HND-SNH Info

Newsletter 18

Travanj 2015.
HND-SNH Info

IZDVAJAMO

- SAŠA LEKOVIĆ NOVI PREDSJEDNIK HND-A
- MINISTARSTVO KULTURE DODJELILO 35 STIPENDIJA ZA NOVINARSKE RADOVE
- GLANI TAJNIK EFJ-a PONOVO PISAO RADMANU PROTIV OTKAZA NA HRT-U
- OSNIVAČ INDEXA PRIZNAO UTAJU POREZA
- TELEGRAM IZLAZI U SVIBNJU I NUDI POSAO NOVINARIMA S ISKUSTVOM
- FOTOGRAFIJA GORANA MEHKEKA NAJBOLJA U 2014. GODINI
- "VELEBITSKA DEGENIJA“ ROMEU IBRIŠEVIĆU, IVANKI JELINČIĆ JURIN i DRAGANU NIKOLIĆU
- LULIĆ IZABRAN ZA ČLANA UPRAVNOG VIJEĆA HINE

MEDIJSKA SCENA

SAŠA LEKOVIĆ NOVI PREDSJEDNIK HND-A

Saša Leković prvi je slobodni novinar na čelu Hrvatskog novinarskog društva, odlučili su tako delegati na izbornoj skupštini održanoj ove subote u Novinarskom domu. Za predsjednika novinarskog društva kandidirali su se, pored Lekovića, Ana Raić-Knežević, novinarka Novog lista, novinar Večernjeg lista Anton Filić, urednik HTV-a Nikola Kristić, slobodni novinar Gojko Marinković, dok je slobodna novinarka Nataša Škaričić povukla svoju kandidaturu. Izbor Saše Lekovića protumačen je i kao jasan znak kako je većina članova angažiranih u radu HND-a odlučila prekinuti praksu prema kojoj se za predsjednika društva obično birala osoba koja je u HND-u već obnašala neku od funkcija. Tako je prekinuta politika kontinuiteta koja se u vremenu teške krize na medijskom tržištu nije pokazala osobito učinkovitom, a prevladalo je mišljenje kako novi pristup i entuzijazam mogu pomoći da se u rad HND-a uključe i novinari koji do sada nisu bili članovi Društva. Najbliži suradnici novog predsjednika ostaju, međutim, višegodišnji aktivni članovi Slavica Lukić iz Jutarnjeg lista i Denis Romac iz Novog lista koji su dobili većinu glasova u izboru za Izvršni odbor i tako postali potpredsjednici što je Slavica Lukić bila i prije ove izborne skupštine. Pored pokretanja inicijativa za predlaganje zakona i izmjena zakona kako bi se omogućio transparentniji uvid u vlasništvo medija, ali i efikasnija zaštita novinarske profesije i položaja novinara u redakcijama, Saša Leković u svojem je programu najavio i osuvremenjivanje zanemarene web stranice društva te širu suradnju sa svim kolegama zainteresiranima da se uključe u rad HND-a. Delegati Skupštine većinom su glasova usvojili i izvještaje o radu tijela HND-a u prethodnom mandatu. Lekovićev prethodnik Zdenko Duka u svojem se izvještaju osvrnuo na aktivnosti društva u prethodnoj godini i na kraju naglasio kako će glavne zadaće Društva i nadalje ostati obrana slobode govora i novinarskog profesionalizma, suradnja sa Sindikatom novinara Hrvatske za obranu radnih mjesta i uvjeta rada novinara. Prema izvještaju Središnjeg odbora koji, prema Statutu, upravlja društvom između dvije Skupštine, najviše vremena posvetilo se traganju za načinima rješavanja teškog financijskog stanja HND-a i organizacijskih problema koji su kočili rad i djelovanje Društva. Nužnost rezanja troškova pojavila se i u izvještaju Nadzornog odbora čiji je bivši saziv u tom smislu dao i nekoliko prijedloga, od smanjenja naknade koju za svoj rad prima predsjednik HND-a do ukidanja ili smanjenja novčanog djela novinarskih nagrada, pa i gašenja tiskanog izdanja strukovnog glasila Novinar protiv čega se izjasnila većina anketiranih članova Društva. Izvještaj Upravnog odbora Novinarskog doma upozorio je na nužnost donošenja nove strategije iznajmljivanja poslovnih prostora u zgradi koja je vlasništvo HND-a. Spomenuta je i sudska tužba koja se vuče od 1991. godine i sada HND dovodi u opasnost plaćanja odštete u iznosu većem od 1,5 milijuna kuna. Riječ je o ugovoru potpisanom 1990. s tvrtkom U.T.T. Europa92 prema kojem je većina poslovnih prostora Novinarskog doma bila dana u zakup ovoj tvrtki koja ih je trebala urediti. Kako se vlasnici tvrtke, inače poduzetnici – povratnici, nisu pridržavali odredbi ugovora on je raskinut nakon tri mjeseca, a penali koji bi mogli doći na naplatu preko dva desetljeća kasnije prijete ozbiljno ugroziti poslovanje Društva. Izvještaj je predalo i Novinarsko vijeće časti, a na Skupštinu su došle i dvije žalbe na odluke ovog HND-ovog tijela koje su delegati odlučili vratiti na razmatranje Novinarskom vijeću časti u novom sastavu. Rezultati glasanja za tijela HND-a (56. izborna skupština - 25. travnja 2015.) 26.04.2015. Za predsjednika HND-a izabran je Saša Leković, koji ujedno po funkciji predsjeda Izvršnim odborom u koji su ušli: Denis Romac i Slavica Lukić, koji su sa najviše glasova postali i potpresjednici HND-a. Ostali članovi su: Danka Derifaj, Elizabeta Gojan, Silva Capurso, Hrvoje Zovko, Ivo Lučić, Nefreteta Zekić Eberhard, Sanja Despot i Damir Šarac. Novi sastav Nadzornog odbora čine: Luko Brailo, Zvonimir Varošanec, Davorka Blažević, Igor Bošnjak, Žarko Modrić, Branka Muvrin i Danko Radaljac. Članovi Novinarskog vijeća časti su: Nataša Ban Leskovar, Tomislav Kurelec, Maja Antonić Škarica, Marinko Jurasić, Aleksej Gotthardi-Pavlovsky, Verica Mađer, Patricija Kiš, Damir Pijaca, Veronika Rešković, Miroslav Wranka i Saša Jadrijević Tomas. Članovi Odbora za Statut su: Tihomir Ponoš, Božica Brkan, Magdalena Šipić, Damir Dević, Diana Koller, Mario Ćužić i Dijana Jurasić. U Upravnom odboru Novinarskog doma su: Branimir Zekić, Mislav Togonal, Borislav Vučković, Hrvoje Gunjača, Mario Bošnjak, Davor Lončarić i Hrvoje Bučar. U Upravnom odboru Fonda solidarnosti su: Maja Sever, Jordanka Grubač, Marina Gantar, Silvana Perica,Milka Ganza, Marina Bujan, Vesna Latinović,Lidija Komes,Marija Radošević i Davor Kindy.

