Centar za socijalnu skrb Zaprešić vs Boris Orešić

27.08.2015.

Centar za socijalnu skrb Zaprešić vs Boris Orešić

Zahtjev Centra za socijalnu skrb Zaprešić za pokretanje postupka protiv novinara Borisa Orešića, autora teksta „Kuća užasa u Zaprešiću - Lagali su mi da im je rođakinja. Nisam znala da je robinja i da je Jasmin siluje“, objavljenoga u Jutarnjem listu 15. studenog 2014., i od istog autora „Jutarnji s obitelji prodane djevojčice 'Nije prodana! Željela je otići s dečkom'“, u kojima su objavljena imena, prezimena i slike maloljetnih osoba.

Zaključak

Novinaru Borisu Orešiću izriče se opomena, a tadašnjem glavnom uredniku Jutarnjeg lista (Viktoru Vresniku) teža opomena.

Obrazloženje: Centar za socijalnu skrb Zaprešić zatražio je od Novinarskog vijeća časti da promptno reagira zbog kršenja Zakona o medijima (čl. 16. st. 1. i 2.), Zakona o elektroničkim medijima i Pravilnika o zaštiti maloljetnika te povreda odredaba Zakona o sudovima za mladež i Kaznenog zakona, u tekstovima objavljenim u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista te na portalu toga dnevnika, a u kojima je otkriven identitet maloljetnika osumnjičenog za kazneno djelo te (putem fotografije) maloljetne žrtve.

Novinarsko vijeće časti utvrdilo je da je u tekstu „Kuća užasa u Zaprešiću - Lagali su mi da im je rođakinja. Nisam znala da je robinja i da je Jasmin siluje“ uistinu objavljeno puno ime maloljetnika, što je protivno člancima 19. i 20. Kodeksa časti hrvatskih novinara. Prema članku 20., novinar ne smije otkriti identitet djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojega drugog oblika nasilja ili kaznenog djela, bez obzira je li dijete maloljetnik svjedok, žrtva, osumnjičenik ili okrivljenik. Ili, kako navodi članak 19., dobrobit djeteta nadređena je javnom interesu.

Novinar Boris Orešić u svom očitovanju NVČ-u navodi da je svojim tekstom ponajprije želio ukazati na težak položaj maloljetne žrtve te da se javno osudi zlostavljanje maloljetnih osoba, da je imao prekratak rok za pisanje teksta, pa je zbog toga pogriješio navevši puno ime i prezime maloljetnika osumnjičenoga za silovanje. Novinar se zbog toga kaje te dalje objašnjava kako je odmah, uvidjevši svoju pogrešku, od uredništva zatražio da se ispriča, što je Jutarnji list i učinio 24. studenoga 2014.

Glavni urednik Jutarnjeg lista nije se očitovao o slučaju.

U tekstu pod naslovom „Jutarnji s obitelji prodane djevojčice 'Nije prodana! Željela je otići s dečkom'“ istog autora, a koji je uslijedio nakon toga, novinar je, pišući o istom slučaju, ovaj put korektno naveo inicijale maloljetnih osoba, ali je u opremi teksta, odnosno objavom fotografije žrtve (petnaestogodišnjakinje), omogućena identifikacija djeteta, što je također protivno člancima 19. i 20. Kodeksa časti.

Povrede odredaba Kodeksa časti hrvatskih novinara koje govore o nedopustivosti kršenja prava djeteta u medijskom izvještavanju Novinarsko vijeće časti svrstava među najteže profesionalne pogreške te ih smatra teškim kršenjem Kodeksa. Budući da je novinar Boris Orešić uvidio svoju pogrešku i da se zbog nje pokajao i ispričao, Novinarsko vijeće časti izriče mu opomenu. Glavnom uredniku, zbog ponovne povrede prava djeteta, izriče, međutim, težu opomenu.

Povratak