hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

HND Newsletter - dosadašnje objave

HND Newsletter - siječanj 2015.

24.01.2015.





HND-SNH Info

Newsletter 17

Siječanj 2015.
HND-SNH Info


IZDVAJAMO

- DAN TIŠINE – „JA SAM CHARLI HEBDO“
- GORAN OGURLIĆ NOVI GLAVNI UREDNIK JUTARNJEG LISTA
- STJEPAN BLAŽEVIĆ V.D GLAVNI UREDNIK VEČERNJEG LISTA
- BRUNO KRAGIĆ PREDSJEDNIK PROGRAMSKOG VIJEĆA HRT-a
- PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV ALBERTA FAGGIANA
- ZABORAVLJENA MEDIJSKA STRATEGIJA
- OGRANAK HND-a NA HTV-u PROTIV OTKAZA KAROLINI VIDOVIĆ KRIŠTO
- GAŠENJEM REGIONALNIH IZDANJA USKRAĆUJU SE INFORMACIJE GRAĐANIMA
- „LUGENPRESS“ NAJGORA RIJEČ GODINE





MEDIJSKA SCENA

DAN TIŠINE – „JA SAM CHARLI HEBDO“

"Dan tišine - Prije točno tjedan u 11.30 sati započeo je masakr u redakciji francuskog satiričkog lista Charlie Hebdo. Ubijeno je 12 osoba. Odajemo počast svim kolegama koji su izgubili živote zbog riječi i slike koje su prenijeli. Danas želimo jasno poručiti svima da se protiv misli i govora ne mogu obračunavati silom. Danas želimo ukazati na to kako bi naš svijet izgledao bez novinara, medija i informacija." HND je tim apelom pozvao hrvatske novinare i redakcije da 14. siječnja od 11.30 stanu s radom u spomen na žrtve. Odazvali su se svi glavni mediji, objavivši na svojim stranicama zajednički tekst od 11,30 do 12 sati, a predsjednik HND Zdenko Duka zahvalio se koji su se priključili akciji "Dan tišine". HND je u svom priopćenju istaknulo da je zgroženo strašnim terorističkim napadom na redakciju satiričkog lista Charlie Hebdo u Parizu u kojem je ubijeno najmanje 12 ljudi.- To je dosad nezapamćeni ubilački napad na novinare i druge zaposlenike jednog medija a u njemu su stradali i policajci. Suvišno je i govoriti o tome koliko novinarstvo postaje opasna profesija u vremenu kad terorizam uzima sve više maha. Ovo je brutalan ubilački napad i na novinarske i medijske slobode. Dan koji će sigurno ostati upisan crnim slovima u povijest novinarstva i događaj čiji će eho sa svim posljedicama odzvanjati još godinama. Pariški satirički list Charlie Hebdo objavio je na Twitteru karikaturu čelnika tzv. Islamske države Abu Bakr al-Bagdadija a redakcija lista bila je napadnuta i spaljena bombaškim napadom još 2011. godine, nakon objave karikatura proroka Muhameda. HND izražava duboku sućut obiteljima svih poginulih i uputit će izraze solidarnosti francuskom Nacionalnom sindikatu novinara (SNJ-CGT), stoji u priopćenju HND-. Prvi broj nakon stravičnog pokolja u redakaciji Charli Hebdo, koji su napravili preostali članovi redakcije, je izašo u više od tri milijuna primjeraka i sva tiraža je planula, a pred kioscima u parizu i drugim gradovima Francuske stvarali su se veliki redovi. Naslovnica časopisa prikazuje proroka Muhameda sa suzom u očima i natpisom "Ja sam Charlie" te nadnaslovom "Sve je oprošteno"na zelenoj pozadini. Od Europe do Australije, brojni dnevnici u svijetu objavili su bez oklijevanja tu naslovnicu izvanrednog broja pripremljenog u prostorijama dnevnika ljevice Liberation među kojima su i vodeći svjetski listovi Washington Post, Frankfurter Allgemeine, Corriere della Sera i Guardian.