MINISTARSTVO KULTURE DODJELILO 35 STIPENDIJA ZA NOVINARSKE RADOVE

Na prijedlog Stručnog povjerenstva za neprofitne medije, u tom trenutku zamjenik ministra kulture Berislav Šipuš, donio je odluku o dodjeli 35 jednomjesečnih stipendija za najbolje ocijenjene novinarske radove, koji će biti objavljeni u neprofitnim medijima. Ukupno je na javni poziv za ugovaranje novinarskih radova u neprofitnim medijima pristigla 121 prijava, a mogli su se natjecati samo nezaposleni novinari. Svaki od njih imao je pravo predložiti i po više projekata, pa je četvero novinara- Mašenjka Bačić, Hrvoje Šimičević, Miroslav Pavičević i Saša Vejnović- dobilo podršku Povjerenstva za po tri predložena rada. Najviše je bodova dobila novinarka Mašenjka Bačić za temu Deložacije iz devedesetih, koju će objaviti na portalu Stav. Drugo i treće mjesto osvojili su prijedlozi Hrvoja Šimičevića- Utjecaj TTIP-a na Hrvatsku te Imovina i etika sudaca, a oba će teksta biti objavljena na H-alteru. Slijede dvije teme koje će objaviti portal Lupiga- Nestali, projekt Barbare Matejčić, te Kome doniramo novce? Ane Lučin. Na šestom je mjestu Samoupravljanje, projekt Sanje Despot, a objavit će ga portal Forum. Glavna je svrha dodjela tih sredstava pomoć nezaposlenim novinarima i, kako navode u ministarstvu ,"dubinsko istraživanja tema od javnog interesa". Teme radova predlagali su nezaposleni novinari i novinarke pod šifrom, a projekte su prijavljivali neprofitni mediji koji su se pismom namjere obvezali da će predloženi rad, ukoliko bude među 35 najbolje ocijenjenih, i objaviti. Iznos pojedine naknade je 7939 kuna i jednak je visini prosječne bruto plaće u RH dok će neprofitni medij- nositelj prijavljenog projekta, dobiti kompenzaciju u iznosu od 544 kune.

