HND-SNH Info

Newsletter 19

Svibanj - Lipanj 2015.
HND-SNH Info

IZDVAJAMO

- KAZNENO PROGONITI NAPADAČE NA PERATOVIĆA I OSTALE NOVINARE
- NOVE PRIJETNJE PREDSJEDNIKU HND-a SAŠI LEKOVIĆU
- MIJIĆ NOVINAR GODINE, HEDLU NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO
- ANTON FILIĆ DOBIO POVJERENJE ZA DRUGI MANDAT NA ČELU SNH
- VJEROVNICI NOVOG LISTA PRIHVATILI DIJELOM IZMJENJENU PREDSTEČAJNU NAGODBU
- NOVI PREGOVORI O KOLEKTIVNOM UGOVORU NA HRT-U BEZ NOVINARA
- DAME POZIVAJU RADMANA DA POVUČE OTKAZ ELIZABETI GOJAN
- FRANJO LUKOVIĆ PREDSJEDNIK NO EPH , ANA HANŽEKOVIĆ ZAMJENICA
- GONG: IZMJENE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA NUDE OPASNA RJEŠENJA
- IFJ POZDRAVLJA NOVU REZOLUCIJU VIJEĆA SIGURNOSTI O ZAŠTITI NOVINARA
- NOVINARSKA UDRUŽENJA IZ REGIJE OSUDILA KSENOFOBIJU I GOVOR MRŽNJE

MEDIJSKA SCENA

KAZNENO PROGONITI NAPADAČE NA PERATOVIĆA I OSTALE NOVINARE

HND traži da napadi na novinare i prijetnje u vezi sa njihovim poslom postanu kazneno djelo Hrvatsko novinarsko društvo najoštrije osuđuje fizički napad na slobodnog novinara i blogera Željka Peratovića, dobitnika HND-ove nagrade za istraživačko novinarstvo za 2014. godinu Željko Peratović pretučen je jučer (28. svibnja) oko 19 sati u svom domu u Luci Pokupskoj kraj Karlovca. Napale su ga tri osobe, koje su došle automobilom na njegovo imanje, a Peratoviću je nakon napada ukazana pomoć u karlovačkoj bolnici. Dobio je više udaraca u glavu, a razbijena mu je i arkada. U telefonskom razgovoru iz bolnice sa predsjednikom HND-a, dva sata nakon što je pretučen, kolega Peratović je najavio kaznenu prijavu policiji. HND očekuje da će, za razliku od mnogih ranijih napada na novinare, ovaj puta počinitelji i naručitelji biti otkriveni i adekvatno kažnjeni. Ovo nije prvi fizički napad na kolegu Peratovića zbog njegovih istraživanja i pisanja. Ovoga puta napadači su mu rekli da ga tuku zbog navodnog pisanja o ilegalnom iskapanju šljunka ali Peratović tvrdi da o toj temi nije nikada pisao tako je pravi razlog vjerojatno u njegovom bavljenju osjetljivim političko-sigurnosnim temama zbog čega je svojevremeno i dobio otkaz u redakciji lista „Vjesnik“. Taj je otkaz nedavno pravomoćnom sudskom odlukom proglašen nezakonitim. Dva dana ranije, u utorak, 26. svibnja, novinar Nove TV Domagoj Mikić fizički je napadnut dok je u Puli radio svoj posao. Na kolegu Mikića nasrnuo je gospodin Davor Pentek kojega je kolega Mikić zamolio za izjavu u sklopu teme što je radio po nalogu urednika a vezano za navodnu prevaru za koju gospodina Penteka optužuje više ljudi s kojima je poslovao. Napadač je kolegu Mikića, prijeteći mu, uhvatio za ruku a potom mu i zaprijetio prstom. Ovome napadu svjedočilo je više građana jer se dogodio na javnoj površini, a postoji i video snimka.Dan prije te prijetnje kolegi Mikiću, u noći između 24. i 25. svibnja, slobodni novinar Domagoj Margetić u poštanskom sandučiću svoga zagrebačkoga stana pronašao je omču za vješanje napravljenu od špage, a uz omču i jedan o dokumenata o Aferi Hypo koji su mu u prosincu prošle godine ukradeni prilikom provale u stan. O tome postoji policijski zapisnik o očevidu. Domagoja Margetića još uvijek 11. kolovoza prošle godine pretukla je još uvijek nepoznata osoba protiv koje je policija podnijela prijavu zbog kaznenog djela nanošenja teških tjelesnih povreda u pokušaju, koje tri dana potom Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu nakon, saslušanja i pregleda policijskih izvještaja, prekvalificira u kazneno djelo ubojstva u pokušaju a Margetić dobiva policijsku zaštitu. Ovo je, nažalost, samo nastavak učestalih prijetnji i napada na novinare u vezi sa obavljanjem njihova posla. Hrvatsko novinarsko društvo poziva nadležne organe i institucije da u najvećoj mogućoj mjeri zaštite novinare pri obavljanju posla te traži da se zakonskim izmjenama svaki dokazani napad na novinare ili prijetnja u vezi sa njihovim poslom tretira kao kazneno djelo, stoji u priopćenju HND-a koje potpisuje predsjednik Saša Leković.

NOVE PRIJETNJE PREDSJEDNIKU HND-a SAŠI LEKOVIĆU

Nakon vrijeđanja i prijetnji na društvenim mrežama tijekom prvih mjesec dana njegovog mandata novom predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva Saši Lekoviću stigla je i prijetnja poštom. Prijetnja je stigla na njegovo ime a na adresu HND-a. Ova je prijetnja prijavljena policiji kojoj je predan original prijetećeg pisma a bit će podnesena i kaznena prijava protiv nepoznatoga počinitelja. O prijetnji novom predsjedniku HND-a, kao i o prijetnjama nekolicini drugih novinara u posljednjih mjesec dana, te o fizičkom napadu na slobodnog novinara Željka Peratovića, HND je obavijestio OSCE, IPI/SEEMO te druge međunarodne organizacije koje se bave zaštitom novinara i slobode javnog izražavanja, stoji u priopćenju HND-a koje potpisuje prvi potpresjednik HND-a Denis Romac.