GORAN OGURLIĆ NOVI GLAVNI UREDNIK JUTARNJEG LISTA

Uprava Europapress holdinga predložit će za novog glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića. Najveća medijska izdavačka kuća u Hrvatskoj nakon promjene vlasničke strukture nastavlja s promjenama u uređivačkom vodstvu svog najjačeg brenda. Kako piše Jutarnji list na čelo novine Uprava EPH nominirat će Ogurlića, dojučerašnjeg glavnog urednika Večernjeg lista, kojeg na tom mjestu mora potvrditi Redakcija Jutarnjeg lista, u skladu sa svojim statutom. Ogurlić bi trebao naslijediti Viktora Vresnika koji je Jutarnji vodio posljednjih 17 mjeseci. Da će se onačno bez fige u džepu poštivatiodredbe redkacijskog statusa govori upravo i činjenica da Uprava isčekuje i glasanje redakcije Jutarnjeg lista koje bi po svemu sudeći trebale potvrditi Ogurlića za čelnog čovjeka Jutarnjeg. On sam kaže kako je prihvatio poziciju glavnog urednika Jutarnjeg lista kao vršitelj dužnosti, a nada se da će izbor u skladu sa Statutom novina potvrditi i redakcija.- Ostavku na mjesto glavnog urednika Večernjeg lista sam dao jer se želim posvetiti novim poslovnim izazovima, što Jutarnji list nedvojbeno jest - izjavio je Ogurlić. Na mjesto glavnog urednika Večernjeg lista Ogurlić je došao upravo iz Jutarnjeg u kojem je bio od njegova pokretanja u travnju 1998.godine. Bio je prvi šef deska, a od 2001. i pomoćnik glavnog urednika. Iz Jutarnjeg je otišao 2006. godine. Od konca 80-ih Ogurlić radi u medijima i obavljao je mnoge uredničke dužnosti, te sudjelovao u pokretanju nekoliko lokalnih novina koje je i uređivao. Bio je glavni urednik riječkog Vala, pomoćnik glavnog urednika prvog privatnog dnevnog lista u Hrvatskoj RiTelefaxa, glavni urednik tjednika Kronika, pomoćnik glavnog urednika primorsko-goranskog Dnevnika, a uređivao je i neka revijalna izdanja Novog lista. Bio je suradnik u Novom listu, Slobodnoj Dalmaciji, Globusu i Nedjeljnoj Dalmaciji. U Večernjem listu na poziciji glavnog urednika bio je više od osam godina. Dosadašnji glavni urednik Jutarnjeg Viktor Vresnik ostaje u kompaniji, kao glavni urednik Forbesa i kolumnist Jutarnjeg lista. Novi većinski vlasnik EPH Marijan Hanžeković nedavno je najavio kako bi Jutarnji list koncepcijski trebao biti glasilo liberalnog, socijaldemokratskog usmjerenja, s težištem na točnosti i relevantnosti. Tome bi trebala pridonijeti i nova uređivačka struktura uskoro na čelu s Ogurlićem. Prema službeno još nepotvrđenim informacijama, nova Uprava EPH odlučila je dokinuti i RPO ugovore te će novinarima u RPO statusu ponuditi Ugovore o radu. Otvoreno ostaje i pitanje Kolektivnog ugovora zbog kojeg su novinari Jutarnjeg pokrenuli sudsku parnicu protitiv tadačnjeg zdavača kojim je smanjio plaću bez pregovora na koje ga je Kolektivni obavezivao. Sudsku parnicu je, nakon prvih par ročišta, prekinula predstečajna nagodba, no kako je ona sada završena očekuje se i nastavak ovog sudskog procesa ili eventualni dogovor s novim poslodavcem.

STJEPAN BLAŽEVIĆ V.D GLAVNI UREDNIK VEČERNJEG LISTA

Stjepan Blažević postao je vršitelj dužnosti glavnog urednika Večernjeg lista nakon odlaska Gorana Ogurlića u Jutarnji list. Večernjak je na svojim web stranicama obavijestio čitatelje o organizacijskim promjenama te najavio kako će u skladu sa Statutom i u dogovoru s Upravom lista uskoro odlučiti o tome tko će biti novi urednik ovog čitanog dnevnika. Uprava ne smatra da će odlazak glavnog urednika koji je na toj funkciji bio posljednjih osam godina bitno utjecati na rad u redakciji i uređivačku politiku Večernjaka. Osim Gorana Ogurlića, iz Večernjaka u Jutarnji, na funkciju zamjenika glavnog urednika, odlazi i Gojko Drljača. I dok se Ogurlić vraća u redakciju iz koje je 2006. godine prešao u Večernji list, Drljača je najveći dio svoje profesionalne karijere proveo u Večernjaku gdje je prošao sve stepenice od gradske rubrike do uredničkog posla. Istodobno su ukinuta regionalna izdanja Večernjeg lista, a , a većini stalno zaposlenih novinara uručeni su otkazi, dok su honorarnim dopisnicima raskinuti ugovori, javlja Hina. Umjesto nekad razgranate dopisničke mreže, po kojoj je Večernji list desetljećima bio prepoznatljiv, sada će iz cijele zemlje u jedinstvenom nacionalnom izdanju Večernjeg lista izvještavati samo nekoliko dopisnika u većim hrvatskim gradovima. Podružnica Sindikata novinara Hrvatske u Večernjem listu oštro je osudila najnovije poteze Uprave. - Izražavamo ogorčenost i naše neslaganje s odlukama i potezima Uprave. Iako je na posljednjem sastanku sindikata i Uprave na pitanje što nas očekuje u ovoj godini, ima li kakvih iznenađenja i otkaza, odgovoreno da se ne planira ništa takvoga, uskoro smo doznali da je to bila dezinformacija. Uprava ponovno nije našla za shodno o svojim namjerama obavijestiti sindikalce, a Radničko vijeće obavijestila je tek nakon što je odluka već donesena i akcija na terenu pokrenuta, ističe sindikat. Dodatno smo neugodno iznenađeni činjenicom da se nakon velikog projekta regionalizacije, na kojem se radilo nekoliko godina i za kojeg je potrošeno dosta novca, gase i posljednja dopisništva Večernjeg lista, stoji u priopćenju sindikata. U svojoj reakciji Hrvatsko novinarsko društvo istaknulo je kako je neugodno je iznenađeno otkazima novinarima i upozorava da je ukidanje dvaju regionalnih izdanja Večernjeg lista i otkazivanje daljnje suradnje troje stalno zaposlenih novinara te još 12 novinara koji su radili kao honorarni suradnici novi težak udarac novinarskoj profesiji, stoji u priopćenju ovog novinarskog tijela. - Regionalna izdanja više ne postoje, ne samo u Styrijinoj, nego i u drugim novinskim kućama. Tko će informirati građane? Dopisništva, novinari koji izvještavaju iz lokalnih, regionalnih sredina osnovni su za svako kvalitetno novinarstvo, ono koje informira i na licu mjesta provjerava sve relevantne činjenice. Široka kvalitetna dopisništva velika su prednost uspješnih medija. Ali ponajviše gube posao baš novinari dopisnici, iz manjih sredina. HND priznaje da nakladnik svakog medija, osobito privatnog, vodi vlastitu poslovnu i uređivačku politiku i procjenjuje koliko novinskih izdanja može podnijeti kako bi efikasno poslovao. -Ali bez obzira na ekonomsku krizu, pad naklada i oglašavanja, još jednom pozivamo poslodavce da sav teret ne prebacuju jedino na leđa novinara. Iz dana u dan gledamo kako nestaju novinarska radna mjesta i čini nam se da svjedočimo jednom velikom egzemplarnom istraživanju o tome mogu li se - zarad profita - novine proizvoditi i tiskati i bez novinara', zaključuje se u priopćenju HND-a koje potpisuje predsjednik Zdenko Duka. U Upravi Večernjeg list kazali su kako kontinuirano prilagođavaju organizaciju kompanije i transformiraju svoje poslovanje u smjeru pružanja inovativnih i komercijalnih medijskih sadržaja. -'Dolasci i odlasci zaposlenika, pa i ključnih ljudi, sastavni su i svakodnevni dio poslovnog života. Promjene organizacije osiguravaju financijsku stabilnost te ostvarenje poslovnih ciljeva. Ovakav pristup osigurao nam je da smo u novinskom segmentu 7 kuna najprodavanija novina, te da nam udio prihoda iz novih poslovnih segmenata kontinuirano raste, poručili su iz Večernjeg lista.

PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV ALBERTA FAGGIANA

Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci podiglo je optužnicu protiv većinskog vlasnika Novog lista Alberta Faggiana, donedavnog predsjednika uprave te novinske kuće Gordana Kneževića te, također donedavnog, člana uprave poduzeća Slavena Žmaka. Tereti ih se da su kao članovi uprave Novog lista, na sastanku uprave, unatoč saznanju o činjenici da između tog trgovačkog društva i trgovačkog društva iz Zadra – izdavača dnevnika Zadarski list - postoji Aneks i Ugovor o dugoročnoj poslovnoj suradnji potpisan 2. svibnja 2011. kojim su dogovorene i utvrđene cijene za usluge koje društvo iz Rijeke obavlja za društvo iz Zadra, na traženje jednog od članova uprave (ujedno i vlasnik trgovačkog društva iz Pule a koja je stopostotni vlasnik društva iz Zadra), nakon sastavljanja novih kalkulacija cijena usluga (koje su osjetno snižene) potpisali Aneks II Ugovora o dugoročnoj poslovnoj suradnji 1. ožujka 2013. Temeljem tog dokumenta je, do 1. travnja 2014. za trgovačko društvo iz Zadra pribavljena imovinska korist u iznosu od najmanje 845.434,50 kuna. Odnosno, za taj je iznos oštećen Novi list, a okrivljenici su se kao članovi uprave bili dužni brinuti o imovinskim interesima trgovačkog društva iz Rijeke. Kaznenu prijavu protiv Uprave Novog lista podnijeli su Podružnica Sindikata novinara u Novom listu i predstavnik radnika u Nadzornom odboru, a djelo zbog kojeg je podignuta otpužnica samo je jedno od upitnih poslovnih poteza na koji su radnici ukazali. Desetak dana prije podizanja optužnice protiv vlasnika Novog lista i dvojice biših članova Uprave, nova je Uprava poduzeća predložila plan financijskog restrukturiranja u postupku predstečajne nagodbe, koji uključuje otpis i reprogram obveza ali i smanjivanje broja zaposlenih. Iz priložene dokumentacije dade se zaključiti da su u planu otkazi za 60 radnika Novog lista, odnosno smanjenje broja radnika na 200 čime bi se godišnje postigla ušteda od 9,52 milijuna kuna. Daljnje smanjenje broja zaposlenih u operativnom planu restrukturiranja Novog lista ističe se kao „osnovna mjera“. Istovremeno, sadašnji predsjednik uprave Novog lista Neven Klarin (koji je donedavno vodio Zadarski list), sindikatima je ovih dana izjavio kako ne može stajati iza brojke od 60 radnika viška i da ne može reći koliki je trenutno višak u Novom listu. Ukupna potraživanja vjerovnika prema Novom listu iznesena u nacrtu predstečajne nagodbe iznose 31,04 milijuna kuna pri čemu 12,5 milijuna kuna otpada na Zagrebačku banku. Ona je koncem prosinca uložila žalbu protiv rješenja Nagodbenog vijeća Fine smatrajući da njezine ukupne tražbine prema Novom listu - uključujući i one prema povezanim društvima Glas Istre novine, Glas Istre trgovina i Andre - iznose 19,83 milijuna kuna te traži da se ukine rješenje o utvrđenju tražbina u odnosu na nju i predmet vrati na ponovni postupak. Kako se dalje navodi u planu, kratkoročne obveze Novog lista s 21. listopadom 2014. godine iznosile su 25,85 milijuna kuna. Najvećim dijelom, gotovo 14 milijuna kuna, riječ je o obvezama prema dobavljačima, a znatan iznos, 5,5 milijuna predstavljaju i kratkoročni krediti i pozajmice banaka te obveze prema državi i državnim poduzećima u iznosu od 3,7 milijuna kuna. Uprava Novog lista predlaže da se obveze prema strateškim dobavljačima, bez kojih daljnje poslovanje nije moguće, kao i onim prema onima koji imaju kolaterale dug podmiri na način da se otpišu kamate. Glavnica bi se pokrila tako da se 80 posto podmiri u novcu, a 20 posto uslugama marketinga, u roku od pet godina nakon godinu dana počeka. Predložen je i reprogram kratkoročnih kredita, uglavnom dobivenih od Zagrebačke banke, uz otpis kamate, te podmirivanje 30 posto glavnice u uslugama marketinga. Dug prema državi na ime poreza i doprinosa za plaće te prireza, Uprava planira podmiriti do dana potpisivanja predstečajne nagodbe.