GLANI TAJNIK EFJ-a PONOVO PISAO RADMANU PROTIV OTKAZA NA HRT-U

Glavni tajnik EFJ-a Ricardo Guitterez uputio je i drugo pismo ravnatelju HRT-a Goranu Radmanu u vezi otkaza Elizabeti Gojan i Hloverki Novak Srzić te upozorava da ukoliko ne bude zadovoljan odgovorima o tome će upozorit Europsku komisiju, Vijeće Europe, OSCE i Europsku uniju radiotelevizija. Zahvaljujući se Goranu Radmanu na prethodnom očitovanju o otkazima Elizabeti Gojan i Hloverki Novak Srzić, Guitterez u drugom pismu poručuje glavnom ravnatelju HRT-a da ga nije posve uvjerio u opravdanost svoje odluke. - Kao što smo Vam rekli, čini se da je Vaša odluka utemeljena na navodnom kršenju HRT-ovog Etičkog kodeksa koji navodi da zaposlenici ne mogu javno govoriti o spornim pitanjima na HRT-u (program i upravljanje) bez prethodne dozvole svojih urednika i predstavnika uprave. Prema mojim saznanjima, gospođe Elizabeta Gojan i Hloverka Novak Srzić nisu se javno očitovale o spornim pitanjima HRT-ovog poslovanja, poručio je Guitterez. Dodao je da razumije da su uočene neke druge profesionalne pogreške i da potpuno razumije da Radman mora štititi ugled HRT-a. Ipak, 'EFJ snažno podržava stavove Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske protiv tih otkaza'. - Cijenili bismo ako biste mogli ponovno razmotriti svoju odluku kako bi se primijenila manje stroga i manje drastična sankcija', naveo je glavni tajnik Europske federacije novinara, zaključujući da bi neka disciplinska mjera bila primjereniji korak u smjeru postizanja potrebne ravnoteže između legitimnog prava na slobodu izražavanja i legitimnog interesa HRT-a da zaštiti svoj ugled.

OPORBA NAPADA, A VLADAJUĆI BRANE RADMANA

Na tematskoj sjednici saborskog Odbora za medije - naslovljenoj ''Stanje u hrvatskim medijima, s posebnim naglaskom na HRT i pravo novinara na slobodu govora'' - najmanje je riječi bilo o ostalim medijima, a najviše o HRT-u i glavnom ravnatelju Goranu Radmanu. Upravo je to zasmetalo vladajućoj većini, koja smatra - da je sjednica nesuvislo pripremljena, sa samo jednim ciljem - ocrniti glavnog ravnatelja. HDZ ustraje na tome da se novinarkama na HTV-u povuče otkaz te da Nadzorni odbor, čim se konstituira, istraži navode o nepravilnostima u poslovanju HRT-a. Mi smo ovdje protiv progona novinara, protiv toga da se ljudima dijeli otkaz s pozicije moći uz potporu saborske većine zato što imaju svoj stav, rekao je Jasen Mesić, član Odbora za informiranje, informatizaciju i medije (HDZ). Kako je priča krenula očito će se sve svesti na HRT, pa bi možda bilo pametnije da smo nazvali ovu sjednicu - smjena ili lov na ravnatelja Hrvatske televizije, rekao je Šime Lučin, član Odbora za informiranje, informatizaciju i medije (SDP). Glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman u Saboru o prozivanjima nije želio govoriti, kratko ih je komentirao malo poslije na javnoj raspravi, na kojoj se govorilo o medijskoj strategiji i ulozi HRT-a kao javnog servisa. Rekao je kako je njegova obveza držati se zakona te da - ako treba birati između smjene jer ne želi udovoljiti zahtjevu Sabora oko iznosa plaća i odlaska u Remetinec zbog kršenja zakona - radije bira smjenu. - Imam osjećaj da u javnom prostoru postoje ljudi koji s visokom emocionalnom pažnjom govore o meni, prate moj rad, rekao bih gotovo do erotskih razmjera i meni je iskreno žao što im ja u tom smislu ne mogu uzvratiti, što jednostavno ne mogu odgovoriti na te njihove iskaze emocija, rekao je.

