HND-SNH Info

Newsletter 20

Srpanj 2015.
HND-SNH Info

IZDVAJAMO

- OSNOVAN CENTAR HND-a ZA ZAŠTITU SLOBODE IZRAŽAVANJA
- EFJ: NAPAD NA PERATOVIĆA OKVALIFICIRATI KAO POKUŠAJ UBOJSTVA
- ŠOVAGOVIĆ, BAKIJA, GRGIĆ I SELIMOVIĆ NOVI ČLANOVI NO HRT-a
- IZVJEŠĆE O RADU PREDSJEDNIKA HND-a
- LEKOVIĆ: „SKANDALE“ U HND-u VIDE ONI KOJI IH NASTOJE PROIZVESTI
- PETCIJA SLAVNIH PROTIV PRITISAKA NA BBC
- IZDAVAČ TABLOIDA THE SUN IZBJEGAVA PLAĆATI SUDSKE TROŠKOVE SVOJIH NOVINARA
- UKINUT RADIO B92

MEDIJSKA SCENA

OSNOVAN CENTAR HND-a ZA ZAŠTITU SLOBODE IZRAŽAVANJA

Glavni cilj Centra je da se pravno i na svaki drugi način pomogne članovima HND-a te svim drugim novinarima da u budućnosti budu pravno sigurniji nego sada, da imaju podršku kada su tuženi pred sudom, kada im se ne poštuju prava unutar redakcije, ali u hitnim situacijama kada su novinari žrtve prijetnji ili fizičkog nasilja"
	Hrvatsko novinarsko društvo osnovalo je Centar za zaštitu slobode izražavanja projekt kojim će se osigurati i unaprijediti pravna zaštita novinara. Centru se mogu priključiti svi zainteresirani pravnici, znanstvenici i ostali stručnjaci koji žele pomoći u projektu zaštite slobode izražavanja. Projekt Centra za zaštitu slobode izražavanja predstavili su predsjednik HND-a Saša Leković, odvjetnici Emil Havkić, Vesna Alaburić i Vanja Jurić te Iva Kuštrak Managić, asistentica na Katedri za građansko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Predsjednik HND-a Saša Leković rekao je za Hinu da novoosnovani Centar nije posebna organizacija, nego projekt osnovan u sklopu Hrvatskog novinarskog društva. "Glavni cilj Centra je da se pravno i na svaki drugi način pomogne članovima HND-a te svim drugim novinarima da u budućnosti budu pravno sigurniji nego sada, da imaju podršku kada su tuženi pred sudom, kada im se ne poštuju prava unutar redakcije, ali u hitnim situacijama – kada su novinari žrtve prijetnji ili fizičkog nasilja", istaknuo je Leković. Odvjetnica Vesna Alaburić istaknula je elemente pravne zaštite sadržane u programu Centra za zaštitu slobode izražavanja, a naročito na njihovo zastupanje, obranu i pravno savjetovanje. Prema njezinim riječima, novinarima će se omogućiti pravna pomoć u parničnim kaznenim odnosno prekršajnim postupcima pokrenutima protiv njih zbog objavljenih priloga, ali i pomoć u zastupanju u postupcima pred nakladnikom koji se odnose na zabranu iznošenja mišljenja novinara o nekom događaju, pojavi, osobi, predmetu ili djelatnosti i zaštiti prava novinara da odbije pripremiti, napisati ili sudjelovati u oblikovanju priloga čiji se sadržaj protivi pravilima novinarske profesije. Odvjetnik Emil Havkić istaknuo je da će Centar provoditi edukaciju za novinare o pravnoj zaštiti te da će na tu temu biti održani okrugli stolovi i radionice. Najavio je i izdavanje priručnika o osnovama medijskog prava, ali i informiranje novinara putem web stranice HND-a o domaćim i međunarodnim propisima o medijima i slobodi izražavanja, sudskoj praksi hrvatskih sudova, praksi Europskog suda za ljudska prava, praksi Suda pravde EU i relevantnoj sudskoj praksi pojedinih zemalja. Havkić je najavio i osnivanje ekipe dežurnih pravnika koji bi stalno bili na raspolaganju novinarima, a raspored njihovih dežurstava bio bi naveden na stranicama HND-a. Odvjetnica Vanja Jurić istaknula je da ostvarivanje prava na pravnu zaštitu Centra imaju svi članovi HND-a na osobni zahtjev, a novinari koji nisu članovi HND-a imaju pravo na zaštitu na osobni zahtjev uz odobrenje ovlaštenog tijela HND-a. "Autor priloga imat će pravo na pravnu zaštitu Centra ako u povodu prigovora pravnika Centra kojem je predmet dodijeljen nadležno tijelo HND-a ocijeni da se radi o prilogu kojim nije prijeđena granica slobode izražavanja", istaknula je Jurić. Na predstavljanju rada Centra bilo je istaknuto da će u početnoj fazi financiranje i pružanje pomoći novinarima biti pro bono, a kasnije se očekuje i financiranje preko dobivenih donacija na temelju projekata Centra. Potporu projektu dala je i Europska federacija novinara. Raspored dežurstava odvjetnika nalazi se na linku http://www.hnd.hr/hr/homepage/priopcenje/68283