PRODULJEN ROK ZA PREDSTEČAJNU NAGODBU GLASA ISTRE

Rok za predstečajnu nagodbu za Glas Istre novine produljen je drugi put i ističe 23. veljače. Koncem studenog, na zahtjev Uprave tog dnevnika što ga je potisao vlasnik Albert Faggian, već je bilo odobreno odgađanje roka za postizanje predstečajne nagodbe, no početkom siječnja zatraženo je novih 90 dana produžetka. Traženi rok, međutim, nije usvojen već je prepolovljen na 45 dana. Radnicima Glasa Istre odgoda roka za postizanje predstečajne nagodbe ne ide na ruku jer dok god se taj postupak ne okonča ne mogu poslodavca ovršiti za ustegnuta primanja u razdoblju od lipnja 2010. godine do listopada 2012. godine. Naime, proteklih tjedana počele su pristizati pravomoćne presude u korist radnika koji su poslodavca tužili zbog nepoštivanja odredbi Kolektivnog ugovora i Pravilnika o radu. Iako je veliki dio njih potpisao punomoći za ovrhu poslodavca, ta se prisilna naplata potraživanja tijekom predstečajnog postupka ne može obaviti. Istovremeno, Glas Istre, kako se neslužbeno može čuti, prestaje izdavati svoj oglasnik Butiga. On bi trebao postati tjedni podlistak u dnevnoj novini.

NOVI MEDIJSKI PROJEKT NINOSLAVA PAVIĆA

Ninoslav Pavić s ekipom svojih suradnika koji su, nakon preuzimanja EPH od Hanza Pressa napustili tu tvrtku, planira pokretanje nove novine. Prema pisanju Nacionala radi se o tjedniku u novinskom formatu i na novinskom papiru, a koji bi imao preko 100 stranica i izlazio bi svake subote. Redakcija buduće novine već je uselila u poslovne prostore u Heinzelovoj ulici gdje je, nakon imenovanja nove uprave EPH, preselio i portal net.hr. Gavin Susman, jedan od suvlasnika net.hr-a, navodno je preko jednog od svojih investicijskih fondova i glavni investitor u novi Pavićev projekt.

ZABORAVLJENA MEDIJSKA STRATEGIJA

Nakon što je krajem prošle godine najavljena serija tribina na temu medijske strategije Ministarstva kulture, a u tjedniku Novosti objavljenja i njezina radna verzija, dokument koji je trebao najaviti reformu paketa medijskih zakona u javnosti se više niti ne spominje. Teško je očekivati kako će se u godini koja prethodi parlamentarnim izborima pristupiti najavljenom uvođenju reda u medijima. Medijska ostavština kabineta HNS-ove ministrice kulture ostat će tako, po svemu sudeći, tek novi Zakon o HRT-u koji je kritiziran zbog smanjenih ovlasti Programskog vijeća i velikih ovlasti koje u upravljanju javnim informativnim servisom ima izabrani glavni ravnatelj. Istina, u Zakon o elektroničkim medijima uvedeni su neprofitni mediji i producenti medijskog sadržaja za koje je osiguran manji dio sredstava iz Fonda za pluralizam, baš kao što je i od iznosa Hrvatske lutrije dio novca Ministarstvo kulture namijenilo neprofitnim medijima. Takvi zahvati, sasvim sigurno, neće puno doprinijeti popravljanju medijske slike Hrvatske, tim više što se politika resornog ministarstva i prema neprofitnim medijima do sada pokazala nedosljednom.