OSNIVAČ INDEXA PRIZNAO UTAJU POREZA

Osnivač portala Indeks.hr Matija Babić i Vana Šalov Volić, koja je s njim vodila poslove u tvrtki Prva stranica, a danas je direktorica Index promocije, nagodili su se na zagrebačkom Županijskom sudu da kaznu zatvora za utaju poreza zamjene radom za opće dobro. Rezultat je to dugotrajnog 'češljanja' poslovanja Indexa tijekom kojeg se razgovaralo s više stotina svjedoka. Koliko je u ovaj postupak uloženo iz državnog proračuna teško je utvrditi, no Matija Babić dužan je u sljedećih godinu dana državnom proračunu uplatiti ukupan iznos od 853 tisuće kuna. Uz to je dobio kaznu zatvora od godinu dana koju će odraditi za opće dobro. Vana Šalov Volić u sljedeće dvije godine morat će državi uplatiti 550 tisuća kuna, a tvrtki Indeks promocija 603 tisuće kuna. Tu je i novčana kazna od 150 tisuća kuna te kazna zatvora do osam mjeseci zamijenjena radom za opće dobro prema računici dva sata rada za svaki dan zatvora. Matija Babić potpisivao je tako u razdoblju od tri godine do ljeta 2009. fiktivne studentske ugovore sa 126 studenata u ukupnoj vrijednosti 3,5 milijuna kuna čime je proračun oštećen za 553 tisuće kuna. Vana Šalov Volić nastavila je istu praksu u novoj tvrtki pa je kao direktorica Indeks promocije u četiri godine do kraja 2013. isplatila ukupno 2,8 milijuna kuna preko fiktivnih studentskih ugovora i tako oštetila proračun za još 550 tisuća kuna. Pri tom je u godinu dana od kraja 2009. do kraja 2010. na temelju 13 pozajmica isplatila s računa tvrtke ukupno 800 tisuća kuna na ime tadašnje djevojke Matije Babića, čime je tvrtku nakladnika portala Index.hr oštetila za 603 tisuće kuna. Što će to značiti za redakciju portala Index.hr, pitali smo osnivača Matiju Babića koji je kazao da je Index kažnjen za to što je razotkrio SDP-ovu pljačku kroz predstečajne nagodbe, odnosno za to što je uvijek bio neovisan medij. - Nije glasilo Agrokora kao većina drugih medija, ali ni glasilo partijskih birokrata kao "neovisni" i "neprofitni" mediji koje partija financira. Ponosan sam na to što sam uspio napraviti da Index opstane kao jedini neovisan medij, obavljajući dio poslovanja preko studentskih ugovora. Žao mi je što ćemo morati platiti milijunsku kaznu, jer će umjesto novinarima taj novac sada otići uhljebskom šljamu i parazitima. Tužno je znati da hraniš tumor. Intenzivno radimo na prebacivanju najvećeg dijela poslovanja van Hrvatske, što je za svakog poduzetnika, ali posebno za neovisne medije, jedini način da opstane i da pomogne ovoj državi na način da prestane financirati one koji je truju. Do kraja ove godine poslovanje Indexa gotovo u potpunosti bit će izvan ovog trulog, prljavog i korumpiranog sustava. Index će i uz ovu kaznu opstati bez problema, no ovo će svakako biti velika katarza u mom promišljanju načina poslovanja. Neka uživaju u posljednjih milijun kuna koje će nam uzeti. Ja na njihovom mjestu ne bih mirno spavao, rekao je Babić.

TELEGRAM IZLAZI U SVIBNJU I NUDI POSAO NOVINARIMA S ISKUSTVOM

Tiskano izdanje Telegrama na kioscima bi se, prema nekim najavama, trebalo pojaviti početkom svibnja. Portal ekipe koja je s Ninoslavom Pavićem napustila EPH već je pokrenut, a u međuvremenu je raspisan i natječaj za nove suradnike. Telegram traži dva sportska novinara, urednika deska, istraživačkog novinara reportera i političkog novinara. Telegram.hr dio je grupacije Adriatic Media, izdavača net.hr-a, a od novinara se traži od tri do pet godina iskustva, dobro poznavanje najmanje jednog stranog jezika, iskustvo u pisanju dužih tekstova, značajno iskustvo u pisanju reportaža te dobri kontakti i poznavanje materije u sektoru. Osim životopisa i tri teksta na koje je prijavljeni novinar osobito ponosan, od kandidata se traži i prijedlog 3 teme kakve bi za Telegram voljeli obrađivati. Natječaj potražite na ovom linku

