživanja, koja su stekli na svojim domicilnim tržištima i diljem Europe. Kako ističu u ABC Hrvatska, koji su i organizatori konferencije, nakon što je Predsjednica Upravnog odbora ABC Hrvatska Andrea Šumanovac otovrila konferenciju govorio je Simon Redican, iz National Readership Survey-a, o izazovima s kojima se susreće najstarije i najeminentnije istraživanje čitanosti u Europi. - Magdalena Malinova iz TVBeat-a upoznala nas je s promjenama u navikama gledatelja, kroz gledanje video sadržaja s odmakom u vremenu i prostoru. Gerhard Muller, direktor marketinga Rhein Main Zeitung-a prikazao je rad svoje krovne istraživačke organizacije AGMA, te skrenuo pažnju da je uvijet da se neko izdanje uključi u istraživanje čitanosti - posjedovanja ABC certifikata o nakladi. Klaus Draskovitsch iz Out-of-Home Research & Services GmbH, opisao nam je u potpunosti Njemačko istraživanje uočljivosti out of home media, koje obuhvaća 264 000 površina i provodi se na godišnjoj razini. Renata Uhlarikova iz Kantar media prikazala nam je novi pristup mjerenju televizije, projekt britanske JIC-a BARB koji nazivaju "Dovetail". Emil Pawlowski, direktor metodologije u Gemius-u opisao je razlike između cookie, panel i hibridnog mjerenje posjećenosti web stranica te izazove koji se nalaze pred svim tvrtkama koje se bave mjerenjem interneta. Dennis Christensen, direktor istraživanja slušanosti danskog radija približio nam je problematiku mjerenja radija i kako korištenje nove tehnologije razbija stare mitove o slušanosti, navode u ABC Hrvatska.

RADIO STUDENT NA INTERNETU

Radio studenata Fakulteta političkih znanosti slavi svoj 18. rođendan povodom kojeg je pokrenuta i web stranica na kojoj se, između ostalog, može zaviriti i u studio i režiju Radio studenta zahvaljujući postavljenim kamerama. Pored toga, na web adresi radiostudent.hr može se pronaći i pregršt informacija iz svih segmenata društva, preslušavati emisije i pregledati što se tog trenutka svira u eteru na frekvenciji 100,5 MHz.

DANI MARIJE JURIĆ ZAGORKE 2014.

Centar za ženske studije u sklopu osmih po redu Dana Marije Jurić Zagorke 2014., otvorio je stalni postav u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke na Dolcu 8, čiji su autori Željko Kovačić, arhitekt i Lana Kovačić, dizajnerica interijera. Rada Borić, izvršna direktorica Centra za ženske studije i Ana Pavlić, voditeljica Programa Dani Marije Jurić Zagorke predstavile su ovogodišnji znanstveni skup pod nazivom Intimno građanstvo – obitelj, brak, spolnost i zakon u povijesnoj i suvremenoj perspektivi. Tijekom održavanja Dana Marije Jurić Zagorke dodjeljene su i Nagrade za studentski rad na teme žena odnosno rodne problematike. Prvu nagradu dobila je Katarini Krolo, studentici kroatistike i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, za rad Žensko pismo, rodni identiteti i autobiografičnosti u izabranim romanima hrvatske novije književnosti, drugu nagradu dobila je Ani Zbiljski, studentici povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu za rad Rodno iskustvo i svakodnevica žena u prvoj polovici 18.stoljeća u Banskoj Hrvatskoj u svjetlu inkvizicijskih spisa, a treću nagradu podijelile su Jelena Havoić, studentica germanistike i nederlandistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s radom Rodne razlike u hrvatskom i nizozemskom jeziku i Tomislav Krišto i Stjepan Srhoj, studenti poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu s radom Poticanje ženskog poduzetništva – trebaju li studentice drugačiji pristup?