MIJIĆ NOVINAR GODINE, HEDLU NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO

Kolumnist i bivši glavni urednik Novog lista Branko Mijić novinar je godine za 2014. po izboru članova Hrvatskog novinarskog društva (HND), dok je novinar Jutarnjeg lista Drago Hedl dobio nagradu za životno djelo. Za novinara godine bili su nominirani i Ljubica Gatarić iz Večernjeg lista, slobodni novinar Željko Peratović, a nakon glasovanja u kojem je sudjelovalo 630 članova HND-a, Mijić je dobio 224 glasova, Peratović 186, Ljubica Gatarić 110 dok je 120 glasačkih listića bilo nevažećih. Mijićev rad, kako stoji u obrazloženju nagrade, krasi činjenica da je kao glavni urednik Novog lista interes redakcije i integritet novinara stavio ispred interesa uprave i vlasnika te da je serijom svojih tekstova, objavljenih u tom riječkom dnevniku od ožujka do srpnja prošle godine, žestoko kritizirao i i pisanjem prokazivao sve opasnosti financijsko-poslovnog avanturizma novinske kuće u kojoj radi i koja je trenutno u predstečajnoj nagodbi, izvještava Hina. Mijić je, istaknuto je, istupio da bi zaštitio slobodu riječi i neometan posao svojih kolega u redakciji zbog čega je bio i smijenjen pa njegova nagrada ima i dodatnu dimenziju - borbe za profesionalno novinarstvo, demokraciju i slobodno društvo. Primajući nagradu Mijić je istaknuo da je branio dignitet profesije i nije htio prešutjeti probleme u Novom listu, pogotovo u trenutku kada radnici mnogih poduzeća gube posao zbog odluke vlasnika bez obzira bili oni banke, država ili "tzv. poduzetnici". Kazao je i da je nagradu dobio iako nije član HND-a, ali da će ponovno aktivirati svoje članstvo u obrani digniteta profesije. Nagradu Otokar Keršovani za životno djelo Hedl je dobio zbog 40-godišnjeg rada u brojnim medijima, obilježenog temama koje su čak i kada su objavljivane u lokalnim glasilima često imale znatno širi karakter. Hedl je, kako je obrazloženo, prvi izvještavao i o ratnim zločinima u Osijeku, odnosno likvidacijama civila koje su kasnije nazivane slučajem 'garaža' i 'selotejp'. Na svečanosti u Novinarskom domu dodijeljene su i nagrade za pisano, radijsko i televizijsko novinarstvo, novinsku fotografiju, snimateljski prilog na televiziji, internetsko i istraživačko novinarstvo. Nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo dobila je novinarka Jutarnjeg lista Sandra Bolanča za životnu ispovijest bivše ravnateljice knjižnice u Jelsi na Hvaru optuženoj da je skrivila požar u mjesnoj knjižnici s vrijednim knjigama, a za radijsko novinarstvo Mirjana Žugec Pavičić, autorica dokumentarne reportaže 'Rapska fjera' objavljene u emisiji Baština Hrvatskog radija. Za televizijsko novinarstvo nagrađen je Hrvoje Krešić za polusatni intervju s predsjednikom Uprave MOL-a Zsoltom Hernadijem objavljen na RTL-u, a za najbolji snimateljski prilog na televiziji Jurica Ožić Bebek za dokumentarni serijal 'Route 66' prikazan na HTV-u. Fotoreporter Hine Damir Senčar dobitnik je nagrade Nikša Antonini za novinsku fotografiju 'Groblje u Gunji' kojom je, kako je istaknuto, u samo jednoj fotografiji pokazao svu strahotu prirodne nepogode i u samo jednom kadru portretirao svu dramatičnost, tragediju i uzbuđenje 'velike vode' koja je nosila sve pred sobom. Novinarka Veronika Rešković dobitnica je nagrade za internetsko novinarstvo za tekstove o nizu manjkavosti u provođenju zakona u segmentu ljudskih prava objavljenih prošle godine na portalu Forum.tm. Nagradu za istraživačko novinarstvo dobio je slobodni novinar Željko Peratović za seriju tekstova o nerasvijetljenom ubojstvu Milana Levara i umiješanosti Josipa Perkovića u ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. Peratović je doveo pod sumnju regularnost izbora novinara godine te je zatražio od Nadzornog odbora HND-a da razmotri o nepravilnostima koje je naveo. Novi NO je na svojoj konstituirajućoj sjednici taj zahtjev zaprimio i o njemu će se raspraviti.

ANTON FILIĆ DOBIO POVJERENJE ZA DRUGI MANDAT NA ČELU SNH

Anton Filić na izbornoj Skupštini Sindikata novinara Hrvatske dobio je povjerenje za još jedan mandat predsjednika SNH, a protukandidata nije bilo. Filić je u izvještaju o radu sindikata u prošloj godini istaknuo je kako najvećim uspjehom smatra suzbijanje bujanja RPO ugovora. Novinarima na RPO-u nove su ugovore o stalnom radnom odnosu na neodređeno ponudili i u Večernjem listu i u redakciji Jutarnjeg. Pozitivnim je ocijenio i medijska istupanja sindikata što je SNH učinilo vidljivijim u javnosti. Većih pomaka, ponajprije zbog krize u tiskanim medijima, nije bilo oko nastavka pregovora s poslodavcima o Nacionalom kolektivnom ugovoru, no na jesen je planiran novi krug razgovora. Kao prioritetne zadatke u sljedećem mandatu Filić je istaknuo jačanje suradnje s Hrvatskim novinarskim društvom, ali i angažiranje pravnika s položenim pravosudnim ispitom kako bi se ojačala zaštita radnih prava novinara, te smanjilo troškove parničenja. Upravo je veliki broj parnica, od kojih neke traju i preko 10 godina, uzrok slabe financijske slike SNH, rečeno je na izbornoj Skupštini. Odvjetničke usluge i dalje predstavljaju uvjerljivo najveću stavku u rashodima SNH. Poseban su slučaj izgubljeni sporovi za koje SNH mora podmiriti i sudske troškove, a troškovi ostaju i nakon sporova koji su zaključeni nagodbom, što je također vrlo čest slučaj. Zbog svega toga, odlučeno je na još godinu dana produžiti privremenu mjeru kojom se od uplaćene članarine za SNH 0.7 posto odvaja za središnjicu, a preostalih 0.6 za podružnice. Problem su i sve niže plaće novinara iz kojih se sindikalna članarina izdvaja na temelju postotka od osobnog dohotka, a problem je i sve manji broj stalno zaposlenih novinara. Anton Filić stoga je kao jednu od zadaća u svojem novom mandatu istaknuo i namjeru privlačenja mladih novinara u SNH, zbog čega se razgovara o radionicama koje bi SNH i HND održavali na završnim godinama novinarskih studija. Pored toga, razmotrilo bi se i postoje li kakvi modeli zaštite za slobodne i novinare u honorarnom statusu. Filić je predložio i zajedničku akciju novinara u slučaju Vjesnikove zgrade u Slavonskoj, a kako bi se spriječila njezina prenamjena i rasprodaja, a članove SNH pozvao je i da se očituju o prijedlogu beneficiranog radnog staža za novinare. SNH će nastaviti i s prikupljanjem podataka o prijetnjama i napadima na sindikalne povjerenike u medijima. Filić je istaknuo kako će i drugom svom mandatu istupati u javnosti protiv svih koji krše novinarska prava, neovisno radi li se o vlastima, nakladnicima ili oglašivačima. Nastavit će se pritisak na vlasti radi transparentnijeg vlasništva u medijima i kako bi se spriječilo izvlačenje novca iz medijskih kuća. Premda je, zbog kršenja prava na slobodu govora djelatnika HRT-a i otkaza koje je na temelju takve odluke donio, glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman bio među nominiranima, krumpirka je i ove godine dobio Albert Faggian. Za titulu najboljeg nakladnika ni ove godine nije bilo nominiranih.