JAVNO.HR KREĆE 15. SVIBNJA I TRAŽI NOVINARE

Udruga Javno, izdavač portala dalje.com koji je u međuvremenu registriran kao neprofitan, i udruga Prosperikon pokreću novi – stari portal javno.hr na kojem je za sad objavljena interaktivna karta Hrvatske te nekolicina događaja, vijesti i objava sklonjenih u tabovima nakon mogućnosti da izradite svoju i pregledate već izrađene vizitke. Ove dvije udruge dobile su krajem prošle godine od Ministarstva socijalne politike i mladih potporu za program «I mi smo kao vi» u sklopu kojeg su, kažu, zaposlili petero mladih pripadnika socijalno isključene skupine. Portal bi, prema najavama, trebao biti pokrenut 15. svibnja, a traže i novinare. Prednost imaju članovi Hrvatskog novinarskog društva koji su na burzi. Iza oba projekta urednički i organizacijski stoji Tomislav Galović, koji je u međuvremenu inicirao i osnivanje Zbora internet novinara pri HND-u. Prijave za posao na javno.hr primaju se do 10. svibnja, no kako Galović ističe na svojem Facebook profilu gdje je natječaj i objavljen, već sada im je stiglo više ponuda nego što će moći otvoriti radnih mjesta.

PREDSTAVLJENI REZULTATI IZVJEŠTAJA O MEDIJIMA KOJI SE TIČU HRT-A

Na trećoj javnoj raspravi o novoj medijskoj politici, posvećenoj Hrvatskoj radioteleviziji, uvodno izlaganje podnio je Berislav Šipuš, ministra kulture, glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman i njegovi najbliži suradnici te Dario Špelić ispred Sindikata novinara na HRT-u. Uz priloge raspravi članova radne skupine za medijsku politiku, Milan F. Živković iz Ministarstva kulture će predstaviti rezultate Izvještaja o medijima koji se tiču HRT-a, a uvodna izlaganja komentirat će gošće iz Slovenije Sandra Bašič-Hrvatin, medijska znanstvenica sa Sveučilišta u Kopru, i Brankica Petković, programska direktorica Mirovnog instituta za suvremena politička i društvena istraživanja u Ljubljani. U sklopu šire javne rasprave usmjerene artikulaciji prijedloga medijske politike Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine, Ministarstvo kulture moderira rad skupine predstavnika medijskih radnika i poslodavaca, vodećih hrvatskih medija, udruga koje se bave medijskom djelatnošću, eksperata i znanstvenika, paralmentarnih odbora, ombudsmanskih institucija i ministarstava.

LULIĆ IZABRAN ZA ČLANA UPRAVNOG VIJEĆA HINE

Hrvatski sabor izabrao je u ožujku Vladimira Lulića sa 80 glasova za i 20 suzdržanih za člana Upravnog vijeća Hine iz reda medijskih stručnjaka. Lulić trenutno radi kao profesionalni glavni tajnik HND-a, a u Hini je bio radio 17 godina, u kojoj je, uz sve novinarske poslove, između ostaloga, obnašao i dužnost pomoćnika glavnog urednika. Lulić je već bio član Upravnog vijeća Hine, ali u ime zaposlenih.

IZ RADA HND-a i SNH

FOTOGRAFIJA GORANA MEHKEKA NAJBOLJA U 2014. GODINI

Dvanaesta po redu svečana dodjela nagrada za najbolje radove hrvatskih fotoreportera snimljene u protekloj 2014. godini održana je danas u prostorima HND-a. Uvođenjem nove kategorije pod nazivom „Multimedija“ u natječaj, nagrade "Hrvatska novinska fotografija" po prvi puta su dodijeljene u ukupno osam kategorija, a fotografiju Gorana Mehkeka, koja prikazuje pilota helikoptera koji prelijeće poplavljena područja žiri je proglasio najboljom u 2014. godini. Pobjednici u kategorijama su: DOGAĐAJ – Ronald Goršić/CROPIX, za fotografiju Milana Bandića u policijskom vozilu za vrijeme privođenja na ispitivanje u USKOK. SVAKODNEVNI ŽIVOT – Sandra Šimunović/CROPIX, za fotografiju djevojke oboljele od multiple skleroze. REPORTAŽA – Goran Mehkek/CROPIX, za fotografiju pilota helikoptera koji prelijeće poplavljena područja. KULTURA I UMJETNOST – Matko Biljak/Slobodna Dalmacija, za fotografiju blizanaca baletana. PORTRET – Neja Markičević/CROPIX, za portret Otta Reisingera. SPORT – Srđan Vrančić/CROPIX, za fotografiju nogometnih navijača za vrijeme navijačkih nereda na utakmici. PRIRODA I OKOLIŠ – Filip Brala/PIXSELL, za fotografiju nevremena nad Morskim orguljama u Zadru. MULTIMEDIJA – Saša Kralj, za multimediju „Vrijeme u srcu Bosne“. Zbor fotoreportera Hrvatske dodijelio je i priznanja za posebno vrijedan doprinos hrvatskom fotonovinarstvu. Počasnim članovima Kuće slavnih hrvatskog fotonovinarstva postali su doajeni fotografije Božidar Kelemenić i Fjodor Feđa Klarić.