IZ RADA HND-a i SNH

HND I SNH: DRŽAVA TREBA POMOĆI MEDIJSKOJ INDUSTRIJI

Zaustavljanje diskriminacije u redakcijama i ukidanje RPO-a te ujednačavanje PDV-a za novine samo su neki od zahtjeva koje su u srijedu iznijeli predstavnici HND-a i SNH-a, apeliravši na državu da ne ostane po strani i pomogne novinarskoj industriji da ne izumre. "Hrvatski mediji, posebno tiskani su u velikoj krizi i jedva preživljavaju. Država ne može ostati po strani, treba pomoći izdavačima i tiskanim medijima koji su u krizi", istaknuo je u povodu Europskog dana obrane novinarstva predsjednik Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Anton Filić, navodi Hina. Na konferenciji za novinare pod nazivom "Bez novinara nema vjerodostojnih medija" podsjetio je da je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić na nedavno održanim danima elektroničkih medija rekla da su od 2008. do 2012. prihodi medija smanjeni sa oko šest na četiri milijarde kuna i da je radnih mjesta u medijima 25 posto manje, a u tiskanim medijima 45 posto. Drago mu je, kaže, što je ministrica ocijenila da je RPO (registar poreznih obveznika) sustav prikrivenog zapošljavanja te je ustvrdio da je on stvorio puno više problema, novinare doveo u egzistencijalnu krizu i diskriminira ljude u redakcijama. "Ne preostaje ništa drugo nego apelirati na vlast, pravosuđe i inspekcije da zaustave diskriminaciju u redakcijama i ukinu RPO. Slobodno novinarstvo da, ali ne diskriminaciji u redakcijama", naglasio je. Istaknuo je i da SNH i HND traže ujednačavanje PDV-a za novine, da pet posto ne bude samo za dnevne novine već i za tjednike. "Ako se ništa ne dogodi, ova industrija je pred izumiranjem", upozorio je. Filić je podsjetio i na najnoviji slučaj u "24 sata" gdje je ovih dana 13 novinara dobilo otkaz, a radi se, kaže, o tvrtki koja pozitivno posluje i koja je na kraju godine objavila dobit od 16 milijuna kuna. "Stav je Sindikata da u takvoj situaciji, unatoč tome što pretpostavljamo da je na djelu pad tiraže i smanjenje prihoda od oglasa, ipak ne bi smjelo otkazivati ljudima. Posebno stoga što su medijski izdavači obećali Vladi da će kod smanjenja PDV-a paziti na svako radno mjesto. Na neki način je to prevara, dobili su smanjenje, a ne čuvaju radna mjesta", istaknuo je Filić. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Zdenko Duka smatra pak da je sve manje nade da će Ministarstvo kulture iznjedriti medijsku politiku. "Mi ćemo inzistirati na tome da ova vlast otvori javnu raspravu o medijskoj strategiji i da se nužne izmjene medijskih zakona donesu u ovom roku do sljedećih parlamentarnih izmjena", rekao je. Iako je pozitivnim ocijenio to što je Ministarstvo snizilo PDV na novine pod uvjetom donošenja medijskih statuta, upozorio je da ne postoje mehanizmi koji bi bili alati u razrješavanju situacija kada se ti statuti krše te da u tim situacijama nema nikakve zaštite vlasti. Duka je naglasio i da je potrebno mijenjati zakone vezane uz transparentnost vlasništva medija kako bi se razotkrili eventualno tajni vlasnici medija. To se, istaknuo je, može na način da se oglašivači, marketinške agencije, agencije za odnose s javnošću i banke koje su uključene u novinarski biznis promatraju u toj medijskoj regulaciji i da se uvedu izvjesna ograničenja utjecaja na slobodu i neovisnost uređivačkih politika u medijima. Upitan da komentira tužbu za klevetu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića protiv HTV-a i RTL-a, Duka je ocijenio da je ona potpuno neprimjerena jer se radilo o intervjuu s predsjednikom Vlade i to uživo. "Dakle, nije moglo biti nikakve intervencije. Osim toga, ono što govori predsjednik Vlade je iznimno javni interes i tu se ništa ne smije kratiti niti na bilo koji način cenzurirati", naglasio je. Nada se da će sud tužbu odbaciti.