VJEROVNICI NOVOG LISTA PRIHVATILI DIJELOM IZMJENJENU PREDSTEČAJNU NAGODBU

Vjerovnici Novog lista prihvatili su sredinom svibnja plan predstečajne nagodbe pred Nagodbenim vijećem Fine. Za nešto izmijenjeni plan kojeg je vjerovnicima predstavio Albert Faggian, većinski vlasnik Novog lista, ruku je diglo 73,78 posto, a dok mu se usprotivilo 26,22 posto vjerovnika koji ukupno imaju više od 43 milijuna kuna potraživanja. Nakon što su vjerovnici pred Nagodbenim vijećem Fine prihvatili plan financijskog restrukturiranja Novog lista taj plan, podnosno predstečajnu nagodbu treba prihvatiti i Trgovački sud. Kako se navodi u izmijenjenom planu restrukturiranja i nacrtu predstečajne nagodbe, uprava Novog lista kontinuirano će raditi na pronalasku strateškog partnera, novog investitora ili kupca za nekretnine, pri čemu će odlučujuću riječ imati Zagrebačka banka. Uz prethodnu pisanu suglasnost te banke uprava Novog lista nakon pronalaska kupca nekretnina ili investitora ovlaštena je osnovati novo društvo. Drugim riječima, ovlaštena je obaviti podjelu Novog lista na način da se u novoosnovano društva izdvoji tvrtka koja preuzima nekretnine i dug osiguran založnim pravom, a da ostatak Novog lista bude oslobođen „dgovornosti za dug osiguran založnim pravom na nekretninine, odnosno proporcionalni dio duga“. Podružnica Sindikata novnara u Novom listu u javnom obraćanju oštro se usprotivila tome, ako i ostatku predloženog financijskog restrukturiranja. Nekretnine Novog lista pod teretom su hipoteke od oko 25 milijuna kuna pri čemu je oko polovice kredita podignuto u korist drugih poduzeća kojima je većinski vlasnik Faggian, odnosno njegova tvrtka Andre. Dug prema državi i državnim poduzećima od 3,69 milijuna kuna uključujući i Ministarstvo financija po osnovi poreza, Novi list namjerava vratiti na način da 50 posto duga plati obročnom otplatom u roku od šest godina. Ostatak bi se namirio marketinškim uslugama u tiskanom izdanju te portalu Novog lista i eventualno Glasa Istre u razdoblju od pet godina. Predloženo je i da se umanjeni dug ostalim vjerovnicima isplati obročnom otplatom u četiri godine u 36 rata, s počekom od godinu dana od sklapanja predstečajne nagodbe tijekom kojeg neće teći kamata. Podružnica sindikata novinara u Novom listu u obraćanju javnosti zatražila je od uprave Novog lista, Zagrebačke banke, Nagodbenog vijeća FINA-e i nadležnih državnih institucija da se predloženi plan financijskog restrukturiranja odbaci ili zaustavi, te da se osmisli plan stvarnog restrukturiranja koje će rezultirati nastavkom normalnog poslovanja Novog lista. Od Zagrebačke banke je zatraženo i da podnese podnese svoj dio odgovornosti i rizika za kredite plasirane Faggianu i njegovim tvrtkama, a ne da sve svaljuje na leđa radnika Novog lista. Najavljuje se i mogućnost podnošenja novih prijava nadležnim insitucijama kako bi se zaštitlili radnici Novog lista. “Nakon što je Novi list prije godinu dana gurnut u predstečajnu nagodbu, odlukom uprave i većinskog vlasnika Alberta Faggiana, prije nekoliko dana postalo je jasno da postupak predstečajne nagodbe nije pokrenut niti da bi se zaštitila radna mjesta 250 radnika Novog lista, niti Novi list sam po sebi, već isključivo zbog toga da bi se izdavačka kuća sa 115 godina tradicije raskomadala u interesu većinskog vlasnika, Zagrebačke banke i mogućih kupaca nekretnina i brenda Novog lista“, navodi novinsrski sindikat. Među ostalim, u priopćenj use ističe kako bi prema planu restrukturiranja Novi list postao tvrtka koja osim imena i zaposlenika, nasljeđuje samo obaveze, bez ikakvog vlasništva, „pa bi čak i za nastavak poslovanja u vlastitoj kući morala plaćati najam novoosnovanom društvu, odnosno njegovom budućem vlasniku“.

NOVI PREGOVORI O KOLEKTIVNOM UGOVORU NA HRT-U BEZ NOVINARA

Novinari i medijski djelatnici po prvi puta sljedeće godine neće sudjelovati u pregovorima o kolektivnom ugovoru na HRT-u, rekla je na nedavno održanoj izbornoj skupštini Sindikata novinara Hrvatske sindikalna povjerenica HRT-a Sanja Šegedin. Naime, po novom Zakonu o reprezentativnosti, a nakon što su se dva sindikata tehničkih službi HRT-a udružila, podružnica SNH na HRT-u više ne predstavlja dovoljan broj zaposlenih, a da bi bila uključena u pregovore. Broj članova podružnice u stalnom je opadanju zbog drastičnog smanjivanja broja zaposlenika, čak 500 ih je otišlo s HRT-a samo u posljednjih nešto više od godinu dana, a do kraja ove godine predviđa se broj zaposlenika smanjiti još za 200 kako bi se došlo do konačnog broja od 2700 zaposlenih, rekla je HRT-ova sindikalna povjerenica. Sindikat novinara na HRT-u tako je do sad izgubio više od 50 članova, dok se mlađi kolege novinari na HRT-u ne upisuju u sindikat. Novi kolektivni ugovor HRT je sa svojim djelatnicima potpisao lani, ali na rok od dvije godine.

