hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Kleveta za novinare nije izbaèena iz Kaznenog zakona

24.07.2004.

Autor Piše Silvana Perica
  
U posljednjih nekoliko mjeseci hrvatski su sudovi nepravomoæno osudili nekoliko hrvatskih novinara na uvjetne kazne zatvora ili novèane kazne zbog klevete, ne samo u sluèaju Ljubice Letiniæ, zbog koje se oglašavaju meðunarodne organizacije nego i u još nekoliko procesa. Rijeè je o sudovima u Splitu, Kninu, Slavonskom Brodu, Varaždinu, Rijeci, a presude kojima su novinari osuðeni uvjetno na dva ili tri mjeseca zatvora, ili na novèane kazne od 12 do 16 tisuæa kuna, još su nepravomoæne i èeka ih preispitivanje na županijskim sudovima. Poèinje se tako stvarati sudska praksa u odnosu prema novinarskoj kleveti, specifiènom djelu koje èesto, razumljivo, prati velika pozornost medija i meðunarodnih organizacija.
Meðutim, bilo bi dobro èuti struènu pravnièku ocjenu konkretnih sudskih postupaka koja bi mogla pomoæi sucima da se bolje nose s takvim procesima, da ne podliježu lokalnim moænicima ili opæoj atmosferi, da presude budu što bolje obrazložene. Možda je znakovito što su novinare osudili sudovi izvan Zagreba, meðu njima i oni manji, kao što su varaždinski ili kninski.

Unatoè stalnim zahtjevima OESS-a da se kleveta, ako je poèini novinar, posve izbaci iz Kaznenog zakona, to nije uèinjeno ni posljednjim izmjenama Kaznenog zakona, iako je ministrica pravosuða Vesna Škare-Ožbolt to tako tumaèila. Prof. dr. Ivo Josipoviæ istièe i kako je zakonodavstvu veæine europskih zemalja za klevetu putem medija predviðena zatvorska kazna, osim u nekim tranzicijskim zemljama, poput Rusije. U Austriji, Sloveniji, Makedoniji je predviðena najveæa kazna od godine dana zatvora, Švicarskoj do tri godine, a najveæa je u Njemaèkoj, do èak pet godina. Meðutim, novinari u Europi ipak ne idu u zatvor jer takvih presuda nema, a ni Rusija, u kojoj to nije ni moguæe, zacijelo nije zemlja najveæih medijskih sloboda.

U našim medijima ima neosnovanih nasrtaja na èast i ugled pojedinaca i za takve sluèajeve odgovornost mora postojati, ali, po mojem sudu, nikako ne u obliku zatvora. No, novinara i nema u zatvoru, a uvjetne kazne u pravnoj teoriji smatraju se èak blažim oblikom od bezuvjetne novèane kazne - kaže prof. Josipoviæ.

Klub SDP-a, u kojem je i prof. Josipoviæ, predlagao je zato da za kaznena djela protiv èasti i ugleda uopæe ne bude predviðena kazna zatvora, nego samo novèana kazna. To znaèi i da bi svatko, a ne samo novinar, za klevetu mogao biti kažnjen samo novèano. No, taj prijedlog Vlada je odbila, a ono što je prihvaæeno ipak nije, kako to tvrdi ministrica, posve izbacilo moguænost zatvorske kazne za novinare.

Zanimljivo je i da je HDZ-ova vlada ponovo angažirala dr. Željka Horvatiæa da vodi grupu za izmjenu Kaznenog zakona, profesora koji ima vrlo stroge nazore kad je rijeè o kleveti. Ovih dana novinari sami kritiziraju i Hrvatsko novinarsko društvo zato što "ne vrišti do neba da zaštiti novinare i popravi zakone koji ošteæuju demokraciju". Podrazumijeva se da je kazna novinaru automatski i udar na demokraciju, što, moramo priznati, ipak nije posve tako. Jer, i Europska konvencija u èlanku 10, koji štiti slobodu izražavanja i informiranja, kaže kako "sloboda izražavanja obuhvaæa dužnosti i odgovornosti i može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ogranièenjima ili kaznama propisanim zakonom" zbog mnogih razloga, pa i zbog zaštite ugleda i prava drugih. O tome se u mišljenju Europske komisije, glasovitom avisu, kaže kako je važno da odredbe o kleveti odražavaju europske standarde, u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Oèito je, dakle, i da se Hrvatskoj ne odreðuje kako toèno valja regulirati odgovornost novinara i medija, ali nas upuæuje na praksu Europskog suda, koji se u mnogim procesima bavio slobodom izražavanja, ali i zaštitom ugleda osoba kojima se mediji bave.

Kao i u mnogim drugim podruèjima, moguæe je da praksa tog suda utjeèe i na dogaðaje u Hrvatskoj, što nikako nije loše. Zbog tog suda danas naš Ustavni sud može dosuðivati naknade štete u predugim suðenjima, a može se lakše nositi i s društvom, koje ipak napreduje u mnogoèemu. Tako smo veæ zaboravili i kako je to sve izgledalo do 1990. ili do 2000. godine, pa je možda dobro podsjetiti se da Europska komisija ocjenjuje da su u odnosu na medije "do 2000. godine na djelu bili pritisci, uznemiravanje, ekonomsko iznuðivanje i progoni". Zbog takve prošlosti, i danas je poveæalo meðunarodnih organizacija na zaštiti slobode medija, èak i kad sami novinari "ne vrište".

Slièno kao i u sluèaju Bechtela, najvažnija æe biti europska ocjena hrvatskih uradaka. Hoæe li presude hrvatskih sudova dobiti prolaznu ocjenu i na Europskom sudu, ako do njega doðu? Bilo bi zaista zanimljivo vidjeti što bi suci u Strasbourgu rekli na novinarske radove u kojima se ne želi uzeti izjava druge strane, ili na suce koji osuðuju novinare koji napišu samo da od nekoga nisu mogli dobiti izjavu.

Povratak

AKTUALNO