BRUNO KRAGIĆ PREDSJEDNIK PROGRAMSKOG VIJEĆA HRT-a

Bruno Kragić, ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, novi je predsjednik Programskog vijeća HRT-a nakon što je Nini Obuljen Koržinek s krajem prošle godine istekao dvogodišnji mandat u Vijeću. Četvero od devet članova Vijeća koje bira Sabor imaju, naime, dvogodišnji mandat. Dvoje od njih, Nedu Ritz i Ivicu Maštruka, Sabor je ponovo imenovao u Programsko vijeće, dok su Ninu Obuljen Koržinek i Marinu Mučalo zamijenili Zdravko Kedžo i Aleksandar Milošević. Uloga je Programskog vijeća zastupati i štititi interese javnosti na HRT-u nadzorom programa, no stvarne su ovlasti ovoga tijela novim Zakonom o HRT-u gotovo potpuno ukinute. Tako je, samo dan prije nego što će promijeniti sastav, Programsko vijeće prihvatilo Prijedlog Programa rada i financijski plan HRT-a za 2015. godinu. Prema njemu, broj zaposlenih na HRT-u trebao bi se ove godine smanjiti s 2.970 na 2.700 dok je istovremeno najavljeno ulaganje 330 milijuna u program, a što je 30 posto više nego u prošloj godini.

RTL GRUPA ULAŽE U DIGITALNE OPERACIJE

RTL grupa objavila je krajem prošle godine financijske rezultate za prva tri kvartala 2014. godine, dok je objava cjelovitog financijskog izvješća najavljena za ožujak ove godine. Prema njemu, RTL grupa bilježi lagani rast prihoda od marketinga na svim tržištima osim u Belgiji gdje taj prihod pada, i u Francuskoj gdje je ostao na istoj razini. Ukupan prihod u prvih devet mjeseci 2014. tek je nešto manji od istog razdoblja 2013. godine, ponajprije zbog promjena u tečaju valuta, stoji u izvještaju. Najveći rast, od čak 16 posto, zabilježen je u digitalnim izdanjima RTL grupe. Ove godine u digitalne operacije RTL grupa planira uložiti 240 milijuna eura.

STOP KORUPCIJI U MEDIJIMA

Nakon objave knjige "Značaj medijskog integriteta", međunarodna mreža organizacija civilnog društva Medijski opservatorij jugoistočne Europe (SEEMO) najavila je izradu okvira za suradnju na sprečavanju korupcije u medijima. Zaključak je to nedavno održane konferencije o korupciji u medijima u organizaciji Mirovnog instituta iz Ljubljane. Konferencija je okupila 40 stručnjaka za anti-korupciju, među kojima je Hrvatsku zastupao istraživački novinar i predsjednik Centra za istraživačko novinarstvo u Hrvatskoj, Saša Leković. Sudionici konferencije pod pokroviteljstvom Europske komisije i fondacije Otvoreno društvo istaknuli su potrebu stvaranja saveza između nezavisnih vladinih tijela, organizacija civilnog društva i predstavnika medija te istraživačkih novinara kako bi se poduzelo odgovarajuće mjere protiv korupcije u medijima. Ovakve koalicije trebale bi biti organizirane na regionalnom i nacionalnom nivou već tijekom ove i iduće godine, a preporuke kako ih izgraditi očekuju se od SEEMO-a vrlo skoro.

IZ RADA HND-a i SNH

OGRANAK HND-a NA HTV-u PROTIV OTKAZA KAROLINI VIDOVIĆ KRIŠTO

Ogranak HND na HTV-u oštro prosvjeduje zbog neragumentiranog i nedopustivog otkaza Karolini Vidović Krišto, hitno joj uručenog zbog internog pisma upućenog kolegama, s osnovnom namjerom kvalitetnijeg reguliranja Etičkog kodeksa za novinare i kreativno osoblje HRT-a te Općih pravila HRT-a.-Ogranak HND na HTV-u drži kako je inicijativa Karoline Vidović Krišto legitimna. Stavovi koje je pritom iznijela nisu i ne mogu biti razlogom izvanrednog otkaza ugovornog odnosa. Čak i kad su prekršeni Etički i ostali kodeksi - Etičko povjerenstvo je prvo mjesto na kojem glavni ravnatelj HRT-a mora reagirati i tražiti njegovo mišljenje o sadržaju internog dopisa. Kako, kao i Koordinacija sindikata HRT-a u funkciji Radničkog vijeća, Ogranak HND-a na HTV-u smatra da kvalifikacije iz internog dopisa koji je poslala Karolina Vidović Krišto nipošto ne mogu biti teška povreda radne obaveze, tražimo od poslodavca da odmah povuče odluku o otkazu, vrati Karolinu Vidović Krišto na njezino radno mjesto, a ako i dalje smatra da je potrebno bilo kako je sankcionirati, da to učini nekom manjom, razumnom kaznom, poput opomene, navodi se u priopćenju Ogranka HND-a na HTV-u koji potpisuje predsjednica Elizabeta Gojan.