DAME POZIVAJU RADMANA DA POVUČE OTKAZ ELIZABETI GOJAN

Apel koji potpisuju 73 žene iz javnog, kulturnog i poduzetničkog života Hrvatske i nekih zemalja svijeta, koje su sve bile gošće emisije "Damin gambit" Elizabete Gojan, a kojim od glavnog ravnatelja HRT-a traže trenutačno povlačenje njezinog otkaza. Apel prenosimo u cijelosti: Zahtijevamo od glavnog ravnatelja radiotelevizije Gorana Radmana da odmah povuče svoju odluku o otkazu Elizabeti Gojan, novinarki, voditeljici i urednici projekta 'Damin gambit'. Pravo na slobodno izražavanje mišljenja, kao jedna od temeljnih tekovina demokratskog društva, zajamčeno je Ustavom RH i ne može biti niti smije biti razlogom da se, samovoljom Gorana Radmana, jednoj od najboljih novinarki u Hrvatskoj zabrani rad na HRT-u, kao javnoj ustanovi. Žene čine 51 posto stanovništva ove zemlje, a 'Damin gambit' Elizabete Gojan jedini je projekt HRT-a koji omogućava da se čuje i autentični 'ženski glas'. 'Damin gambit' odavna je prerastao okvire Hrvatske. Podsjećamo gospodina Radmana da rad HRT-a financiraju sve hrvatske građanke i građani, te da oni imaju pravo znati o svemu što se u toj medijskoj kući događa, od toga kolike slobode uživaju novinari i urednici i tko te slobode ugrožava, do toga kako se i na što troši i posljednja lipa od pristojbe za HRT. Dužnost novinara i urednika HRT-a je da javno upozoravaju na stanje na javnoj televiziji, stoga zahtijevamo od gospodina Radmana da hitno povuče i postojeći Etički kodeks, koji novinarima i urednicima HRT-a zabranjuje javne nastupe bez odobrenja Uprave, jer se njime grubo krše i ograničavaju prava građana na informaciju i pravo novinara na slobodu govora. Ne pristajemo šutjeti o slučaju Elizabete Gojan, koja je kažnjena jer je koristila svoje građansko i profesionalno pravo na slobodu izražavanja, a smatramo da je to nedopustivo u zemlji koja se deklarira kao demokratska država. Ukoliko odluku glavnog ravnatelja HRT-a o otkazu vrsnoj novinarki i autorici Elizabeti Gojan ne bude povučena, iskoristit ćemo svoje profesionalne i moralne autoritete i o tom slučaju grubog kršenja novinarskih i građanskih sloboda u Hrvatskoj, kao žene kojima je upravo Elizabeta Gojan omogućila da se čuje i naš glas, obavijestit ćemo sve relevantne institucije Republike Hrvatske, Europske unije i globalne međunarodne organizacije. Gošće emisije HRT-a 'Damin gambit' kojom je Elizabeta Gojan ispunila glavni zadatak javne televizije - osigurala točno i sveobuhvatno izvještavanje, te ravnopravan i slobodan javni forum za raspravu o važnim društvenim temama.

FRANJO LUKOVIĆ PREDSJEDNIK NO EPH , ANA HANŽEKOVIĆ ZAMJENICA

Franjo Luković novi je predsjednik Nadzornog odbora Europapress holdinga. Kako piše Jutarnji list Ana Hanžeković u novom sastavu nadzornog tijela najvećeg domaćeg medijskog izdavača imenovana je zamjenicom predsjednika, dok je za trećeg člana Nadzornog odbora imenovan Marko Smetiško, predsjednik Uprave Genere. Dosadašnji članovi NO-a - Krešimir Ćosić, Dejan Kružić i Ilija Živković - razriješeni su s tih dužnosti. U Europapress holdingu pri Nadzornom odboru formiran je Izdavački savjet EPH, čijim su članovima imenovani dosadašnji članovi NO-a Krešimir Ćosić, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, i fra Ilija Živković, te Petar Miladin, profesor s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i Davor Majetić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca. Franjo Luković jedan je od najistaknutijih hrvatskih bankara koji je na čelu Zagrebačke banke bio 23 godine, do veljače ove godine, nakon čega se posvetio drugim poslovima, među ostalim privatnim ulaganjima i savjetničkim poslovima. Diplomirao je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1972. godine, nakon čega je kratko radio kao asistent na tom fakultetu, da bi se ubrzo posvetio isključivo bankarstvu. Marko Smetiško predsjednik je Uprave Genere od veljače 2011., a prije toga, tijekom karijere koju je počeo u Plivi, radio je u Atlantic Grupi, Luri i Belupu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a znanja iz poslovnog upravljanja stjecao je dodatnim usavršavanjima u poslovnoj školi Management Centre Europe u Bruxellesu te na Vienna Institute for International Economic Studies u Beču.

GONG: IZMJENE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA NUDE OPASNA RJEŠENJA

Vladin prijedlog izmjena Zakona o pravu na pristup informacija dobio je podršku saborskog Odbora za Ustav, ali uz popriličan niz zamjerki i nadu da do drugog čitanja više neće biti pokušaja da se pored formalnog usklađivanja Zakona s europskom direktivom, ispod stola i nakon javne rasprave pokušava građanima ograničiti njihovo ustavno pravo na pristup informacijama. „Izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama nude vrlo opasna rješenja koja bi dokinula sve pozitivno što je ovaj Zakon donio posljednjih godina i ako budu prihvaćene, imat ćemo još manje transparentnosti nego do sada“, upozorio je GONG-ov čiju incijativu podržava i HND. Dragan Zelić, vanjski član saborskog Odbora za Ustav, dodavši kako se „ne bi smjelo događati da na stol dolaze tako loši zakoni“. „Naoko tehnički postupak pokušava se iskoristiti kako bi se ustavno pravo građana na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti ograničilo te smanjile ovlasti Povjerenice za informiranje, a pritom se javnost na te sporne odredbe čak nije imala ni prilike očitovati jer su sve unesene u prijedlog izmjena Zakona nakon što je on prošao proceduru savjetovanja“,upozorava GONG u analizi Vladina prijedlog izmjena Zakona o pravu na pristup informacija. I stoga od zastupnica i zastupnika u Saboru traži da odbace kršenje ustavnih načela dajući prednost podzakonskim aktima nad temeljnim zakonom te da postupke savjetovanja sa zainteresiranom javnošću osnaže umjesto da ih svode na administrativnu formalnost. Također, traže odbacivanje manipulacije propisivanjem objave samo dijela podataka o postupcima javne nabave, kao i uvođenja dvije nove iznimke od ZPPI-ja koje će nepotrebno usporiti ostvarivanje ustavom zajamčenog prava na pristup informacijama. Naime, niz predloženih odredbi u Zakonu je ne samo pogubno, nego i u direktnoj suprotnosti cilju i svrsi Zakona, a to je podizanje transparentnosti i otvorenosti rada javnih tijela s ciljem prevencije korupcije i izgradnje povjerenja javnosti u njihov rad, upozorava GONG, koji u svojoj analizi, istaknuo je Zelić, iznosi i preporuke te prijedloge rješenja, koji su naišli na razumijevanje i odobravanje članova Odbora. Iako je pozdravio izmjene Zakona, šef Odbora SDP-ov Peđa Grbin, i sam je iznio nekoliko kritika na račun zakonskog prijedloga: „Vrlo je problematično da zakon stavljamo na drugo mjesto ispod nekih drugih propisa, odnosno da bilo kakav pravilnik koji uređuje i pravo na pristup informacijama može staviti ovaj Zakon van snage - to nije u skladu s Direktivom zbog koje se išlo u promjene zakona“. Spornom Grbin smatra i odredbu koja ukida obvezu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću kod donošenja podzakonskih akata, kao i odredbu kojom se objavu podataka o javnoj nabavi ograničava samo na podatke koji nisu dostupni na stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave, a to je zamjerila i SDP-ova saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović zaključivši da se „tijela javne vlasti moraju što više otvoriti javnosti - javna nabava je 'javna utrka' i tu se nema što skrivati“.