EFJ: NAPAD NA PERATOVIĆA OKVALIFICIRATI KAO POKUŠAJ UBOJSTVA

Uvjereni smo da je život kolege Peratovića i dalje ugrožen jer piše o aktualnom suđenju dvojici agenata nekadašnje Službe državne sigurnosti u Munchenu, koji su optuženi za ubojstvo hrvatskog emigranta u Njemačkoj 80-ih
	Europska federacija novinara (EFJ) uputila je pismo hrvatskim vlastima kojim daje snažnu potporu HND-u u zahtjevu da se fizički napad na slobodnog novinara i blogera Željka Peratovića krajem svibnja okvalificira kao poticanje na ubojstvo i pokušaj ubojstva. Pismo, što ga potpisuje predsjednik EFJ-a Mogens Blicher Bjerregård, upućeno je predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović, predsjedniku Hrvatskog sabora Josipu Leki, predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću, ministru unutarnjih poslova Ranku Ostojiću, glavnom ravnatelju policije Vladi Dominiću, glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu, županijskoj državnoj odvjetnici u Karlovcu Gordani Križanić, te predsjedniku Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora Mladenu Novaku. - Poštovani/Poštovana, javljamo vam se u ime Europske novinarske federacije (EFJ), najveće organizacije novinara u Europi, koja predstavlja više od 320.000 novinara i 61 novinarsku organizaciju iz više od 40 zemalja, da bismo izrazili svoju veliku zabrinutost za sigurnost našeg kolege Željka Peratovića te Vas potaknuli na osobnu intervenciju da dobije zaštitu. Željko Peratović, nagrađen Nagradom za istraživačko novinarstvo Hrvatskog novinarskog društva za 2014. godinu, pretučen je 28. svibnja oko 19 sati u opakom napadu na svom imanju u Luci Pokupskoj, blizu Karlovca. Trojica napadača dovezla su se autom i brutalno ga napala. On je zatim prevezen u karlovačku bolnicu, a liječnici su utvrdili više udaraca u glavu i razbijenu arkadu. Policija je pronašla i uhitila počinitelje, no oni su pušteni jer je sudac istrage odbio zahtjev državnog odvjetništva da se zadrže u pritvoru. Umjesto toga im je izrečena mjera opreza zabrane približavanja oštećeniku i svjedoku. Određeno im je i da se svakog tjedna javljaju policijskoj postaji. Prema riječima Željka Peratovića, jedan je od njih već prekršio te uvjete i ponovo mu prijetio. Željko Peratović je podnio kaznenu prijavu protiv trojice napadača. U toj tužbi protiv Vladimira Čunka, njegovog sina Vladimira i Zihnija Grahovića detaljno je opisao napad te razgovor napadača (tada njemu nepoznatih), koji su rekli da su ga napali zbog pisanja i ilegalnom šljunčarenju. Peratović smatra da je napad bio zapravo pokušaj ubojstva. Štoviše, uvjereni smo da je život kolege Peratovića i dalje ugrožen jer piše o aktualnom suđenju dvojici agenata nekadašnje Službe državne sigurnosti u Munchenu, koji su optuženi za ubojstvo hrvatskog emigranta u Njemačkoj 80-ih. Snažno podržavamo Hrvatsko novinarsko društvo, koje je naš član, u zahtjevu da se brutalni fizički napad na slobodnog novinara i blogera Željka Peratovića okvalificira kao poticanje na ubojstvo i pokušaj ubojstva. Slučaj ćemo prikazati i Platformi za promociju zaštite novinarstva i sigurnosti novinara Vijeća Europe, stoji u priopćenju koje potpisuje Mogens Blicher Bjerregård, predsjednik EFJ.

ŠOVAGOVIĆ, BAKIJA, GRGIĆ I SELIMOVIĆ NOVI ČLANOVI NO HRT-a

Hrvatski sabor imenovao je početkom srpnja nova četiri člana Nadzornog odbora HRT-a: Anju Šovagović Despot, Katarinu Bakiju, Miroslava Grgića i Šenola Selimovića. Od pet članova, koliko ih ima Nadzorni odbor HRT-a, četiri imenuje Sabor, peti je iz reda zasposlenika, a to je Marijo Raguž. Mandat članova NO traje četiri godine, imaju pravo na nagradu za svoj rad sukladno Statutu HRT-a. Sabor je članove NO imenovao većinom glasova, bez rasprave. Kandidate za NO, njih 12, prethodno je saslušao resorni Odbor za medije.

MEDIJI KAO AGENS NEDEMOKRATIČNOSTI I ANTINTELEKTUALIZMA

Demokratičnost u medijima danas je iskorištena kako bi se spustila kvaliteta čemu odgovara i opća klima koja uopće ne pogoduje intelektualizmu.
	U HAZU je održana tribina“Mediji kao agens nedemokratičnosti i antiintelektualizma”, što je po predsjednika HAZU-a akademiku Zvonku Kusiću, jedna od najvažnijih tema suvremenoga društva. Svoje stajalište akademik Kusić potkrijepio je i svojim iskustvima liječnika koji se svakodnevno susreće s pacijentima koji podatke o svojoj bolesti prikupljaju na internetu, ali je, upozorio je, čak 90 posto tih interpretacija krivo. Dodao je kako se time uz internet, koji je za većinu korisnika primjer demokratičnosti i nevjerojatne progresije medija, javljaju i razmišljanja o njegovoj štetnosti. S tim u vezi Kusić je spomenuo kako je prije deset godina bio na jednom skupu u Švicarskoj gdje su medijski stručnjaci upozorili da se štetnost interneta ne može kontrolirati. Tribinu je priredilo Znanstveno vijeće za kazalište, film, radio i televiziju HAZU, a njegov predsjednik akademik Boris Senker napomenuo je da problem na koji su htjeli ukazati nije samo suvremen. Podsjetio je da je redatelj Krsto Papić još 1971. godine u dokumentarnom filmu “Neka se čuje i naš glas” ukazao na pitanje i probleme osnivanja lokalnih radio postaja u to vrijeme, te na primjer teatrologa Gordona Craiga koji je u svom časopisu “Maska” objavljivao i razgovore s osobama koje zapravo nisu postojale. Uvodna izlaganja o temi podnijeli su Danko Plevnik, Stjepan Malović i Želimir Ciglar koji su dugo vremena bili aktivni novinari, a mediji su i dalje u središtu njihove pozornosti. Složili su se da mediji, uključujući i javne medije, danas nikako nisu primarno u službi demokratičnosti te posredovanja i podizanja intelektualne razine svojih korisnika. Plevnik je tako ukazao i na neprimjerenu razinu komunikacije na javnoj televiziji. Profesor na Sveučilištu u Zadru Stjepan Malović smatra da je demokratičnost u medijima danas iskorištena kako bi se spustila kvaliteta čemu, dodao je, pogoduje i opća klima koja uopće ne pogoduje intelektualizmu.