NATJEČAJ ZA NAJBOLJE NOVINARSKE RADOVE

U razdoblju od 1.siječnja 2014.do 31.prosinca 2014.godine Temeljem Statuta HND-a, Pravilnika o novinarskim nagradama HND-a, Pravilnika o nagradi Novinar godine te Kriterija i postupka za dodjelu nagrade na životno djelo dodijelit će se nagrade u sljedećim kategorijama: A. Nagrada za životno djelo OTOKAR KERŠOVANI, B. Nagrada NOVINAR GODIE, C. Godišnje nagrade za najzapaženije novinarske radove MARIJA JURIĆ-ZAGORKA za: pisano novinarstvo, radijsko novinarstvo, televizijsko novinarstvo, internetsko novinarstvo, istraživačko novinarstvo te nagrada za snimateljski prilog na televiziji ŽARKO KAIĆ i nagrada za novinsku fotografiju NIKŠA ANTONINI. Autore za nagrade HND-a mogu predlagati svi pojedinci, svi ogranci, zborovi i županijska vijeća, uredništva, članovi HND-a, te ocjenjivačke skupine, Izvršni odbor HND-a i sami autori. Uz obrazloženi prijedlog, kandidati i predlagači dužni su priložiti fotokopije objavljenih radova, odnosno CD ili DVD, snimljenih i objavljenih radijskih i televizijskih priloga i emisija, a fotoreporteri i dokaz o objavljenoj fotografiji (presnimka tiskanog izdanja ili elektronske objave). Novinarske nagrade sastoje se od priznanja i pripadajućeg novčanog iznosa. Dobitniku nagrade Otokar Keršovani pripada iznos od 15.000,00 kn, a dobitniku nagrade Novinar godine od 8.000,00 kuna. Dobitnicima nagrada Marija Jurić-Zagorka, Žarko Kaić i Nikša Antonini pripada iznos od po 5.000,00 kuna. Rok za prijavu kandidata (predaju radova) je 28. veljače 2015. godine. Radovi i prijave šalju se na adresu:Hrvatsko novinarsko društvo, Natječaj za 2014. godinu, 10000 Zagreb, Perkovčeva 2.

ZBOR SATIRIČKIH NOVINARA HND-a OSUDIO MASAKR U PARIZU

Osudi zločina i Parizi pridružio se i Zbor satiričkih novinara HND-a koji je najstrože osudio teroristički čin i izrazio sućut obiteljima i prijateljima stradalih kolega novinara i karikaturista. - S nevjericom smo primili vijesti o činu koji nas je sve natjerao da duboko promislimo o poslu kojim se bavimo ali i o pitanju slobode govora u današnjem svijetu. Smatramo da je nedopustivo bilo kakvo relativiziranje ili čak opravdavanje ovakvog čina zbog povrede vjerskih osjećaja – jer to jednostavno nije tako. Terorizam nema religiju, terorizam nema nacionalnost, terorizam je bolest za koju moderno društvo treba pronaći lijek. Stradali kolege su bili svjesni opasnosti, primali su prijetnje, preživjeli su bombaški napad, ali nisu odustajali od svog uvjerenja da je sloboda govora nepovrediva. Upravo zbog toga, ova tragedija je stavila teret obveze svim satiričarima da nastave sa svojim radom, jer ukoliko i jedno satiričko pero bude ugašeno zbog ovog čina, tek onda će to značiti pobjedu terorizma nad zdravim razumom, navodi se u priopćenju koje je potpisao predsjednik Zbora Vlado Lucić.

GAŠENJEM REGIONALNIH IZDANJA USKRAĆUJU SE INFORMACIJE GRAĐANIMA

Nakon zatvaranja dopisništva Večernjeg lista varaždinski novinari su se okupili na središnjem gradskom trgu kako bi pružili podršku kolegama koji su ostali bez posla, ali i ukazali na sve teži položaj medijskih djelatnika u Varaždinskoj županiji. Na poziv novinara Regionalnog tjednika okupilo se šezdesetak novinara i medijskih djelatnika iz Varaždina i drugih mjesta Varaždinske županije. Povod su bili otkazi na Badnjak za četvero djelatnika internetskog portala eVaraždin i ukidanje dopisništva Večernjeg lista s dvoje novinara, i to nakon što je Varaždin već ostao bez dopisništava Jutarnjeg lista i Hrvatske radiotelevizije. "Mi novinari stalno se borimo za tuđa prava, a svoja prava zanemarujemo. U našim lokalnim medijima iz dana u dan je sve manje novinara, iz dana u dan se smanjuju plaće pod izlikom štednje. Štedi se na novinarima, na onima koji rade proizvod, a ne štedi se na autima ili mobitelima", rekla je jedna od organizatorica okupljanja Mihaela Zagoršćak. - Nakon zadnje namjere i informacije u Večernjem listu da se uskoro kreće u povećanje broja stranica dvaju posljednjih regionalnih izdanja, među kojima je i ono za područje Sisačko-moslavačke županije, bez ikakve najave i prethodnog upozorenja, uprava Večernjeg lista donijela je odluku o - njihovu gašenju, stoji između ostalog u priopćenju ogranka HND-a Sisačko-moslavačke županije koji potpisuje predsjednica ogranka Karmen Valenta. - Nakon nekoliko desetljeća tradicije regija, Uprava Večernjeg lista preko noći je donijela odluku o zatvaranju sisačkog dopisništva. Na području Sisačko-moslavačke županije, prvo je ugašeno dopisništvo Jutarnjeg lista, potom HRT-a, lokalni mediji jedva preživljavaju, poslodavci ukidaju jedno po jedno radno mjesto, preostalima isplaćuju ili minimalce ili ništa, odnosno neredovito plaće. Tiskaju se posebni letci kojima se komunicira s građanima, lokalni mediji se zanemaruju i jedan po jedan gase. Zdravog marketinga nema, jer nema ni male ni velike industrije. Pozivamo predsjednika Zdenka Duku i Hrvatsko novinarsko društvo, kolege u ostalim ograncima da se aktivnije uključimo u obranu dostojanstva struke, bez politiziranja i nepotrebne demagogije. Otkaze su dobili i kolege iz Karlovačke, Krapinsko-zagorske, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničke križevačke i naše, Sisačko-moslavačke županije.Nastavi li se ovakav trend novinari više neće biti potrebni, a građanima će biti uskraćene informacije s područja gdje žive, navodi se u priopćenju.