BESPLATNA LJETNA NOVINARSKA RADIONICA TELEVIZIJE N1

N1 ljetna novinarska radionica je projekt koji smo osmislili kako bismo mladim, ambicioznim ljudima koji vole novinarstvo dali mogućnost da nauče osnove novinarskog posla na televiziji. Uz vrhunske TV profesionalce, i poznate novinare N1 televizije, kandidati će moći besplatno steći osnovna znanja iz oblasti TV novinarstva, navode na N1 televiziji. - Pozivamo studente završnih godina društvenih fakulteta, kao i diplomirane novinare koji se nisu imali prilike oprobati u novinarskom poslu, da prijave svoje sudjelovanje u ljetnoj novinarskoj radionici. Cilj radionice je da naši iskusni novinari pripreme studente i novinare za rad na televiziji i da im putem predavanja približe novinarski i redakcijski posao. Cilj je i da ih upoznaju s najnovijim trendovima u medijima, s tehnikom i opremom koju svakodnevno koriste te da ih upute kako usavršiti svoj talent za pisanje i izražavanje. Radionica će trajati šest tjedana, od 06. srpnja do 15. kolovoza 2015. Za najbolje polaznike osigurana je praksa na N1 televiziji-. Zainteresirani prijave mogu poslati na e-mail adresu radionica@n1info.com (Subject: ZAGREB), najkasnije do 06. lipnja 2015. godine.

IZ RADA HND-a i SNH

SVJETSKI DAN SLOBODE MEDIJA - POMOZIMO NOVINARIMA DA ČASNO OBAVLJAJU SVOJ POSAO

Povodom Svjetskog dana slobode medija na poziv Sindikata novinara Hrvatske (SNH) i Hrvatskog novinarskog društva (HND) i ove godine novinari i ostali medijski radnici u Republici Hrvatskoj su u nedjelju, 3. svibnja, od 11,55 do 12,00 sati – tradicionalnom simboličkom akcijom Pet minuta gromoglasne tišine upozorili svoje čitatelje, gledatelje i slušatelje na sve lošiji položaj novinara i medija, čime se izravno ugrožava sloboda medija i pravo javnosti na kvalitetno informiranje. Dan slobode medija obilježava se svake godine 3. svibnja i to od 1993. godine kada ga je proglasila Glavna skupština UN želeći podsjetiti vlade država članica da im je dužnost poštovati i podržavati pravo na slobodu izražavanja. Kad bi se konačno iskorijenio prikriveni radni odnos koji je u naše medije ušao pod maskom tzv. RPO-a i lažnog slobodnog novinarstva, kad bismo konačno dobili stvarne a ne samo formalne vlasnike mnogih privatnih medija, kad bi se zaustavilo često i nezakonito izvlačenje novca iz medija te kad bi se nedorečeno medijsko zakonodavstvo pretvorilo u zakone koji neće sužavati novinarske slobode - tad bi položaj novinara i sloboda medija u Republici Hrvatskoj bili znatno bolji. Jer ako je sve utuživo, onda se ni o čemu važnom, osjetljivom ili "škakljivom" ne može Ekonomske teškoće jesu velike, ali to ne može biti opravdanje za zanemarivanje novinarstva i njegova doprinosa demokraciji. Bez istinski slobodnih novinara nema ni slobodnih medija, a bez slobodnih medija nema ni djelotvorne borbe protiv korupcije na svim razinama. Neformalni i nesigurni oblici rada među novinarima, posebno među mladima, u tome nam neće pomoći.

HND OSUĐUJE IZJEDNAČAVANJE DONACIJA POLITIČARIMA S PLAĆAMA RADNIKA

Hrvatsko novinarsko društvo oštro osuđuje izjavu bivšeg predsjednika Ive Josipovića, koji je pitanje povrata donacije što ju je 2010. godine za svoju kampanju dobio od Roberta Ježića doveo u vezu s plaćama novinara iz Novog lista. „Onog trenutka kada pitate svoje kolege iz Novog lista da vrate plaće, pitajte i mene“, odgovorio je g. Josipović voditelju emisije Nedjeljom u dva Aleksandru Stankoviću na pitanje kada će vratiti Ježićevu donaciju. Bivši predsjednik upitao je i voditelja je li postavio pitanje „svojim kolegama iz Novog lista zašto su radili za Ježića“.Je li doista moguće da g. Josipović, koji je bio na najvišoj političkoj dužnosti u zemlji, ne zna da nije vlasnik onaj koji daje plaće svojim radnicima? Misli li doista bivši predsjednik da vlasnik svoje radnike plaća donacijom iz vlastitog džepa i da ne shvaća da oni svoje plaće zarađuju na tržištu, i za sebe i za svoje poslodavce? Njihove plaće, naravno, nemaju nikakve veze s odlukom vlasnika neke tvrtke – kojeg ne biraju radnici – kojem će političaru donirati novac za političku kampanju. Uostalom, donaciju g. Josipoviću nije ni dao Novi list. Kada bi to bilo tako – i kada bivši predsjednik doista ne bi shvaćao da se ovdje radi o dvjema posve različitim stvarima – to bi ukazivalo na njegov mizeran odnos prema radu i vrijednostima rada, što bi za političara njegova ranga bilo doista porazno. No kako je malo vjerojatno da bivši predsjednik, ali i inicijator nove političke stranke koja se želi natjecati na sljedećim parlamentarnim izborima, ne razumije osnovne ekonomske kategorije poput rada i stvaranja nove vrijednosti, smatramo da on svojom izjavom o plaćama u Novom listu svjesno insinuira i manipulira, pokušavajući na taj način – preko leđa novinara Novog lista – zamagliti svoj problem s Ježićevom donacijom. A to je, dakako, za svaku osudu, stoji u priopćenju IO HND-a koje potpisuje potpresjednik HND-a Denis Romac, potpredsjednik.