"VELEBITSKA DEGENIJA“ ROMEU IBRIŠEVIĆU, IVANKI JELINČIĆ JURIN i DRAGANU NIKOLIĆU

Povjerenstvo Zbora novinara za okoliš u obrazloženju nagrada istaknulo je da je Romeo Ibrišević dobitnik nagrade za najbolji rad u tisku, agencijskom i internet novinarstvu za rad "Pazite da vas ne zatrpaju bale smeća", objavljen u časopisu Meridijani u siječnju ove godine. "Apokaliptična je to priča o 120 tisuća tona baliranog smeća ispred samog Varaždina, grada koji se diči kulturnom baštinom, baroknim večerima i želi biti europska prijestolnica kulture. Tko je tu lud - pita se Ibrišević te, osim duhovitim tekstom koji počinje pričom o zeki i potočiću te o onoj pjesmi o Varaždincu koju zatim analizira kroz bale smeća, sve dočarava izuzetnim fotografijama". Dobitnica nagrade "Velebitska degenija" za najbolji rad u radijskom novinarstvu je Ivanka Jelinčić Jurin, novinarka 1. programa Hrvatskoga radija, koja je obradila jednu izuzetno aktualnu i značajnu temu – problem istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu i utjecaj na morske sisavce i druge morske životinje. Povjerenstvo u obrazloženju te nagrade ističe da je Jelinčić Jurin počela priču s golubom uhanom, ražom koja spada u mediteranske edeme, zatim obradila sve eventualne probleme i utjecaj koji ta eksploatacija može imati na kornjače, ribe i morske sisavce koristeći izjave stručnjaka, znanstvenika, nevladinih udruga, ali i predstavnika druge strane, one koja zagovara taj poduhvat. Jelinčić Jurin je rekla kako nije pitanje hoće li se, već kada će se dogoditi incident - a to bi za Jadran i budućnost Hrvatske, kako kaže, bilo katastrofalno. U kategoriji televizijskog novinarstva nagradu je dobio Dragan Nikolić, novinar Hrvatske radiotelevizije (HRT) za dokumentarac kojim je ispričao kako je i čime Kopenhagen zaslužio što je lani proglašen europskom zelenom prijestolnicom. Dokumentarcem "Zelena Danska" približio nam je iskustva zemlje koja je danas sinonim za energetsku učinkovitost, diverzifikaciju opskrbe i cirkularnu ekonomiju. Nikolić je "ispričao suvislu priču o Danskoj, koja je do svjetske naftne krize 1973. veliku većinu, čak 92 posto svojih energetskih potreba, pokrivala naftom, a danas, 40 godina poslije, u njezinom je elektroenergetskom sustavu 40 posto obnovljivih izvora, a petinu električne energije crpi iz snage vjetra", navodi Povjerenstvo u obrazloženju nagrade. Na natječaj za nagradu "Velebitska degenija" ove godine je stiglo 28 novinarskih radova od 16 autora, što je više nego prethodnih godina, izvjestila je HINA.

NOVA WEB STRANICA ZBORA INTERNET NOVINARA

Zbor internet novinara HND-a i Ogranak internet novinara grada Zagreba pokrenuli su svoju web stranicu Inovinar.com . Kako se ističe na ovim stranicama može se pratiti aktivnosti najmlađeg Zbora koji je osnovan u Hrvatskom novinarskom društvu, ali i najmlađeg ogranka istog tog društva. - Možda smo najmlađi, ali želimo biti najaktivniji. Nije prošlo ni tjedan dana od osnivanja Zbora i ogranka, a stranica inovinar.com je gotova i funkcionalna. Nadamo se kako će uskoro biti i bogata objavama naših aktivnosti. Podizanje web stranice je samo prvi korak u našem programu rada. Ali osnovna svrha ove stranice nije da kolege novinari prate samo naše aktivnosti. Glavni razlog zbog kojeg smo ovu stranicu podigli je da omogućimo kolegama koji trenutno ne mogu ili ne smiju nigdje raditi ili objavljivati – da to učine ovdje. Mi vam trenutno nudimo pravo na rad, a cilj nam je uskoro osmisliti i poslovni model kako bi taj vaš rad bio i plaćen, ističu u Zboru internet novinara i Ogranka internet novinara grada Zagreba.

