Zagrebaèka banka odluèuje o buduæem vlasniku »Slobodne«

18.01.2003.

SPLIT – Ako država ne preuzme sve obveze prema bankama koje je stvorila bivša HDZ-ova vlast dopuštajuæi preko Fonda za privatizaciju nakaradnu, pravno spornu i moralno upitnu privatizaciju »Slobodne Dalmacije«, upravo na primjeru splitske novinske kuæe mogle bi se, nažalost, vidjeti prve prave posljedice privatizacije bankarskog sustava Hrvatske, izjavio je na juèerašnjoj konferenciji za novinare Mate Buljubašiæ, dopredsjednik ASH i predsjednik splitskog ogranka te stranke.
    Konferencija za novinare sazvana je nakon neuspjelog pokušaja potpisivanja izvansudske nagodbe o podjeli 26 milijuna kuna, dobivenih prodajom »Jadrantekstilove« robne kuæe »Prima Grad«. Nagodbu su trebali potpisati vjerovnici »Jadrantekstila« u steèaju – Zagrebaèka banka, bivši radnici, te tvrtke »Koteks« i »Tisak«, što samo na prvi pogled nema nikakve veze sa »Slobodnom Dalmacijom«.
    Ta nagodba nije uspjela jer ju je odbio potpisati odvjetnik Ivan Ožiæ, zastupnik bivših radnika »Jadrantekstila« iz razloga što u tekst nagodbe nije ušla i obveza Zagrebaèke banke da se poslije naplate tri milijuna eura od prodaje »Prime Grad« neæe pokušati naplatiti i od solidarnog dužnika »Slobodne Dalmacije.
   

Odvjetnik protiv nagodbe

– »Slobodna Dalmacija« pustila je bjanko akceptne naloge i mjenice Zagrebaèkoj banci kao jamac, sudužnik, Kutlina kredita od 20 milijuna DEM, koji je ovaj podigao stavljajuæi pod hipoteku »Jadrantekstilove« nekretnine. Kredit je koristila »Diona«, a u trenutku steèaja zagrebaèke tvrtke nije vraæeno više od 35 milijuna kuna obveza po tom kreditu. Zato sada, temeljem mjenica kojima raspolaže, »Zaba« može odluèiti tko æe biti buduæi vlasnik »Slobodne Dalmacije«. Mjenice može prodati bilo komu, za bilo koji iznos, recimo za 10 milijuna kuna, a taj ih u svako doba može popuniti iznosom na 35 milijuna kuna i pojaviti se kao kupac »Slobodne Dalmacije« težak 10 milijuna DEM. U tome je sva igra oko »Jadrantekstila« i pokušaji Zagrebaèke banke da pod svaku cijenu i na brzinu riješi problem svojih potraživanja prema »Jadrantekstilu« nagodbom, i to izvansudskom. Naravno da bi bilo normalno pristati na nagodbu, ali pod uvjetom da »Zaba« tom nagodbom oslobodi i sve sudužnike, dakle i »Slobodnu Dalmaciju«. Meðutim, »Zaba« to odbija – pojasnio je Ivan Ožiæ razloge zbog kojih nije htio potpisati izvansudsku nagodbu u sluèaju »Jadrantekstila«.
    Jakov Juretiæ, èlan Glavnog odbora ASH i dopredsjednik Koordinacije udruga malih dionièara Hrvatske, tvrdi kako »razlog uskomešanosti oko 'Jadrantekstila' leži u pokušaju spreèavanja Zagrebaèke banke da konaèno krene u rasprodaju 'Dione', pravog obveznika podignutog kredita«:
    – »Zagrebaèka banka« ima pod hipotekom i svu imovinu »Dione«, èak i poljske zahode, ali do sada ni jedna nije aktivirana, veæ je prodavana imovina »Jadrantekstila«. Slavko Liniæ štitio je »Dionu«, a za »Jadrantekstil« ga je »boljela briga«. I sada je pokušava ugurati u »Gavriloviæ«, u bilo koji lanac, jer ako je ne ugura u sljedeæa dva-tri mjeseca, Zagrebaèka banka poèet æe se konaèno naplaæivati od »Dione«.
   

Zašto se žuri »Zabi«

– Zagrebaèkoj banci, pak, žuri se s naplatom potraživanja jer su svjesni da nemaju èiste papire. U protivnom ne bi inzistirali na tome da u pogodbu uðe i povlaèenje svih kaznenih prijava radnika i Udruge malih dionièara protiv nje i njezinih zaposlenika koji su odobravali kredite. Ako su u pravu, ako su radili po zakonu, èega se imaju plašiti? I oni, meðutim, znaju da je Sektor gospodarskog kriminaliteta Policijske uprave splitsko-dalmatinske još prije tri godine dostavio Državnom odvjetništvu izvješæe o nalazima koji govore o upitnosti potpisa na ugovorima, mjenicama i jamstvima kojima je »Jadrantekstil« optereæen, i da je krajnje vrijeme da se te stvari pricesuiraju – kaže Jakov Juretiæ.
    – A kako su stranci vlasnici više od 90 posto bankarskog sustava, kako Liniæ za razgovore s vlasnicima Zagrebaèke banke, kada se uopæe i odazovu na njegove pozive, treba prevoditelja, jasno je da ni Liniæ ni Vlada više nemaju puno vremena jer su gospodari Zagrebaèke banke odluèili što prije naplatiti svoja potraživanja – dodaje Mate Buljubašiæ.
    – Odvjetnik Ožiæ zato je potpuno u pravu kada tvrdi da je Zagrebaèka banka ta koja drži u rukama i kljuènu ulogu u privatizaciji »Slobodne Dalmacije«. Ako je u Hrvatskoj ostalo još i samo »p« od pravne države, prodaja »Slobodne Dalmacije« mora se zaustaviti dok se ne riješi sluèaj Kutle i »Globus grupe«. To se mora napraviti i u sluèaju »Jadrantekstila«. Treba napraviti projekt koji sve vraæa na stanje prije Kutle, a tek onda raspolagati imovinom. To podrazumijeva vraæanje »Slobodne Dalmacije« na Markoviæevu pretvorbu i privatizaciju, a »Jadrantekstil« u situaciju kao da Kutle nikada u njemu nije ni bio. Svaka vlada preuzima i prava i obveze prethodnih. Neka zato sadašnja Vlada preuzme i obveze koje je bivša vlast, zajedno sa svojim miljenikom Kutlom, stvorila prema »Jadrantekstilu«, »Slobodnoj Dalmaciji« i ostalim tvrtkama iz Kutlina »carstva«. Jedino bi to bilo korektno i pošteno – kaže Buljubašiæ, govoreæi danas s punim kredibilitetom jer je ASH Zlatku Tomèiæu, samo šest dana nakon njegova preuzimanja predsjedanja Saborom, predala potpise 39 tisuæa Spliæana koji su tražili poništenje u Splitu provedene nakaradne privatizacije.
Zoran KRŽELJ
 

Povratak