HND OSUDIO GRUBI MEDIJSKI NAPAD NA PRIVATNI ŽIVOT RAVNATELJA HRT-a

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) najoštrije osuđuje grubi medijski napad na privatni život Gorana Radmana, glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije (HRT), koji se dogodio prije nekoliko dana. Zadiranje u privatnost bilo koje osobe nedopustivo je i krajnje neetično, i u suprotnosti sa temeljnim principima novinarstva. Kad su u pitanju osobe na javnim funkcijama zadiranje u njihovu privatnost može biti opravdano samo iznimno u onim slučajevima kad detalji iz privatnog života izravno utječu na devijacije u obavljanju javne funkcije koja im je povjerena. Napad na privatni život glavnog ravnatelja HRT-a, međutim, ni na koji način nije povezan s javnom funkcijom koju on obavlja i predstavlja eklatantan primjer grubog, neutemeljenog i krajnje neetičnog nasrtaja na njegovu privatnost. HND se protivio kažnjavanjima novinara HRT-a zbog „verbalnog delikta“ kada su ona najavljivana te svoje protivljenje ponovio kada je, unatoč brojnim prosvjedima u Hrvatskoj kao i međunarodnih novinarskih organizacija, glavni ravnatelj HRT-a otpustio nekoliko novinara zbog „verbalnog delikta“. I dalje ćemo se protiviti mogućnosti da glavni ravnatelj, tko god on bio, koristi neopravdano velike ovlasti koje su mu dane Zakonom o HRT-u, te ćemo poticati zakonske izmjene koje će smanjiti ovlasti glavnog ravnatelja na mjeru na kojoj bi one trebale biti u javnom medijskom servisu demokratske države. HND će se, također, svim dostupnim zakonitim sredstvima boriti za smanjene utjecaja politike na izbor glavnog ravnatelja javnih medijskih servisa, te političkog utjecaja na njihov rad. No, javno iznošenje tvrdnji o privatnom životu sadašnjega glavnoga ravnatelja HRT-a, kao i bilo kojega drugoga u budućnosti, pogotovo optužujućih a bez iznošenja dokaza, HND smatra i smatrat će nedopustivom praksom koja zahtijeva javnu reakciju. Na žalost, ovaj napad na gospodina Radmana tek je, za sada, posljednji u nizu sve češćih medijskih nasrtaja na privatni život javnih osoba, uključujući i one iz medijskog okruženja. HND će i dalje ukazivati na takvo ponašanje, a novo rukovodstvo HND-a inicirat će jasne procedure što neće dozvoljavati primanje u članstvo HND-a novinara i urednika koji su odgovorni za nastanak i objavu sadržaja koji krše temeljne principe novinarske struke. Ukoliko među novinarima i urednicima koji čine takve prekršaje ima članova HND-a, bit će pokrenut postupak pred Novinarskim vijećem časti, sve do njihova isključenja iz HND-a, stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik HND-a Saša Leković.

ISTRAŽNI ZATVOR ZBOG „VERBALNOG DELIKTA“ NARUŠAVANJE JE TEMELJNOG LJUDSKOG PRAVA

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) izražava zabrinutost zbog pritvaranja Tonija Eterovića, blogera te vlasnika i urednika web portala Udarno.com. Toniju Eteroviću je u srijedu, 6. svibnja, određen istražni zatvor jer se nije pridržavao mjera opreza, zabrane obavljanja bilo kakve poslovne aktivnosti, odnosno uredničke djelatnosti na internetskom portalu Udarno.com, kao i korištenja Facebooka i drugih društvenih mreža. Sloboda govora i javnog izražavanja jedno je od temeljnih ljudskih prava zaštićeno i Ustavom Republike Hrvatske. U slučaju neprimjerenih, uvredljivih i(li) lažnih tvrdnji javno izrečenih ili napisanih izjava aktualnim zakonskim propisima Republike Hrvatske predviđeni su drugi mogući pravni mehanizmi protiv iznesenih činjenica, kao što su zahtjev za ispravkom netočne informacije, privatne tužbe za naknadu štete, i drugi. Toni Eterović je bio u istražnom zatvoru od 10. prosinca 2014. u cilju onemogućavanja utjecaja na predložene svjedoke, te što je do sada osuđivan zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, a i u tijeku je postupak zbog kaznenog djela povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga. Istražni zatvor produljen je 9. siječnja 2015. za daljnji mjesec dana iz istih razloga te zbog toga što je dopunjena kaznena prijava radi nadripisarstva. Istražni zatvor je 9. veljače 2015. zamijenjen mjerama opreza javljanja jednom tjedno načelniku 1. policijske postaje Split, zabrane uspostavljanja i održavanja izravne ili neizravne veze sa svjedocima, zabrana obavljanja bilo kakve poslovne aktivnosti, odnosno uredničke djelatnosti na internetskom portalu Udarno.com, kao i korištenje Facebooka i drugih društvenih mreža. Mjere opreza su zamijenjene istražnim zatvorom jer je gospodin Eterović prekršio naložene mjere opreza tako je 4. svibnja 2015. na internetskom portalu objavio više članaka, dok je na Youtubeu postavio i dvije snimke, a na društvenoj mreži na korisničkim računima "Udarno.com", "Toni Eterović" i "Ambasada mirotvoraca" niz upisa. Iz telefonskog razgovora koji je sa Tonijem Eterovićem nekoliko sati prije nove odluke o određivanju istražnog zatvora imao predsjednik HND-a bilo je nedvojbeno da je gospodin Eterović u izrazito lošem zdravstvenom stanju, koje bi boravak u istražnom zatvoru mogao dodatno pogoršati, te izražavamo zabrinutost i za njegovo zdravlje. Također upozoravamo da ovo nije prvi slučaj određivanja zatvora zbog „verbalnog delikta“ u Republici Hrvatskoj te podsjećamo da se protivimo takvim odlukama bez obzira na koga se odnose, stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik HND-a Saša Leković.

