|
|
Arhiva "Iz medija"
Javnost neæe kontrolirati izbor èlanova Vijeæa HRT-a 27.02.2004.
Ivan Zvonimir Èièak, jedan od èlanova radne skupine za izradu novog Zakona o HRT-u, napisao je juèer da, zbog kratkoæe rokova, »javnost neæe moæi kontrolirati postupak i pridržavanje kriterija predviðenih zakonom pri kandidiranju i biranju predstavnika civilnog društva u Vijeæe«. Iako se tvrdi da se Zakon mora promijeniti kako bi se izbjegao politièki utjecaj na Vijeæe, neobièno je što se veæ sad najavljuje da javnost neæe moæi kontrolirati izbor novih èlanova Vijeæa. Stoga je, naravno, upitno zbog èega bi taj novi sastav trebao biti bolji i neovisniji od sadašnjeg sastava kojeg je, od 145 prijavljenih kandidata, jednoglasno izabrao Sabor.
Iz ove Èièkove reèenice jasno je da æe politika brzopotezno, bez javne rasprave, odrediti kojih to 13 udruga civilnog društva ima pravo imenovati svog predstavnika u Vijeæe HRT-a. Ostala dva èlana, po zamisli radne skupine, odabrat æe Sabor (po jednog vlast i opozicija), a oni neæe nužno biti saborski zastupnici.
Te je ideje radna skupina imala prilike iznijeti juèer europskim medijskim struènjacima koji ovih dana borave u Hrvatskoj kako bi dali svoje prijedloge i sugestije na zakonodavstvo državne televizije.
Cijeli juèerašnji dan trajali su sastanci u Ministarstvu kulture na kojem su sudjelovali potpredsjednik Upravnog odbora za masovne medije Vijeæa Europe Karol Jakubowicz, predsjednica Vijeæa za elektronièke medije Slovenije Sandra
Tomèiæ zgrožen HDZ-ovim izmjenama
– Izražavamo zgražanje najavama HDZ-a o hitnim izmjenama Zakona o HRT-u te naèinom na koji se izmjene žele postiæi – kaže se u otvorenom pismu predsjednika HSS-a Zlatka Tomèiæa upuæenog Misiji OESS-a u Hrvatskoj.
Tomèiæ se obraæa OESS-u zato što se u javnosti, najèešæe od strane HDZ-a, mogu èuti iskrivljena tumaèenja dijelova njihovih izvješæa.
– Detaljnim èitanjem izvješæa OESS-a utvrðujemo da u njemu stoji da je Zakon potencijalno opasan u nerazvijenim demokracijama ako pozicija u Saboru imenuje svih 11 èlanova Programskog vijeæa, ali isto tako da æe se pratiti implementacija Zakona, kao i rada Programskog vijeæa – kaže Tomèiæ, dodajuæi kako je izbor 11 sadašnjih èlanova konsenzus saborske pozicije i opozicije, te da su izabrani apsolutnom saborskom veæinom, ukljuèujuæi i HDZ-ove zastupnike.
Tomèiæ od OESS-a traži da se oèituju o problemima koje je spomenuo jer »ne želimo da slobodna interpretacija vaših izvješæa bude alibi HDZ-u za ponovno uvoðenje slobode medija kako ih samo HDZ shvaæa, a viðeno u praksi u razdoblju 1990.-2000.«.
Luks (opet) traži suspenziju Kristiæa i Kušec
Silvija Luks je u ime skupine èlanova televizijskog èlanova televizijskog ogranka HND-a i èlanova sindikata HTV-a, zatražila od privremenog glavnog ravnatelja HRT-a Mirka Galiæa da suspendira privremenog glavnog urednika informativnog programa Nikolu Kristiæa i urednicu TV Dnevnika Katju Kušec zbog zlouporabe položaja, obmanjivanja hrvatske javnosti i korištenja TV Dnevnika za objavljivanje osobnih stavova i neistinitih informacija.
Luks, naime, tvrdi da je Kušec u Dnevniku u èetvrtak objavila neistinu tvrdeæi da su televizijski ogranak HND-a i Sindikat novinara HTV-a objavili priopæenje u kojem kritiziraju hitno mijenjanje Zakona o HRT-u te tajnovitost tih izmjena. U zahtjevu za suspenziju Kristiæa i Kušec Luks tvrdi da priopæenje izražava stav izvršnog odbora, a nipošto ne cijelog sindikata i novinarskog ogranka HTV-a.
Luks je jedna od rijetkih zaposlenica HRT-a podržavala izmjenu Zakona o HRT-u koju je inicirao HDZ, a njeni argumenti za promjenu sadašnjeg zakona bili su identièni argumentima potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor. Inaèe, Luks je veæ nekoliko puta tražila da se Kristiæa smijeni ili suspendira, a jedan njihov spor trenutno rješava sud.
State Department: U Hrvatskoj ne postoji prava neovisna televizija
Govoreæi o medijskim slobodama u Hrvatskoj, izvješæe State Departmenta ocjenjuje da se hrvatska Vlada nije miješala u ureðivaèku politiku tiskanih medija, ali da su elektronski mediji bili podložni politièkom pritisku, buduæi da veæinu barem djelomice posjeduju lokalne vlasti.
Nakon usvajanja zakona o Hrvatskoj televiziji, navodi se, Hrvatski helsinški odbor izvijestio je da ona više nije pod utjecajem Vlade, ali da je njezin program ostao pristran glede objektivnosti i kvalitete pokrivenosti dogaðaja posebice zbog toga što ne posveæuje dovoljnu pozornost pitanjima povratka izbjeglica, ratnih zloèine, manjina i ljudskih prava. Izvješæe zakljuèuje kako u Hrvatskoj ne postoji stvarno neovisna televizija na razini cijele zemlje. (Hina) | Bašiæ Hrvatin i britanski odvjetnik Gavin Millar. Kako su ti sastanci bili zatvoreni za javnost, nepoznato je s kim su sve razgovarali, osim što se zna da su im jedni od sugovornika bili predstavnici radne skupine za izradu novog Zakona o HRT-u, a u poslijepodnevnim satima pridružio im se i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Luèiæ. Upravo zbog te tajnovitosti nisu poznati niti rezultati juèerašnjih razgovora, no europski struènjaci svoje susrete s hrvatskim kolegama nastavljaju i danas, kada bi trebali razgovarati s privremenim glavnim ravnateljem HRT-a Mirkom Galiæem, predsjednikom Programskog vijeæa HRT-a Zdenkom Ljevakom, predstavnicima HND-a meðu kojima bi trebala biti predsjednica Vijeæa èasti Gordana Grbiæ te potpredsjednik HND-a Zdenko Duka.
Saša VEJNOVIÆ
Povratak
|
 |
|