OSNOVANA UDRUGA „HRVATSKI NOVINARI I PUBLICISTI“

HNIP je definiran kao strukovna udruga koja štiti i afirmira profesiju, zagovara tradicionalne vrijednosti novinarske profesije i prema svim sudioncima demokratskih procesa postavit će se jednako
	Osnovana je udruga profesionalnih novinara i publicista – 'Hrvatski novinari i publicisti' (HNIP), čiji je cilj zaštita digniteta struke i profesionalnih prava svih novinara, kako stoji u priopćenju novoosnovane udruge. Osnivačka skupština koja je održana u četvrtak, 2. srpnja, izabrala je radno predsjedništvo koje će HNIP voditi do Izborne skupštine najesen, a sačinjavaju ga Katja Kušec, Marko Jurič i Hrvoje Juvančić. 'HNIP je definiran kao strukovna udruga koja štiti i afirmira profesiju, zagovara tradicionalne vrijednosti novinarske profesije i prema svim sudioncima demokratskih procesa postavit će se jednako. Cilj nam je profesionalno se baviti poslom i da nismo dijelovi nikakvih političkih i aktivističkih struktura', rekla je za Hinu članica Radnog predsjedništva Katja Kušec. Istaknula je da je ideja o osnivanju postojala dugi niz godina, a razlog osnivanja je, kaže, bilo proceduralno kršenje svih pravilnika i statuta središnje, krovne novinarske udruge - Hrvatskog novinarskog društva. Na osnivačkoj skupština pojavila su se novinari - s HRT-a među kojima su bili Tončica Čeljuska, Hrvoje Juvančić, Karolina Vidović Krišto, Ivo Lončar, Helena Krmpotić, Branimir Farkaš, Mario Raguž, Jozo Barišić, Siniša Kovačić, a među novinarima i urednicima s drugih TV kuća bili su Velimir Bujanec i Ozana Bašić.

RASPRAVA O IZMJENAMA EU REGULATIVE ZA AUDIOVIZUALNE MEDIJE

Europska Federacija novinara pozvala je sve članice da se odazovu pozivu Europske komisije na javnu konzultaciju o mogućim izmjenama i dopunama aktualnog EU zakona o audiovizualnim medijima. Cilj je provjeriti jesu li zakonske odredbe u skladu s medijima u digitalnoj eri, a rasprava je fokusirana na nekoliko ključnih tema; donošenje pravila koja bi regulirala razvoj novih tehnologija, stvaranje pravne platforme za sve veći broj audiovizualnih medija, očuvanje kulturne raznolikosti, zaštita djece i korisnika, zaštita medijskog pluralizma, borba protiv rasne i religijske mržnje i jamstvo neovisnosti nacionalnih regulatornih tijela audiovizualnih medija poput hrvatskog Vijeća za elektroničke medije. Tijekom analize sudionici će biti anketirani o tome koliko su efikasni zakoni koji štite medijske slobode i pluralizam, kao i što bi trebalo učiniti da postanu učinkoviti. Posebno će se pratiti učinkovitost nacionalnih regulatornih tijela i razina njihove neovisnosti. Drugo će bitno pitanje biti mogu li se na audiovizualne medijske servise sa sadržajem na zahtjev, poput kanala Youtube, Vimeo ili Vine, odnositi isti zakoni koji se odnose na sve druge audiovizualne medije. Raspravi se može pridružiti do 30. rujna putem linka https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/news/public-consultation-directive-201013eu-audiovisual-media-services-avmsd-media-framework-21st

STO RADOVA HRVATSKIH FOTOREPORTERA NA SPLITSKOM LJETU

Izložba Hrvatska novinska fotografija 2014., na kojoj je predstavljeno sto najboljih radova hrvatskih profesionalnih fotoreportera snimljenih tijekom 2014. godine, otvorena je sredinom srpnja u sklopu 61. splitskog ljeta. Na otvorenju izložbe u prostorijama splitskog Fotokluba objavljeno je da su ovogodišnji dobitnici priznanja Kuće slavnih hrvatskog fotonovinarstva koje dodjeljuje Zbor fotoreportera Hrvatske za poseban doprinos razvoju fotonovinarstva splitski fotoreporter Feđa Klarić i, posmrtno, zagrebački fotoreporter Božidar Kelemenić. Zahvaljujući na priznanju, Klarić je naglasio kako mu je iznimno drago što je to priznanje dobio od kolega iz fotonovinarske struke. “Ovo priznanje utjelovljuje sve što sam ja radio. Ne žalim za trudom i situacijama gdje su bili ugroženi i život i tehnika”, istaknuo je Klarić. Po njegovim riječima vrijednost fotografije je u svjedočenju o čovjeku, događaju i vremenu. Među fotografijama su i ovogodišnji dobitnici nagrada u osam kategorija, a žiri je za fotografiju godine 2014. proglasio fotografiju Gorana Mehkeka (Cropix), koja prikazuje pilota helikoptera koji prelijeće poplavljeno područje Gunje, rekao je predsjednik Zbora fotoreportera Hrvatske Siniša Hančić. Hančić je izvijestio kako je od ove godine uvedena i nagrada u kategoriji Multimedija koja predstavlja kompilaciju videa, fotografije i zvuka i u kojoj je, po njemu, budućnost fotografije, a ovogodišnji je dobitnik nagrade u toj kategoriji Siniša Kralj za multimediju “Vrijeme u srcu Bosne”. Izložba ostaje otvorena do 6. kolovoza.