NEIZVESNA BUDUĆNOST HRVATSKOG RADIO KARLOVCA

Od predstavnika gradske vlasti, u prvom redu, gradonačelnika Damira Jelića očekujemo da javnosti konačno pruži decidirani odgovor na ovo pitanje, budući sve što se unatrag desetak mjeseci zbivalo u famoznom procesu „restrukturiranja gradskih medija“ može, nažalost, voditi samo do dva zaključka, stoji u priopćenju HND-a ogranka Karlovac-Ogulin. Prvi je da vlast u ovom trenutku nema razrađen plan kako Hrvatski radio Karlovac treba izgledati 'sutra', a drugi da je cilj, na mala vrata, zapravo ugasiti gradske medije. Obje su varijante jednako tragične. Javnost, podsjećamo, nikad nije doznala što predviđa Program konsolidacije gradskih medija, za koji je gradonačelnik u nekoliko navrata izjavio da je izrađen uz pomoć nepoznatog stručnjaka s Fakulteta političkih znanosti. Proces je započeo u srpnju 2014. godine odlukom Gradskog vijeća o pripajanju Karlovačkog tjednika Hrvatskom radio Karlovcu, koji od tada djeluje kao jedna gradska tvrtka. Ova odluka, koja predviđa da će se u okviru jednog društva proizvoditi radijski program, tjedne novine i web portal u suštini je potpuno legitimna. No svi daljnji potezi koji su uslijedili nakon nje nikako nisu u skladu s proklamiranim ciljem da se paralelno s financijskom uštedom, ovi mediji trebaju do kvalitativne razine na kojoj jednog dana mogu biti održivi. Financijska konsolidacija, koju je najavio gradonačelnik, krenula je preko leđa najmanje zaštićenih u sustavu – otkazivanjem ugovora honorarnim suradnicima. Sječa zaposlenih nastavljena je potom otkazima za fotoreportera, djelatnicu u administraciji i pomoćnicu glavnog urednika. Niz je nešto kasnije nastavljen radijskim tehničarem i novinarkom, dok je najnoviji val, koji još uvijek traje zahvatio urednika, novinara, spikericu/voditeljicu i djelatnika u marketingu. Tvrtka koja je u trenutku spajanja brojala dvadesetak stalno zaposlenih, svedena je u ovom času na brojku od – devet djelatnika. Sve skupa, nažalost, sugerira da bi restrukturiranje Hrvatskog radio Karlovca na kraju moglo završiti po onoj – 'operacija uspjela, pacijent umro'. Kao i da bi posljednji potezi mogli biti tek alibi i igrokaz za konačno ukidanje gradskih medija. Podsjećamo da se sve ovo zbiva u nikad težim vremenima za novinarstvo u Karlovcu, odnosno Karlovačkoj županiji gdje je u proteklih desetak godina u medijima zaposlenje izgubilo više od pedeset novinara. Molimo Vas stoga da se odluka o otkazima zamrzne, odnosno da se zainteresiranoj javnosti predoči konkretan plan s Hrvatskim radio Karlovcem, navodi se između ostalog u priopćenju koje potpisuju Predsjednik ogranka HND-a Karlovac-Ogulin Vedran Gvožđak i zamjenik predsjednika Damir Kundić

IZ SVIJETA I REGIJE

IFJ POZDRAVLJA NOVU REZOLUCIJU VIJEĆA SIGURNOSTI O ZAŠTITI NOVINARA

Međunarodna federacija novinara (IFJ) pozdravila je Rezoluciju 2222 (2015) o zaštiti novinara u oružanim sukobima koju je jednoglasno usvojilo Vijeća sigurnosti krajem svibnja. Rezolucija poziva države da ispune svoje obveze u odnosu na zaštitu novinara tijekom oružanih sukoba. Rezolucija potiče mirovne operacija UN-a u kojima bi se osigurala redovita izvješća o sigurnosti novinara. –Mirovne misije UN i posebne političke misije, gdje je to prikladno trebaju uključiti u svojim mandatima izvještavanje i davnje informacije o određenim aktima nasilja protiv novinara, medijskih profesionalaca i povezanih osoba u oružanom sukobu", kaže se u rezoluciji. Rezolucija također poziva članice da poduzmu odgovarajuće korake kako bi se osigurala odgovornost za zločine počinjene protiv medijskih radnika u tim situacijama i poziva sve strane u oružanom sukobu da se u potpunosti drže u skladu s obvezama koje se primjenjuju na njih na temelju međunarodnog prava koji se odnosi na zaštitu civila u oružanom sukoba, uključujući i novinare. Članovi Vijeća također zahtijevaju hitno i bezuvjetno oslobađanje novinara koji su bili oteti ili uzeti kao taoca i poziva sve zaraćene strane da poštuju profesionalnu neovisnost i prava novinara. IFJ pozdravlja činjenicu da je Vijeće sigurnosti priznalo hitnost i važnost zaštite medija što se ističe i u rezoluciji da -novinari, medijski stručnjaci i povezane osobe mogu igrati važnu ulogu u zaštiti civila i prevencije sukoba, djelujući kao rani mehanizam upozoravanja u identificiranju i izvješćivanje potencijalne situacije koje bi mogle dovesti do genocid, ratne zločine, etničko čišćenje i zločine protiv čovječnosti-. -Drago nam je da se apostrofira važna uloga novinara, posebice u ratnim zonama te se priznaje i potreba da im se pruži zaštita uzima ozbiljno na najvišoj razini svjetske vlasti", rekao je predsjednik IFJ Jim Boumelha. -Nažalost, dok je to pozitivan korak i snažna poruka, ostajemo zabrinuti zbog nedostatka konkretne akcije kako bi se osiguralo da sve vlade drže do svojih međunarodnih obveza u borbi protiv nekažnjivosti za nasilje nad novinarima unutar svojih granica, ističe Boumelha.

NOVINARSKA UDRUŽENJA IZ REGIJE OSUDILA KSENOFOBIJU I GOVOR MRŽNJE

Udruge BH novinari, Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) najoštrije osuđuju korištenje ksenofobije i govora mržnje u medijskim izvještajima i komentarima na društvenim mrežama o terorističkom napadu na policijsku stanicu u Zvorniku (BiH), koji se desio u ponedjeljak 27.travnja. Govor mržnje, ostrašćeno i huškačko izvještavanje jednog broja medija, prije svih news portala i online medijskih platformi, kao i pozivanje na nasilje putem društvenih mreža i internet foruma, u izravnoj su suprotnosti sa slobodom govora i principima profesionalnog i odgovornog novinarstva. Govor mržnje nije sloboda govora, već zlo koje ruši temeljne vrijednosti demokratskih društava, to je krivično djelo koje može dovesti u opasnost obične građane i ugroziti njihovu sigurnost. Zbog toga mediji ne smiju biti izvori i/ili pronositelji govora mržnje, a u kriznim situacijama moraju pokazati najviši stupanj odgovornosti i izvještavanja u interesu građana. U tom kontekstu, udruženja novinara iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije pozivaju medijske profesionalce na poštivanje etičkih standarda novinarstva prilikom izvještavanja o događajima u Zvorniku, koji mogu imati negativne implikacije na cijelu regiju. Mediji ne smiju biti izvori i/ili pronositelji govora mržnje, a u kriznim situacijama moraju pokazati najviši stupanj odgovornosti i izvještavanja u interesu građana, koje podrazumijeva objavljivanje brzih, točnih i važnih informacija vodeći pri tome računa o pravima građana, njihovoj osjetljivosti i osjećanjima prouzrokovanim strahom i neizvjesnošću. HND, BH novinari i NUNS podsjećaju još jednom novinare i urednike u BiH, Hrvatskoj i Srbiji da u ovom trenutku medijsko pokrivanje događaja u vezi s terorističkim napadom u Zvorniku može biti od iznimne važnosti za smirivanje tenzija u toj općini, a pridržavanje najviših profesionalnih standarda značajno utjecati na širenje kulture tolerancije i razumijevanja između različitih društvenih i nacionalnih skupina, stoji u priopćenju koje zajednički potpisuju Udruženje /udruga BH novinari (Borka Rudić, generalna tajnica), Hrvatsko novinarsko društvo (Saša Leković, predsjednik) i Nezavisno udruženje novinara Srbije (Vukašin Obradović, predsjednik).