IZ SVIJETA I REGIJE

IFJ / EFJ POZIVAJU NA REFORMU ZAKONA O KLEVETI U GRČKOJ

Međunarodna federacija novinara i Europska federacija novinara (EFJ) ponovile su poziv za hitnu reformu zakona o kleveti Grčke. Poziv se odnosi na presudu suda u Ateni na kojem je novinar Kostas Vaxevanis osuđen na 26 mjeseci zatvora, uvjetno na tri godine, zbog klevete. - Ovo je kazna protiv novinara koja bi mogla imati negativan uticaj na nezavisno izvještavanje u Grčkoj", rekao je Beth Costa, generalni tajnik IFJ. Novinar Vaxevanis je u u HotDoc časopisu 2013. napisao članka o kolaps bankarskog sektora na Cipru u kojem je okrivio banke na Cipru za krizu, a uz tekst je išla ilustracija s fotografijom bivšeg šefa druge po veličini banke u zemlji u to vrijeme. Dotični je oštro negirao sve optužbe i podnio tužbu za klevetu, a sud je presudio u Aeni da je tekst vrlo neprecizan i klevetnički. Novinar će se žaliti na presudu. IFJ i EFJ upozoravaju da zakon o kleveti često koriste moćni pojedinci kako bi utišali kritične glasove.

DOBITNIK PULITZEROVE NAGRADE NAPUSTIO NOVINARSTVO JER OD NJEGA NIJE MOGAO ŽIVJETI

Jedan od ovogodišnjih dobitnika Pulitzerove nagrade za novinarstvo, Rob Kuznia, u međuvremenu je napustio novinarski posao, jer od plaće nije mogao podmiriti životne troškove. Rob Kuznia dobitnik Pulitzera u kategoriji lokalno izvještavanje, napustio je prošle godine list Daily Breeze u kojem je objavio istraživačke tekstove o korupciji u lokalnom školstvu, za koje je u ponedjeljak nagrađen Pulitzerom. Počeo je raditi kao stručnjak za odnose s javnošću u jednoj fondaciji Sveučilišta Južna Kalifornija (USC), potvrđujući da mu je žao što je napustio novinarstvo, ali da mu je bilo teško bilo sastavljati kraj s krajem radeći u novinama.

GLAVNI UREDNICI U SLOVENIJI ZA JAČANJE ETIČKIH I PROFESIONALNIH NAČELA

Glavni urednici devet vodećih slovenskih medijskih kuća potpisali su dogovor kojim su se obvezali na jačanje etičkih i profesionalnih načela, te dodatno obrazovanje novinara i urednika. Glavni povod za dogovor je nedavna tragedija u Mariboru, kada se zbog internetskog i medijskog nasilja ubio direktor srednje škole kojeg su učenici snimili u spolnom aktu s kolegicom, što su mediji pratili, objavljujući detalje i lične podatke upletenih. To je novinarska organizacija ocijenila teškim kršenjem profesionalnih i etičkih standarda radi pukog podizanja gledanosti i tiraža, te odlučila preduzeti korake protiv senzacionalizma i neetičkih praksi. Prema potpisanom dogovoru vodećih medijskih kuća, njihovi će se glavni urednici ubuduće sastajati najmanje tri puta godišnje na "uredničkom forumu", te raspravljati o profesionalnim i etičkim dilemama. Uz to, redakcije se potiču na finansiranje dodatnih programa obrazovanja za novinare o etičnosti i profesionalnom ponašanju urednika i novinara. Formirat će se i posebno nezavisno stručno tijelo koje će novinarima davati savjete u slučajevima kad postoji dilema između prava na medijsku slobodu i izražavanje s jedne i ustavom zagarantovana prava građana s druge strane. Predsjednik slovenskog novinarskog društva Matija Stepišnik rekao je da je dogovor posljedica tragičnog mariborskog događaja iz kojega treba izvući pouke. "Ovo je prvi korak u uspostavljanju savezništva između novinara i javnosti. Tragični epilog mariborskog slučaja ujedno je i prilika da se slovensko novinarstvo konstituira na način zbog kojega neće tako često, a ponekad i opravdano, dolaziti na optuženičku klupu javnosti", kazao je Stepišnik. Novinarsko društvo pozvalo je i redakcije kuća komercijalnog i tabloidnog profila da se pridruže dogovoru i učestvuju u budućim aktivnostima uredničkog foruma.