VARGA UVRIJEDIO PA SE ISPRIČAO NOVINARIMA

U razgovoru za televiziju N1 kojeg je novinar i urednik emisije „Novi dan“ Tihomir Ladišić jučer vodio s ministrom zdravlja Sinišom Vargom, ministar je izgovorio optužbe na račun novinara koji kritički prate njegov rad kakve se ne pamte od jednog predstavnika izvršne vlasti u Hrvatskoj. Upitan da komentira novinarske članke i priloge o svojem sukobu interesa, ministar je kazao „priča se i kaže se da je to usko povezano s javno nabavnim postupcima i da ima dovoljno indicija da se kaže da je jedan krug novinara rentno motiviran od strane industrije“. Čak je precizno naveo iznos ukupne očekivane provizije od osam milijuna eura i da se „može očekivati da je određeni honorar otišao novinarima koji stranpute u svojem moralu.“ Hrvatsko novinarsko društvo oštro osuđuje ovakav oblik pritiska ministra na novinarsku profesiju i apsolutno nedopustiv način difamacije kolega koji kritički izvještavaju o njegovom radu i mogućem sukobu interesa. Umjesto da razložno odgovori na kritike novinara i javnosti, jer se od ministra pa i svake javne osobe to očekuje, on se brani neargumentirano napadajući. Smatramo da bi se ministar Varga trebao javno ispričati zbog tvrdnje da su novinari koji kritički pišu o ministru potkupljeni, stoji u priopćenju HND-a koje postpisuje predsjednik HND-a Zdenko Duka. Ministar zdravlja Siniša Varga je očito brzo shvatio svoju grešku i uputio je ispriku novinarima. Varga se ispričao ''svim novinarima koji su se neopravdano našli prozvanima i koji časno i pošteno rade svoj posao". - Zapitajmo se, nisu li javni interes uštede od milijardu kuna u zdravstvu uz zadržavanje postojeće razine prava, sređivanje više milijardi kuna vrijednog sustava javnih nabava u zdravstvu, osiguravanje čak 60 posto većeg proračuna za posebno skupe lijekove s početkom sljedeće godine i uvođenje novog sustava financiranja usluga u zdravstvu izdvajanjem HZZO-a iz riznice, novo ugovaranje usluga u javnozdravstvenim ustanovama i sve druge reforme Ministarstva zdravlja i HZZO? – piše između ostalog u priopćenju koje je odaslano iza Ministarstva zdravlja.

RADIONICA O KLEVETI

International Press Institute (IPI) i Hrvatsko novinarsko društvo organizirali su dvodnevnu radionicu za novinare i odvjetnike o kleveti i slobodi medija. Radionica je organizirana s ciljem da novinarima pruži podršku ali i praktična znanja o zakonima kako bi izbjegli tužbe za klevetu, kao i da ih upozna s međunarodnim standardima o tim pitanjima. Na radionici održanoj u Novinarskom domu sudjelovali su stručnjaci Media Legal Defence Initiative (MLDI) iz Londona, a predavanja su održali odvjetnica Vesna Alaburić i profesor Davor Derenčinović dok je novinar Drago Hedl za kolege novinare održao uredničku radionicu.

IZ SVIJETA I REGIJE

THE ECONOMIST U DNEVNOM IZDANJU

Nakon 171 godine postojanja, tjednik Economist pojavio se i u dnevnom izdanju, i to kao aplikacija The Economist Espresso. Dizajnirana kao brzi pregled najvažnijih dnevnih vijesti iz područja politike, ekonomije i financija namijenjena je za korištenje na iPhonima i pametnim telefonima. Prvi će mjesec korištenja biti besplatan, dok će nakon toga mjesečna pretplata iznositi 3.99 američkih dolara.

OKRUGLI STOL „MEDIJI I EUROPSKI STANDARDI“

Okrugli stol o provođenju zakona o slobodi pristupa informacijama u regiji „Mediji i europski standardi“, održan je u Banjaluci u organizaciji njemačke fondacije "Friedrich Ebert Stiftung", Transparency International BiH i Udruženja/udruge BiH novinari-Klub novinara Banjaluka. Na Okruglom stolu istaknuti su problemi sa kojim se susreću novinari prilikom traženja javnih informacija i potreba za osnivanjem povjerenstva za informacije koje bi novinarima olakšalo posao. - Zakonski rok od 15 dana je predugačak, a i on nije definitivan, jer se mnogi oglušuju na medijska pitanja. Kazne se gotovo i ne izriču, tako da ne postoji mehanizam koji omogućuje novinarima siguran i pravovremen pristup potrebnim informacijama. Zbog toga bi bilo neophodno ustanoviti povjerenstvo za informacije koje bi novinarima olakšalo posao, rekao je predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić. Ivana Korajlić, glasnogovornica Transparency International BiH, kazala je da iako je BiH prije Srbije i Hrvatske donijela zakone o slobodi pristupa informacijama, prošlo je niz godina dok institucije nisu ustrojile službe za odnose s javnošću, što je i usporavalo njihovu primjenu. Prema njenim riječima, do informacija od interesa za javnost u BiH se i dalje sporo i teško dolazi. Navela je da je na osnovu istraživanja koje je proveo TI BIH od 700 zahtjeva koje su podnijeli institucijama BiH i njenih entiteta na više od 50 posto nikada nisu dobili odgovor. - Iako zvuči potpuno apsurdno, otkako je Republika Hrvatska postala članica Europske unije, kada je u pitanju objavljivanje javnih informacija situacija se znatno pogoršala. Imamo povjerenicu za informiranje koja nema elementarnih uvjeta za rad i situaciju u kojoj je Vlada tuži zbog donošenja odluka. To je dokaz da samo postojanje zakona nije uvijek i garant da će isti biti u potpunosti provodivi, izjavio je Zorislav Antunović Petrović, predstavnik Centra za razvoj lokalne demokracije udruga EKO Kvarner iz Zagreba.