HND PODRŽAO UDRUŽENJE BH NOVINARA I REDAKCIJU KLIX.BA

Hrvatsko novinarsko društvo solidarno je s redakcijom Klix.ba i Udruženjem BH Novinari te vas potpuno podržava u obrani slobode govora i novinarskih sloboda. Osnovna je uloga novinarstva da šiba sve nepravilnosti u društvu, da razotrkiva kriminal i korupciju i prokazuje korumpirane političare. Osuđujemo policijsku intervenciju čiji je cilj bio izmaltretirati i ušutkati bosanskohercegovačke novinare umjesto da policija provede hitnu istragu korumpiranih političara. Jedno je od osnovnih prava novinara ne odati izvor informacije. Primite još jednom naše izraze solidarnosti.

MEDIJI U SVIJETU I REGIJI

„LUGENPRESS“ NAJGORA RIJEČ GODINE

»Luegenpresse«, što na njemačkom znači lažljivo novinarstvo, termin kojim se koriste pripadnici protuislamističkog pokreta Pegide da denunciranje medija, proglašena je »najgorom riječju« godine, objavili su u utorak njemački ligvisti. Kako piše Hina do toga je došlo samo dan pošto je pokret Domoljubni Europljani protiv islamizacije Zapada (Pegida) na svom dosad najvećem skupu u Dresdenu okupio 25 tisuća ljudi.Izraz »Luegenpresse« prosvjednici Pegide koriste kako bi osudili medije koje smatraju glasnogovorništvom njemačkog lijevog političkog establišmenta i pogrešno predstavljaju Pegidu kao pokret ekstremne desnice. »Luegenpress defamira medije u cjelini«, rekla je profesorica lingivistke Nina Janich za dpa. »A takvo uopćeno blaćenje sprječava sve one utemeljene kritike medija i time zapravo ugrožava medijske slobode«. Janich je kazala i da su se tim terminom koristili nacisti kao sloganom za potkopavanje neovisnih medijskih institucija.U Njemačkoj se tradicionalno bira »riječ godine«, koja je obilježila javnu komunikaciju te godine, kao i »najgora riječ« godine.

BRITANSKI UREDNICI USTALI U ZAŠTITU ZVIŽDAČA

Krajem godine u Velikoj Britaniji mediji su oštro kritizirali nacrt Kodeksa prema kojem se ima provoditi Zakon o istražnim ovlastima, a do 19. siječnja ove godine urednici svih britanskih nacionalnih medija, njih više od stotinu, potpisalo je zajedničke primjedbe kao svoj prilog javnoj raspravi o Kodeksu. Kampanju nazvanu "Zaštitite naše izvore" pokrenuo je britanski novinarski portal Press Gazette i britansko Društvo urednika, a zbog spornih odredbi koje policiji omogućuju pristup ispisima telefonskih razgovora svakog novinara bez sudskog ili naloga bilo koje instance izvan policijskog sustava. Njima se, tvrde britanski novinari, ugrožava privilegiranost odnosa novinara i izvora čiji identitet se želi zaštititi. "Činjenica da je netko kontaktirao liječnika ili odvjetnika ne govori nam mnogo o prirodi tog poziva, no ako je netko nazvao novinara to ga odmah može inkriminirati kao mogući izvor informacija o kojima novinar piše", stoji među primjedbama koje u protestnom pismu potpisuju britanski urednici.

PLAĆE NOVINARA U SRBIJI ISPOD PROSJEKA

Plaće novinara u Srbiji su ispod prosječne zarade, ali su novinari zadovoljni poslom koji rade, pokazalo je istraživanje Udruženja novinara Srbije, prema kojem najviše novinara, svaki treći zarađuje između 31.000 i 45.000 (između 250 i 370 eura), dok svaki četvrti ima između 16.000 i 30.000 dinara (između 130 i 245 eura). Manje od 15.000 dinara zarađuje oko 14 posto ispitanika, 18 posto između 46.000 do 60.000, a više od 61.000 (oko 500 eura) zarađuje samo manje od osam posto anketiranih, pokazuje istraživanje UNS. Istraživanje ukazuje da je zaradom nezadovoljno skoro 30 posto anketiranih, kao odgovor "ni zadovoljan ni nezadovoljan" navodi 27 posto ispitanika, dok je veoma nezadovoljnih 21 odsto. Plaću redovno prima tri četvrtine novinara, u skoro 13 posto slučajeva ona kasni mjesec dana, a u devet posto slučajeva kasni nekoliko mjeseci. Kao najveće probleme profesije, novinari izdvajaju niske zarade (62 posto), kao i neprofesionalizam i neodgovarajuće obrazovanje novinara (54 posto). Da su konstantno izloženi cenzuri izjavilo je skoro šest posto ispitanih novinara, 40 posto povremeno, 50 posto nikada, dok odgovor "drugo", što se najčešće odnosilo na autocenzuru, navodi manje od četiri posto.