NATJEČAJ CEI SEMMO ZA ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO

CEI SEEMO raspisali su natječaj za izvanredne radove istraživačkog novinarstva u 18 zemalja centralne i jugoistočne Europe, a svoje objavljene tekstove mogu do kraja svibnja prijaviti i Hrvatski novinari. Nagrade su podijeljene u dvije kategorije, pa tako one za profesionalne novinare iznose 4 tisuće eura, dok mlađi profesionalni novinari sa svojom pričom mogu osvojiti nagradu od tisuću eura. Cilj je nagraditi istraživačke priče iz spomenute regije, a kriteriji prema kojima će se ravnati međunarodni ocjenjivački sud su tema kojom se istraživanje bavi i kvaliteta istraživanja u smislu dokumentiranosti, podataka, stila pisanja, produkcije ali i utjecaja koji je priča imala. Pobjednici natječaja bit će proglašeni u Bukureštu na South East Europe Media Forumu (SEEMF) koji se u glavnom gradu Rumunjske održava od 5. do 7. studenog. Prijave se primaju do 30. svibnja, a poziv i svi detalji su na linku

APLIKACIJA KOJA GRAĐANIMA OMOGUĆUJE IZVJEŠTAVANJE U MEDIJIMA

Novinarska crowdsourcing platforma Colomb.io od nedavno je dostupna kao besplatna aplikacija za pametne telefone i računala. Aplikacija omogućuje građanima da šalju svoje tekstove, fotografije i video snimke izravno na jednu ili više novinskih redakcija koje bi sadržaj mogao zanimati. Platforma je već u testnoj fazi pokrenula suradnju s portalom eMeđimurje, jer radi se o hrvatskom start-up projektu iza kojeg stoje osnivači Zvonimir Juranko, Tomislav Šimpović i Ivana Novosel. Savjetnik projekta poznati je novinar koji prati tehnologiju i inovacije Ivo Spigel. Osim hrvatskim medijskim kućama koje ovu aplikaciju mogu koristiti kako bi potaknule na suradnju svoje čitatelje, aplikacija ima globalni doseg i već uspostavljene kontakte na inkubatorima koje je koristila za razvoj aplikacije. Prvi je Zagrebački inkubator poduzetništva koji okuplja takozvane Poslovne anđele ih Hrvatske, a drugi bugarski start up akcelerator Eleven gdje je ekipa provela posljednja tri mjeseca uoči lansiranja projekta

NOVA INTERNET DOMENA ZA NOVINARE .PRESS

ICANN, koji upravlja i daje odobrenja za sve internet domene odobrio je tvrtki Radix Registry uvođenje nove ekstenzije .press za korištenje novinarima i medijskim organizacijama u potrazi za odgovarajućim imenom domene za svoje internet stranice i portfolia. Google već rangira pojedine .press domene više nego .com domene jer cilj je ove kompanije pružiti što bolju uslugu korisnicima, a ekstenzija .press jasnije govori o sadržaju stranice od .com ekstenzije. Na taj način će i pretraživanje prema .press domeni za nekog tko traži sadržaje vezane uz medijsku industriju biti učinkovitije. Osim toga, press je internacionalan izraz poznat na svim jezicima. Među medijskim organizacijama koje već koriste ovu ekstenziju nalaze se Charlie Hebdo, Muck Rack, Freedom of the Press Foundation i International Journalists' Network.

BESPLATAN PRIRUČNIK ZA PROVJERU CROWDSOURCE INFORMACIJA

Novinari se sve češće obraćaju publici u potrazi za traženim informacijama. Jedan od posljednjih primjera je portal Bellingcat koji je od publike tražio da im pomogne identificirati vozilo uočeno u zoni sukoba u Ukrajini. Naravno, informacije skupljene na ovaj način, za što je uobičajeni termin crowdsourcing i teško mu je pronaći odgovarajući hrvatski prijevod (masovni izvor?) traže provjeru autentičnosti i točnosti podataka. Zbog toga je Međunarodna novinarska mreža polovicom travnja ove godine objavila novi priručnik Verification Handbook for Investigative Reporting kao nastavak prethodno objavljenog priručnika A definitive guide to verifying digital content for emergency coverage objavljenog početkom prošle godine.

ZAŠTITA ZVIŽDAČA

Krajem travnja britanski je The Sun predstavio novi online sustav koji zviždačima osigurava kompletnu anonimnost. Sun SecureDrop enkriptira poruke, mape i fotografije prije slanja u poseban 'istražiteljski sandučić'. Na ovakav potez redakciju su, kako je objavljeno u novinama, motivirali neprekidni pritisci kojima su izloženi posljednje četiri godine od vlasti koja nastoji sakriti istinu. Više od 20 milijuna funti javnog novca potrošeno je u posljednje četiri godine kako na istrage protiv britanskih novinara, tvrdi ovaj list koji uzvraća udarac omogućujući ljudima da ubuduće bez straha dijele s redakcijom povjerljive informacije. Sustav je, kažu, toliko efikasan da čak niti reporteri ne mogu otkriti identitet zviždača. Guardian sličan servis, također preko SecureDropa koristi još od ljeta prošle godine.