POZIV NA LJETNU ŠKOLU ISTRAŽIVAČKOG NOVINARSTVA

Zainteresirani se pozivaju na Ljetnju školu istraživačkog novinarstva koja se održava 23.-29. kolovoza 2015., u Draču u Albaniji , a organizatori su BIRN i Konrad-Adenauer Stiftung. Puna stipendija za novinare sa Balkana. 19.06.2015. Kako stoji u pozivu Škola će okupiti vodeće novinare i trenere. - Vodeći trener će biti Blake Morrison, urednik istraživačkih projekata u Reuters-u u Njujorku, i predavač na Kolumbija Univerzitetu. Ostali treneri su: Mar Cabra, dobitnica ovogodišnje nagrade za najbolji istraživanje, Swiss Leaks, ujedno i šefica odseka za podatke i istraživanja, Miranda Partučić, dobitnica mnogobrojnih nagrada među kojima i European Press Prize 2015 i istraživačka novinarka OCCRP i Joachim Dyfvermark, autor istaživačkih dokumentaraca i mnogi drugi. Sudionici će aktivno raditi i sarađivati u malim grupama na pripremi ideje za istraživačku priču. Svi učesnici će imati priliku da istražuju i razviju ideju u priču. Svi novinari sa Balkana mogu da apliciraju za stipendiju koja pokriva sve troškove (učešće na seminaru, smeštaj i hrana) uključujući i troškove putovanja u iznosu do 120eur. Učesnici iz drugih zemalja mogu da apliciraju za Školu, ali su u obavezi su da plate punu cenu učešća na seminaru. Rok za aplikacije za stipendiju je 25. srpnja 2015, dok je rok za ostale aplikacije do 12. kolovoza 2015, a za sve dodatne dodatne informacije kontakt je: Jelena Ćosić; BIRN Summer School Project Manager jelena.cosic@birn.eu.com.

STIPENDIJE I POTPORE ZA NOVINARE

Sve obavijesti o stipendijama kao i raspisanim natječajima za novinske projekte svakodnevno potražite u desnom gornjem uglu HND-ove web stranice hnd.hr pod rubrikom aktualno. Journalismfund.eu i Europski centar za novinarske i medijske slobode objavili su natječaj za novinarska istraživanja o stanju slobode govora i medijskim slobodama u europskim zemljama. Freedom of Expression Research Grant novi je program u sklopu kojeg se ove godine dodjeljuje ukupan iznos od 10 tisuća eura za prijavljene projekte koji budu prihvaćeni. Rok za prijave je 15. rujan do 23:59 po Briselskom vremenu. Journalismfund.eu do 15. rujna prima i prijave za svoj redovan program potpore prekograničnih novinarskih radova za koje se prijavljuju timovi sastavljeni od novinara iz barem dvije ili više europskih zemalja s pričom koja je relevantna za sve zemlje jednako. Više o potporama kao i formular za aplikaciju pronaći ćete na web adresi journalismfund.eu

IZ RADA HND-a i SNH

IZVJEŠĆE O RADU PREDSJEDNIKA HND-a

Novo vodstvo HND-a održalo je brojne sastanke između ostalog sa Borisom Lalovcem i čelnicima porezne uprave te razgovore sa upravama medijskih kuća EPH-a i Styrije. Smanjeni su troškovi dobave plina za zgradu Doma te su dogovorna prijava za dobivanje sredstava iz EU za slobodu medija. Također se radi na rekonstrukcija web stranice u moderan portal koji će uz funkciju informiranja članstva te javnosti o radu HND-a biti i medij što će se baviti temama vezanima za novinare, medije i novinarstvo
	Predsjednik HND-a Saša Leković podnio je izvješće o radu od izborne skupštine zaključno do 10. srpnja 2015. godine. U iscrpnom izvješću Leković između ostalog ističe kako je u tom kratkom periodu osnovan Centar za zaštitu slobode izražavanja, jedinstveni projekt HND-a u kojem sudjeluje više od trideset pravnih stručnjaka (odvjetnika i znanstvenika) a koji omogućava besplatno savjetovanje i zastupanje novinara, članova HND-a, te će se baviti edukacijom, analizom sudske prakse, organiziranjem tribina, izradom priručnika itd. a vezano za slobodu javnog izražavanja. Sa NUNS-om, BiH novinarima i makedonskim udruženjem novinara te crnogorskim novinarskim sindikatom dogovoreno je zajedničko prijavljivanje na natječaj za projekt na temu regionalne mreže na području slobode medija (EU): Projekt treba trajati minimum tri, a maksimum četiri godine. Vrijednost projekta je minimum 600 000, a maksimum 1 200 000 EUR. Potpisan je i ugovor o promjeni dobavljača plina od 1. lipnja 2015. (15% jeftiniji) za zgradu HND-a. Dobavljač električne energije neće biti promijenjen jer je provjerom ustanovljeno da nam je HEP dao najbolje moguće uvjete pod kojima je potpisan postojeći ugovor. Također je dogovorena rekonstrukcija web stranice u moderan portal koji će uz funkciju informiranja članstva te javnosti o radu HND-a biti i medij što će se baviti temama vezanima za novinare, medije i novinarstvo. Registracija medija omogućit će i natjecanje za financiranje u raznim domaćim i međunarodnim fondovima. Održani su također brojni sastanci između ostalog sa Borisom Lalovcem i čelnicima porezne uprave te su razgovori sa upravama medijskih kuća EPH-a i Styrije te redakcijama Večernjeg lista i Jutarnjeg lista a razgovori će biti nastavljeni i sa drugim upravama i redakcijama. Iscrpan izvještaj predsjednika HND-a može se pročitati na web stranice www.hnd.hr, kao i sva ostala priopćenja HND-a.