JAVNA RASPRAVA ZA BUDUĆNOST JAVNOG SERVISA U BIH

Sindikalna organizacija BHRT-a i Udruženje BH novinari organizirali su u Sarajevu projekciju dokumentarnog filma "Izgubljeni signal demokratije" o Javnom RTV servisu u Grčkoj koji je zatvoren prije dvije godine odlukom tadašnje Vlade, a kao uvod u debatu o budućnosti BHRT-a. Predsjednik Sindikalne organizacije BHRT-a Željko Bajić rekao je da se u jednom ne mogu porediti s Javnim RTV servisom u Grčkoj, a to je da su oni bili u dobroj financijskoj situaciji prije ukidanja. Dodao je da žele pokazati bh. javnosti i medijima da je moguće ukinuti javni RTV servis, iako neki europski standardi tvrde suprotno, te da su današnja projekcija filma i debata organizirani kako se to ne bi desilo BHRT-u. Bajić je rekao da će, zajedno s rukovodstvom, raditi na rješavanju problema naplate RTV takse, ali da o tome ipak odlučuje Parlamentarna skupština BiH zbog čega bi trebalo formirati ad-hoc komisiju za rješavanje tog pitanja. Prema njegovim riječima, najbolje rješenje bi bilo striktno poštivanje Zakona o Javnom RTV servisu a po pitanju finaciranja postoji mogućnost naplate RTV takse putem računa za električnu energiju. Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić rekla je da će održati slične debate s kolegama s Federalne TV i RTRS-a, kao i s bh. parlamentarcima jer do kraja godine ima dovoljno vremena da u Parlamentarnu supštinu BiH bude upućen prijedlog funkcionalnog rješenja naplate RTV takse. I ona je mišljenja da bi naplata RTV takse putem računa za električnu energiju bilo najfunkcionalnije rješenje, iako postoji još nekoliko prijedloga

OGLAŠAVANJE BEZ POSREDNIKA

Agencija za oglašavanje u Mađarskoj više neće moći sklapati ugovore s medijskim kućama i primati bonuse od medija, javlja lokalni poslovni list Napi Gazdasag. Prema novim pravilima, koja bi stupila na snagu 2016. godine, medijskim kućama bit će zabranjeno davati bonuse - koji se kreću od 20 do 25 posto - marketinškim agencijama, kada se njihovi klijenti oglašavaju na platformama pojedine medijske kuće, što je uobičajena praksa. Kada nova pravila stupe na snagu, mediji će moći sklapati ugovore i vršiti plaćanja direktno oglašivačima, bez posrednika. Nova pravila će potpuno promijeniti mađarsko tržište oglašavanja, koje je do sada funkcioniralo na način da su kompanije koje su se željele oglašavati angažirale agencije, koje su tada odabirale medije na kojima će se oglašavanje realizirati. Medijskim kućama, naravno, bilo je u interesu da privuku što više oglasa, te su marketinškim agencijama davale popuste i plaćale bonuse kako bi im usmjerile oglašivače. U nekim slučajevima bonusi su se kretali i do 50 posto od iznosa plaćenog za oglašavanje.

PREKO 28 MILIJUNA FUNTI ODŠTETA SJEDA NA NAPLATU BRITANSKOM MIRRORU

Nakon što je sud odlučio odobriti zahtjeve za odštetama osam privatnih lica čije su telefone prisluškivali novinari britanske The Mirror medijske grupacije, javljaju se i novi odštetni zahtjevi. Prema pisanju Press Gazette više od 100 slavnih osoba čiji su mobiteli hakirani kako bi The Mirror imao ekskluzivne informacije o slavnim sportašima, glumcima, pjevačima, odlučilo je podići tužbe nakon što su na sudu odštete u ukupnom iznosu većem od milijun funti već dobili neki njihovi kolege. Novi zahtjevi za odštetu u ukupnom iznosu prelaze cifru od 28 milijuna funti, javlja Press Gazette.

TIMES OGLASE NA TABLETU PRODAJE PO CIJENI OGLASA U TISKU

Britanski Times prva je novina kojoj je uspjelo dogovoriti istu cijenu oglasa na svojem tablet izdanju kao i u tiskanom izdanju novine. Dogovor koji je uprava Timesa uspjela postići s vodećim reklamnim agencijama u Velikoj Britaniji upućeni u medijsku industriju već su prozvali revolucionarnim za budućnost digitalnog novinarstva. Ovakav potez Timesa naslanja se na istraživanje neuroznanstvenika objavljeno lani na News UK, a koji su pratili kretanje pogleda i aktivnosti mozga koje ga prate. Ovo istraživanje je dokazalo, ustvrdili su u Timesu, da su oglasi na internetu u najmanju ruku jednako učinkoviti kao i oni u tiskanom izdanju. Ovakav zaključak nedavno je dobio još jednu potvrdu u istraživanju nazvanom Project Footprint koje je pratilo online i offline aktivnosti 70 pretplatnika na digitalna izdanja Timesa i Sunday Timesa. Ono je utvrdilo kako postoji veza između čitateljevog zamjećivanja oglasa na tablet izdanju, te spominjanja reklamiranog proizvoda u konverzacijama i konačno traganja za proizvodom na internetu te kupovanja reklamiranog proizvoda.

TEČAJ O CYBER SIGURNOSTI

Međuregionalni istraživački institut Ujedinjenih nacija za kriminal i pravdu (UNICRI) organizira novi specijalizirani tečaj o cyber sigurnosti u okviru novinarstva i informiranja javnosti o programu novih prijetnji kao jedinstvenog međunarodnog Programa prilagođenog novinarima, osobama zaduženim za informiranje i onima koji se žele specijalizirati u javnim informacijama i novinarstvu. Tečaj Cyber sigurnosti će se održati od 20-22 srpnja 2015. godine na kampusu Ujedinjenih naroda u Torinu, u Italiji. Rok za prijave je 22. lipanj 2015. Za detaljne informacije pogledati: http://www.unicri.it/news/article/understanding_reporting_cyber_threats