Aleksandar Perc vs D.G., Denis Romac, Tportal, Glas Istre

27.08.2013.

Zahtjev Aleksandra Perca za pokretanjem postupka protiv

     a) D. G.-a, autora teksta „Želite saditi vlastito povrće? E, pa to više neće ići, kažu u EU“, objavljenoga na portalu dnevno.hr  29. travnja 2013.

     b) Denisa Romca, autora teksta „Zbogom vrtovima: EU i Hrvatskoj zabranjuje autohtone i stare sorte sjemenja“, objavljenog u Novom listu, 2. svibnja 2013.

      c) prenesenog teksta iz Novog lista autora Denisa Romca „Poziv na uzbunu – Europska  komisija zabranjuje autohtono sjemenje?“ objavljenog na tportalu 2. svibnja 2013.

      d) prenesenog teksta Denisa Romca „EU zabranjuje autohtono sjemenje?“, objavljenoga u Glasu Istre 2. svibnja 2013.         

Zaključak: Novinarsko vijeće časti HND-a jednoglasno ocjenjuje da navedenim tekstovima nije povrijeđen Kodeks časti hrvatskih novinara. 

Obrazloženje: Osporavanim tekstovima zajedničko je to da su u dobroj vjeri nastojali upozoriti na moguće posljedice koje bi nova europska regulativa na području reproduktivnoga biljnog materijala mogla imati na domaće poljoprivrednike, odnosno na neke stare, autohtone i rijetke sorte čija bi kultivacija mogla biti i zakonom kažnjiva, ne osigura li se  odobrenje za njihovu distribuciju (a što bi, po predloženoj zakonskoj regulativi,  bilo malo vjerojatno). U međuvremenu, Europska komisija je reterirala i donijela novi prijedlog zakona koji više nije tako restriktivan i diskriminirajući za stare, autohtone sorte sjemena. Ima razloga vjerovati da je zakon korigiran i oslobođen najspornijih odredbi pod pritiskom ekoloških udruga i medija, pa bi se moglo kazati da su od Aleksandra Perca stigmatizirani tekstovi imali zapravo pozitivan učinak na krajnji ishod i kvalitetu nove europske direktive o sjemenu. Sporna regulativa trebala se naći pred članovima EK-a 6. svibnja 2013.g. u okviru revizije europske trgovine sjemenjem. Nova regulacija, smatrali su autori navedenih tekstova, onemogućila bi malim poljoprivrednicima ili privatnim osobama da ubuduće distribuiraju vlastito sjeme veće nutritivne vrijednosti, manje tretirano pesticidima i gnojivima, čime njegov uzgoj zahtijeva manje vode i smanjuje zagađenje okoliša. Korist od namjeravane unifikacije sjemenskih sorti i normizacije sjemena imale bi, smatraju autori, isključivo velike multinacionalne kompanije koje već kontroliraju više od  50 posto svjetskog tržišta sjemena i ukupne proizvodnje hrane. Riječ je o trima trenutno najmoćnijim korporacijama: Monsanto, DuPont i Syngenta. Tekstovi su argumentirani i uvjerljivi, ali im eventualno nedostaje sugovornika, etabliranih stručnjaka koji bi komentirali novu europsku regulativu i njezine reperkusije, osobito na male proizvođače. No novinar Novog lista pozvao se na stavove europskih ekoloških udruga koje su prenijeli i europski mediji, a izneseni su u okviru javne rasprave u EU o prijedlogu nove direktive EK o normizaciji sjemenja. Tportal je objavio i oprečno stajalište, autora Nevena Barkovića, koji drži da je u navedenim tekstovima riječ o "teoriji zavjere o sjemenju", ali problematizira izmijenjenu direktivu. A vrlo kritički intonirana javna rasprava upravo je pridonijela i reviziji predviđene regulative EK.

Povratak