LEKOVIĆ: „SKANDALE“ U HND-u VIDE ONI KOJI IH NASTOJE PROIZVESTI

Predsjednik HND-a Saša Leković u priopćenju se osvrnuo na na neprofesionalne i zlonamjerne reakcije dijela medija na najavu konferencije za novinare koja je održana u prostorijama Hrvatskog novinarskog doma povodom pravomoćne sudske presude po tužbi novinarke Karoline Vidović Krišto protiv udruge Zagreb Pride. -Ovom prigodom zanemarit ću one što notorno huškaju, šire mržnju, lažu i objavljuju „tjeralice“ protiv drugih koji su im stalna meta pa i protiv kolateralnih žrtava. Za njih, na žalost, očito postoji samo jedan lijek – dosljedna primjena zakona koji sankcioniraju govor mržnje, netoleranciju i širenje laži što u najdrastičnijim slučajevima predstavljaju izravnu prijetnju fizičkoj sigurnosti osoba sa „tjeralica“. No, još uvijek ostaju oni koji pokušavaju postići dojam da brane novinarsku profesiju i novinarku Karolinu Vidović Krišto od zapravo nepostojećih napada HND-a i mene osobno, stoji između ostalog u priopćenju Saše Lekovića koji je n konferenciji za novinare kazao kako je ta tema HND-u zanimljiva jer je novinarska organizacija kojoj je na čelu nedavno pokrenula projekt Centar za zaštitu slobode izražavanja. "Mislimo da treba štititi prava manjinskih grupa i prava novinara. Učinilo nam se ovo zgodno kao jedna vježba mogućeg sukoba ineteresa kad imamo dva suprotstavljena prava na slobodu izražavanja", rekao je Leković...

BRANIMIR ZEKIĆ PREDSJEDNIK UO NOVINARSKOG DOMA

Sredinom srpnja održana je konstituirajuća sjednica Upravnog odbora Novinarskog Doma. Za predsjednika UO Novinarskog doma izabran je Branimir Zekić, a za njegova zamjenika Boro Vučković. Na sjednici su zaposleni u Tajništvu HND-a informirali članove UO Doma o zakupcima prostora u Novinarskom domu, cijenama najma dvorana, zaštićenim stanarima, sudskim sporovima, Pravilniku o radu UO Doma, i drugom. Sjednici su prisustvovali članovi UO Doma izabrani na posljednoj Skupštini - Boro Vučković, Mislav Togonal, Davor Lončarić i Branimir Zekić, čime je bio zadovoljen kvorum. Zbog nemogućnosti dolaska su se ispričali kolege Mario Bošnjak, Hrvoje Gunjača i Hrvoje Bučar. Sjednici su prisustvovali i predsjednik HND-a Saša Leković, poslovna tajnica Zdenka Seleš i voditelj financijskih poslova Nikola Gabrić, te glavni tajnik Vladimir Lulić.

HND NAJOŠTRIJE OSUĐUJE NAPADE NA NOVINARE

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) najoštrije osuđuje divljački upad u redakciju Hrvatskog tjednika u Zadru i brutalni fizički napad na grafičkog urednika Antonia Mlikotu te prijetnju smrću koju je dobila novinarka crne kronike Slobodne Dalmacije Katarina Marić Banje te traži od nadležnih organa da pronađu i kazne autora prijetnje. Isto tako HND osuđuje prijeteće pismo prepuno uvreda koje je dobio kolega Drago Pilsel
	- Hrvatsko novinarsko društvo (HND) najoštrije osuđuje divljački upad u redakciju Hrvatskog tjednika u Zadru i brutalni fizički napad na grafičkog urednika Antonia Mlikotu, kojem su napadači prijetili pištoljem. HND traži da se napad hitno istraži, a napadači, kao i njihovi eventualni nalogodavci, privedu pravdi. "Najoštrije osuđujemo ovaj brutalni napad na redakciju Hrvatskog tjednika i tražimo od istražnih organa da hitno pronađu izvršitelje i njihove eventualne nalogodavce", izjavio je predsjednik HND-a Saša Leković. "Napad na novinsku redakciju, napad je na slobodu izražavanja", dodao je. Prema izjavi glavnog urednika Hrvatskog tjednika Ivice Marijačića danoj HND-u, dvojica maskiranih napadača, s tzv. fantomkama na glavama, provalila su u redakciju u ponedjeljak u 23 sata. Fizički su napali grafičkog urednika Antonia Mlikotu, davili ga žicom i prislonili mu pištolj na glavu, psujući njemu i meni majku ustašku, kazao je Marijačić. Hrvatsko novinarsko društvo također najoštrije osuđuje prijetnju smrću koju je dobila novinarka crne kronike Slobodne Dalmacije Katarina Marić Banje te traži od nadležnih organa da pronađu i kazne autora prijetnje. Kolegica Marić Banje dobila je prijeteću poruku "Otrovna si kao zmija, završit ćeš kao Ćuruvija" u omotnici koju je nepoznata osoba ostavila u redakciji Slobodne Dalmacije u Splitu. HND najoštrije osuđuje i prijeteće pismo prepuno uvreda koje je dobio kolega Drago Pilsel. Ovo anonimno pismo smatramo pozivom na nove napade na kolegu Pilsela, uključujući i fizičke te tražimo od nadležnih organa da otkriju pošiljatelja i adekvatno ga kazne. To je pismo ujedno i nastavak trenda bezočnih napada na novinare. Dodatno opasnom ocjenjujemo činjenicu da je istoga dana kada je kolega Pilsel dobio anonimno prijeteće pismo u tjedniku „7Dnevno“ i na portalu „dnevno.hr „ insinuirana njegova navodna povezanost s KOS-om (kontraobavještajnom službom bivše JNA), a bez ikakvih dokaza. Sramotno je da pojedini mediji napadaju ljude ad hominem i bez dokaza, te šire netrepeljivost i koriste govor mržnje stvarajući ozračje u kojemu se potom nekažnjeno provode hajke na ljude, uključujući i prijetnje smrću. HND će se i dalje dosljedno boriti protiv takvoga zagađivanja medijskoga i javnoga prostora uključujući sva zakonska sredstva.