SRPSKI NOVINARI NA METI VLASTI

Srpski premijer Aleksandar Vučić obrušio se na Balkansku istraživačku reportersku mrežu u Beogradu te ih javno prozvao "lažljivcima" i "stranim plaćenicima". Gotovo godinu dana traju različite vrste pritiska vlasti na ovu mrežu nezavisnih organizacija i istraživačkih novinara koja se bavi temama slobode izražavanja i slobodnih medija, korupcijom vlasti i civilnim društvom, a prisutna je u svim zemljama Balkanske regije. Povod za posljednji i do sada najžešći napad bio je ugovor što ga je državna tvrtka Elektroprivreda Srbije potpisala sa konzorcijem Energotehnika - Južna Bačka za ispumpavanje vode iz najznačajnijeg srpskog rudnika Tamnava. BIRN je, naime, objavio kako je ovaj posao vrijedan 15 milijuna eura prepušten konzorciju dvije tvrtke koje nemaju nikakvog iskustva u poslovima drenaže i ispumpavanja velikih voda. Ovaj premijerov napad kao da su jedva dočekali vodeći srpski mediji bliski vlasti. Informer, Politika, Večernje novosti, tabloid Afera, e-novine na različite su načine pokušavali diskreditirati BIRN i njihove novinare od članaka u kojima se zbrajaju sredstva što ih je ova organizacija dobila iz EU pristupnih fondova do analiza u kojima se tvrdi kako objavljeno istraživanje nije dalo dovoljno uvjerljive dokaze. Nezavisno udruženje novinara Srbije osudilo je ovakvo istupanje predsjednika Vlade Srbije kao otvoreni pritisak na medije.

MAKEDONSKI NOVINAR KEZAROVSKI IPAK POSLAN U ZATVOR

Makedonski novinar Tomislav Kezarovski odlukom Žalbenog suda u Skopju osuđen je na dvije godine zatvora zbog teksta koji je objavljen 2008. godine, a u kojem je navodno otkrio identitet svjedoka ubojstva. Svjedok je potom povukao svoj iskaz uz tvrdnju kako ga je policija iznudila prijetnjama. Članak Kezarovskog govorio je, naime, o brojnim propustima makedonske policije i sudstva u ovom postupku, i to mu se itekako osvetilo. Pet je mjeseci proveo u pritvoru. Odlukom suda krajem 2013. osuđen je na 4,5 godine zatvora, a pravomoćnost presude čekao je u kućnom pritvoru. Žalbeni sud u Skopju smanjio je kaznu na 2 godine zatvora, a Kezarovski je 16. siječnja odveden u zatvor gdje će odslužiti ostatak kazne. Na ovakvo je postupanje makedonskog pravosuđa reagorala i Dunja Mijatović, OSCE-ova predstavnica za slobodu medija koja je i prije reagirala u ovom slučaju. "Zatvaranje novinara zbog onoga što je napisao ili izjavio neprihvatljivo je u demokratskim zemljama. Ova presuda predstavlja opasan presedan s ozbiljnim posljedicama za slobodu medija i istraživačko novinarstvo", rekla je Dunja Mijatović i apelirala na makedonske vlasti da smanje pritisak na medije i odmah oslobode Kezarovskog.

STIPENDIJA ZA NOVINARE S ISKUSTVOM

Do 25. veljače ove godine otvoren je poziv novinarima koji žele aplicirati na stipendiju za novinarsku izvrsnost Balkanske istraživačke reporterske mreže. Deveta godina programa i u 2015. godini traži 10 iskusnih novinara koji dolaze iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Rumunjske, Grčke i Srbije, a tema s kojom treba aplicirati ove godine su vrijednosti. Uz stipendiju u iznosu od 2 tisuće eura, izabrani novinari imat će pokrivene troškove za produkciju priče do iznosa od dodatnih 2 tisuće eura, priliku da rade s međunarodnim timom urednika i internacionalno iskustvo te objavu svojeg članka na engleski, njemački i jezike zemalja iz kojih dolaze novinari koji su dobitnici stipendije. Više informacija pronaći ćete na stranici http://fellowship.birn.eu.com/en/fellowship-programme/application-call-2015

KALENDAR NOVINARSKIH POTPORA I STIPENDIJA

Global Investigative Journalism Network objavio je nedavno na svojim web stranicama kalendar za potpore i stipendije na koje se novinari mogu prijaviti. Podijeljene u nekoliko cjelina uključuju kratkoročne i dugoročne mogućnosti za zaposlene i slobodne novinare s informacijama o rokovima prijave i opisom različitih programa potpore i stipendiranja. Ovaj se vodič redovito ažurira, a pronaći ćete ga na adresi http://gijn.org/resources/grants-and-fellowships/

Povratak

AKTUALNO