NUNS I NDNV: SPRJEČITI DISKRIMINACIJU STRANIH NOVINARA

Nezavisno udruženje novinara Srbije i Nezavisno društvo novinara Vojvodine smatraju da su rješenja predviđena podzakonskim aktom Ministarstva kulture i informiranja, koja bliže uređuju funkcioniranje dopisnika i dopisništava stranih medija prenormirana, diskriminatorna i sklona zloupotrebama. Kako ističu u svom priopćenju Pravilnik je u neskladu sa međunarodnim stadardima i Europskom konvencijom o ljudskim pravima. - Podsjećamo na član 10 Europske konvencije koji u prvom stavu predviđa da svatko ima pravo na slobodu izražavanja, posjedovanja vlastitog mišljenja, primanja i saopćavanja informacija i ideja bez mješanja javne vlasti i bez obzira na granice. NUNS i NDNV zahtjevaju da Ministarstvo kulture i informiranja otkloni ove nedostatke i prilagodi Pravilnik članku 55 Zakona o javnom informiranju i medijima, koji navodi da predstavnik inozemnih medija ima "ista prava i dužnosti" kao i domaći medijski poslanici.

START UP ZA DUGAČKE NOVINARSKE FORME

Novinarski start up izleti sve su češći, no ideja čije su pokretanje najavili bivša urednica New York Timesa Jill Abramson i nagrađivani američki TV novinar Steven Brill ide za tim da promovira duže novinarske forme. Plan je objavljivati jednu priču mjesečno koja bi bila dostupna samo pretplatnicima, a tema bi dobila dovoljno prostora da se obradi sa svih aspekata. Na suradnju su pozvani svi novinari koji se jave s dobrom idejom i planom kako će ju realizirati, a honorar koji će za to dobiti i više je nego motivirajući - 100 tisuća američkih dolara. Pregovori s investitorima u projekt u završnoj su fazi, izjavila je na Simpoziju o novinarstvu i ženama Jill Abramson.

DECA - GLOBALNA NOVINARSKA KOOPERATIVA HIT NA KICKSTARTERU

Deca je zadruga nagrađivanih novinara koji čitateljima na digitalnim medijima, računalima, tabletima, mobitelima, donose iscrpno istražene globalne priče. Potražiti ih možete na web adresi decastories.com, a koncept se temelji na mreži novinara iz cijeloga svijeta koji pokrivaju područja na kojima žive. Tekstovi su u dugačkoj formi, ili kako kažu sami autori, treba odvojiti barem sat vremena da ih se pročita. Svaki mjesec objavljuje se nova priča. Deca je pokrenuta prije godinu dana i do sad su sve troškove pokrivali sami novinari, koji se smjenjuju na mjestu urednika i tako uređuju međusobno svoje tekstove. Kako se radi o skupom, terenskom poslu, novinari Deca-e pozvali su putem Kickstartera. poznate web platforme za prikupljanje novca od zainteresiranih korisnika, sve zainteresirane za podrže ovakav vid novinarstva svojim prilozima. Prema je u komercijalnim medijima sve prisutniji trend što kraćih tekstova jer tako, kažu, traži publika, Deca je u samo dva dana skupila daleko iznad 15 tisuća dolara koliko je tražila. Ideja da se novinari obraćaju izravno publici, bez posrednika u obliku izdavača, očigledno je naišla na dobar odjek jer je Deca, nakon prvotnog uspjeha, povisila ulog s 15 na 30 tisuća dolara. Za manje od tjedan dana skupili su 32 tisuće dolara.