NO HND-a: NAGRADA NOVINAR GODINE DONESENA PO PRAVILIMA

Prigovor Željka Peratovića na odluku o nagradi Novinar godine Nadzorni odbor HND-a smatra neopravdanim te smatra da nema razloga da se mijenja odluka o nagradi Novinar godine 2015. Odluka je donesena jednoglasno. Kako stoji u odluci točno je da su kod prebrojavanja glasova uzeti u obzir sve omotnice sa glasovima koje su u sjedište HND-a stigle do srijede 29. travnja. - Naime, rok za predaju odnosno slanje omotnica sa glasovima bio je četvrtak, 23. travnja. No kako Hrvatska pošta ne isporučuje pošiljke subotom i nedjeljom, a pošta iz nekih dijelova Hrvatske dolazi u Zagreb poslije 3 ili čak 4 dana, u tajništvu su uzeli u razmatranje sve kuverte koje su isporučene do jutra 29. travnja. Jedna je omotnica stigla još kasnije, 4. svibnja, no ona nije korištena kao glas. Uobičajeno je da se u sličnim prilikama (kod glasanja poštom, podnošenju prijava poreza i slično) uzima u obzir datum na žigu kojim se poništavaju poštanske marke pa je odlučno da li je pošiljka predana na pošti do ponoći zadnjeg dana roka. No HND svojim članovima za glasanje šalje omotnice sa već plaćenom poštarinom, pa na njima nema poštanskog žiga. Zato nije moguće precizno utvrditi kada je koja omotnica sa glasačkim listićem primljena u sjedištu HND-a, ali je izvjesno da uzimanje u obzir 17 listića koji su primljeni tri radna dana nakon roka nije moglo utjecati na konačni ishod glasanja. Kako bi se izbjegle slične nedoumice u budućnosti, smatramo da bi ubuduće trebalo nešto preciznije valjalo odrediti rokove do kojih se glasački listići moraju poslati, odnosno do kojeg će se konačnog roka listići primati kao punovrijedni. Zbog velikog broja nevažećih listića (120) također bi trebalo upozoriti članove HND-a da će glasački listić biti nevažeći ako na njemu nije upisan broj novinarske iskaznice HND-a i ako nije potpisan. Što se tiče matematike, prigovor je također neosnovan. Naime, podaci pokazuju da je razlika između prvonagrađenog i drugoplasiranog po broju dobivenih glasova 28. Kada 17 listića koji su primljeni poslije 24. travnja ne bi bili uračunati, rezultat bi bio jednak sa nešto manjom razlikom broja glasova. Također, kada bi se računali i svi glasački listići koji su bili odbačeni kao nevažeći (120 listića) Peratović bi dobio 43, a Mijić 29 glasova više (na preostalih 9 nevažećih listića nije zaokruženo niti jedno ime). Ukupni rezultat bi tada bio 253 glasa za Mijića a 229 za Peratovića, što znači da je rezultat glasanja jednak iako je razlika između prvog i drugog nešto manja, odnosno za 24 glasa, stoji u odluci Nadrzonog odbora koju potpisuje Žarko Modrić, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora HND-a.

IZ SVIJETA I REGIJE

PETCIJA SLAVNIH PROTIV PRITISAKA NA BBC

Ne dirajte BBC - sukus je poruke iz otvorenog pisma premijeru Davidu Camronu koje su, uz ostala slavna imena, potpisali David Attenborough i J.K. Rowling. Naime, još tijekom izborne kampanje razni članovi Konzervativne stranke žalili su na pretjerane simpatije novinare javne TV političkim stavovima ljevije orijentacije. "Poslije izbora će stisnuti slavinu", javljao je televizijski novinar Nick Robinson o Cameronovim stavovima. Kako piše Novi list premijer Cameron je od tada izgleda s riječi prešao na djela. Najprije je bilo najavljeno eliminiranje Boarda javne TV, u biti Upravnog vijeća BBC-ja. Prema namjerama Vlade, kontrola rada BBC-ja bi trebala prijeći na neki organ izvan kuće. Nakon toga se pojavila vijest o smanjenju proračuna BBC-ja za nekih 150 milijuna funti. Osim toga, Treći program, koji prate mladi, očito više simpatizeri onih lijeve strane političke pozornice , bio bi emitiran samo online. Na listi spomenutih novih mjera je najava o plaćanju određene pretplate za one starije od 75 godina, koju je do sada plaćalo Ministarstvo rada.

IZDAVAČ TABLOIDA THE SUN IZBJEGAVA PLAĆATI SUDSKE TROŠKOVE SVOJIH NOVINARA

Kompanija News UK (prije News International), izdavač britanskog tabloida The Sun, odbila je platiti sudske troškove i kaznu za još jednog svojeg reportera. Ovoga puta radi se o Anthonyju Francisu koji je dužan sam pokriti sudske troškove u iznosu većem od 30 tisuća funti, platiti odvjetnika koji ga je zastupao na sudu iako ga je angažirala tvrtka izdavač, odraditi 200 dobrotvornih sati, a dobio je i 18 mjeseci uvjetne kazne. Osuđen je zbog objavljivanja priča koje je dobivao od policijskog izvora kojem je redakcija The Suna za te informacije ukupno isplatila 22 tisuće funti. Sudac koji je donio presudu izrazio je svoje razočarenje zbog činjenice da kompanija News UK odbija platiti kaznu i sudske troškove jer smatra kako je dio odgovornosti i na kompaniji koja očigledno podržava takav način rada. Tim prije što je policijski izvor zbog kojeg je Francis osuđen, bio izvor informacija i za druge priče koje je The Sun objavljivao. Nick Parker, još jedan reporter The Suna, također je nedavno osuđen zbog posjedovanja ukradenog mobitela koji je dostavljen redakciji ovog tabloida. Kompanija je i u ovom slučaju izbjegla svaku odgovornost. Smatrajući kako je ovo početak opasnog trenda zbog kojeg bi se i novinari drugih redakcija mogli naći u sličnoj situaciji da ispaštaju zbog poslovne politike izdavača, dio britanskih novinara odlučio je pokrenuti kampanju grupnog financiranja na popularnoj Indiegogo internetskoj platformi. U samo tri sata prikupljeno je preko 60 posto iznosa koji je Anthony Francis dužan platiti zbog toga što je obavljao svoj posao na način kako mu je naložio poslodavac.

NEW YORK TIMES – ULAGANJE U GLOBALNO, DIGITALNO TRŽIŠTE

Internacionalna redakcija američkog New York Timesa trenutno zapošljava 65 ljudi u Londonu, od čega 35 na uredničkim i novinarskim poslovima, a njezin predsjedavajući, Stephen Dunbar-Johnson nedavno je najavio kako će uskoro tražiti i veći poslovni prostor u glavnom gradu Velike Britanije gdje bi trebala biti njihova centrala za digitalne operacije za cijelu Europu. Internacionalna redakcija iz istog razloga ulaže i u podružnicu u Hong Kongu jer globalno tržište vide kao veliki potencijal, a zahvaljujući novim tehnologijama i publika je sada puno raširenija. Za razliku od brojnih redakcija kojima to ne uspijeva, The New York Times i naplaćuje sadržaj na svojim web stranicama. Svakog dana dostupno je samo do 10 članaka besplatno. Približavaju se prvom milijunu pretplatnika od kojih je tek 12 posto izvan SAD-a. Stoga je cilj International New York Timesa osvojiti nove pretplatnike na velikom broju tržišta, te istovremeno kvalitetno pokrivati vijesti iz cijelog svijeta. „Naša se konkurencija s novim tehnologijama također promijenila. Nekada su nam konkurirati mogle samo velike medijske kuće, dok se danas natječemo s Googlom i Facebookom s jedne strane, te Buzzfeedom i Huffington Postom koji vrlo agresivno osvajaju globalno tržište“, rekao je za britanski PressGazete Dunbar_Johnson i naglasio kako izravnom konkurencijom prije svega smatraju one koji se ističu proizvodnjom kvalitetnog sadržaja jer oni ciljaju na istu nišu publike kao i New York Times. „Znam da zvuči otrcano, ali visoka kvaliteta kao standard na koji se svaki naš korisnik može osloniti i neprekidno ulaganje u novinarstvo jedino je što nas može izdvojiti na prenapučenom tržištu“, smatra predsjedavajući internacionalne redakcije New York Timesa.

DRUŠTVENE MREŽE KAO IZVOR INFORMACIJA

Društvene mreže Facebook i Twitter sve veći broj ljudi koristi kao izvor vijesti i informacija, pokazalo je nedavno objavljeno istraživanje Pew Research Centra. Ove godine čak 63 posto korisnika Facebooka, i jednak postotak korisnika Twittera izjavili su kako ove platforme koriste i za pristup vijestima, u odnosu na 52 posto korisnika Twittera i 47 posto korisnika Facebooka koji su društvene mreže koristili kao izvor informacija u 2013. godini. Utvrđene su i razlike u korištenju ovih dviju mreža kada su vijesti u pitanju. Tako 59 korisnika Twittera kaže kako na ovoj mreži prati najnovije vijesti, u odnosu na 31 posto onih koji se za to služe Faacebookom. Facebook korisnici puno češće objavljuju svoje komentare o vladajućima i politici (32%), kao što rado i komentiraju takve poruke 28%), dok korisnici Twittera svoje političke komentare objavljuju u omjeru od 25 posto, a komentira ih svega 13 posto korisnika uključenih u istraživanje.

UKINUT RADIO B92

UKINUT je Radio B92 osnovan 1989. godine u Beogradu, a novinari zaposleni na tom mediju primili su preko mailova i telefonskih poziva obavijesti o otkazu, piše slobodnaevropa.org. "Poštovani, do sada ste vjerojatno već upoznati s promjenama u Radiju B92. Da izbjegnemo eventualne nedoumice, te promjene podrazumijevaju i ukidanje svih autorskih emisija, uključujući i Vaše. Želim Vam sve najbolje u dalje radu", pisalo je u obavijesti. Novinari i urednici prilično su iznenađeni obavijesti "Mene je pozvala direktorica Ljudskih resursa da mi kaže da sam dobio otkaz. Dok smo pričali preko telefona, čuo sam da mi je stigla sms poruka. Kad smo završili razgovor, vidio sam da je to poruka iz banke u kojoj mi javljaju da mi je stigla uplata - otpremnina", rekao je novinar informativnog programa Miša Stojiljković. Za Radio B92 pričaju da je bio simbol buntovnih Beograđana, i u političkom i u muzičkom smislu. Kritičar Petar Janjatović tvrdi da je pobijedio profit i loš ukus "Bitne odlike tog radije su bile autorske muzičke emisije koje su predstavljale osnovu i rock novinarstva: specijalizirano, stručno, s puno ukusa, naši kolege su godinama obavještavali publiku i odgajali nove generaacije da razumiju i dobro shvaćaju što je suština rocka i raznih drugih žanrovskih potkategorija", kazao je. Novi je vlasnik Radija i Televizije B92 grčki poslovnjak. Zakon o radu vlasniku omogućava da mailom obavijesti djelatnike da više nisu potrebni, no pitanje je što je s dodijeljenom nacionalnom frekvencijom. "Ne želim ništa predviđati, ali ako Radio B92 postane samo muzički radio, a takvih imamo koliko hoćete, imamo 200 radio stanica u Srbiji, vjerojatno će REM prosuđivati o tome je li nam još jedan takav radio potreban na nacionalnim frekvencijama#, rekla je članica Regulatornog elektronskog tijela Gordana Suša te dodala da je "nekome jako stalo da jedan simbol medijske slobode nestane s ove scene." Slušatelji Radija B92 nisu ostali ravnodušni, a na društvenim su mrežama masovno iskazali svoj revolt.

SRPSKA AGENCIJA TANJUG PLANIRA DO 31. LISTOPADA PRONAĆI KUPCA

Izmjenama Zakona o javnom informisanju u Srbiji je rok da privatizaciju medija produžen do 31. listopada, a srpsko izdanje Blica nedavno je objavilo istraživanje o medijima koji su ponuđeni na prodaju i koliko se za njih traži. Tako je novosadski List Dnevnik najskuplji i za njega treba platiti preko 7 milijuna eura. Agencija Tanjug puno je jeftinija i cijena joj je svega 760 tisuća eura, Radio Valjevo prodaje se za nešto manje od 4 tisuće eura, a manje od 500 eura za Centar za informisanje Novi Kneževac traži općina ovog mjesta. Uprava Tanjuga optimistična je i vjeruje kako će ova agencija osnovana 1943. u Jajcu do kraja listopada pronaći novog vlasnika.

GRAĐANI SE UDRUŽUJU DA KUPE STUDIO B

Zadruga za javno informiranje "Plan B", čiji je cilj da na predstojećoj aukciji kupi Radioteleviziju Studio B, registrirana je u Agenciji za privredne registre. Građani zainteresirani da se učlane moći će to učiniti elektronskim putem, priopćili su osnivači. Direktor Plana B Aleksandar Aćimović rekao je, na konferenciji za novinare, da je cilj osnivača da građani, svojim ulogom od po 1.000 dinara i ravnopravnim glasom u odlučivanju, kupe Studio B i time doprinesu očuvanju vrijednosti koju je ta radiotelevizija imala. Član Upravnog odbora zadruge Konstantin Vuk Savićević istaknuo je da je inicijativa za sudjelovnje u kupovini Studija B lišena osobnih interesa i da se radi o emotivnoj odluci da se reagira na proces privatizacije te medijske kuće. Inicijativa je usmjerena na očuvanje Studija B u izvornom obliku i ovo je povijesni trenutak da ta kuća ostane u vlasništvu građana, konstatirao je Savićević. On je napomenuo da rukovodstvo zadruge trenutno "nema jasne ideje" kakva bi trebala biti uređivačka politika Studija B ako uspiju da ga kupe, ali bi ona svakako "trebalo da bude oaza kulture, obrazovanja i duha kakav je bio nekad".

MAKEDONSKI MINISTAR FIZIČKI NASRNUO NA NOVINARA

Videosnimka na kojoj je vidljivo kako Vladimir Peshevski, ministar makedonske vlade, napada novinara Sashu Ivanovskog nakon serije pitanja koja mu postavlja obavljajući svoj novinarski posao, obišla je svijet, a napad su zabilježili i brojni makedonski mediji. Reagirala je i Europska federacija novinara koja ovakvo postupanje prema novinarima smatra neprihvatljivim. „Nasilje protiv novinara je nasilje protiv slobode i demokracije. Žrtve takvog nasilja nisu samo pojedini novinari nego i građani koji imaju pravo biti informirani putem medija“, stoji u reagiranju EFJ-a. Makedonsko udruženje novinara reagiralo je traženjem ostavke ministra, no makedonska vlada opravdala je ovakav postupak, jer kako stoji u priopćenju vladajućeg VMRO-DPMNE, novinar je zlostavljao ministra. Pri tom su naglasili kako ovakvu reakciju mogu očekivati svi novinari provokatori koje su u istom dopisu i optužili za suradnju s vodećom opozicijskom strankom SDSM. Ivanovski nije i prvi makedonski novinar čija je fizička sigurnost ugrožena. Polovicom travnja ove godine prijetnje smrću primio je Borjan Jovanovski, novinar poznat po svojem kritičnom pisanju o makedonskim vlastima. EFJ je slučaj Ivanovskog odmah prijavio i uvrstio na kartu medijskih sloboda, i o tome obavijestio Platformu za zaštitu i sigurnost novinara Vijeća Europe.

ZAVRŠEN PRVI MODUL NOVINARSKE AKADEMIJE

Svečanom dodjelom diploma u Hotelu Aquareumal Fojnica početkom srpnja završen je Prvi modul Novinarske akademije o temi «Diversity reporting-Izvještavanje o manjinskim i ranjivim grupama“ . Tokom četvorodnevnog programa namijenjenog studentima/cama novinarstva, preko dvadeset polaznika/ca Akademije sa univerziteta iz Sarajeva i Istočnog Sarajeva, Mostara, Banje Luke i Tuzle, imali su priliku steći znanja o tehnikama i metodama medijskog istraživanja i izvještavanja o pravima i potrebama manjinskih i ranjivih grupa. „S obzirom na činjenicu da studenti/ce nisu imali dovoljno prethodnih znanja o diversity reportingu, niti su se na svojim fakultetima, izuzev Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, serioznije bavili ovom temom, veoma sam zadovoljna njihovom otvorenošću i spremnošću da od predavača usvoje potrebna znanja. Drago mi je i što su izrazili spremnost da, kada postanu novinari, više izvještavaju o ovim grupama, te njihove teškoće marginaliziranih pokušaju sagledati iz njihove – skrajnute pozicije“, kazala je Borka Rudić, generalna tajnica BH Novinara. Rudić je naglasila da Udruženje pokušava osigurati stalne izvore finansiranja Akademije kako bi u narednim godinama polaznici, studenti i novinari, mogli imati stalni program praktične edukacije, fokusiran na individualni i rad grupama, u cilju sticanja novinarskih vještina i praktičnih znanja kakva im se ne nude u okviru formalnog obrazovanja. Novinarsku akademiju 2015. godine su organizirali BH Novinari u okviru regionalnog projekta „ Promoviranje slobode izražavanja, informiranja i slobode medija u Jugoistočnoj Europi, uz financijsku podršku Vijeća Europe i Vlade Kraljevine Norveške.

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite {UNSUBSCRIBE_LINK[OVDJE]}.