Sandra Mikulčić vs Luka Špac

27.09.2012.

Zahtjev novinarke Večernjeg lista Sandre Mikulčić za pokretanje postupka protiv novinara Luke Špaca iz Jutarnjeg lista zbog krađe autorskog rada u tekstu  "Video:  Do kada će ludovati na cestama? Poljak jurio 243 km/h", objavljenom 17. kolovoza  2010. u internetskom izdanju Jutarnjeg lista.

U raspravi i odlučivanju nisu sudjelovali oni članovi Novinarskog vijeća časti koji bi bili u sukobu interesa.

Zaključak: Uredniku koji je 17. kolovoza 2010. obavljao dužnost glavnog urednika internetskog izdanja Jutarnjeg lista izriče se opomena. Prijavljeni novinar Luka Špac nije povrijedio Kodeks časti.

Obrazloženje: Sandra Mikulčić tvrdi da je kolega Luka Špac, dopisnik Jutarnjeg lista iz Varaždina, pokrao podatke iz njezina autorskog rada, i to za svoj tekst "Video: Do kada će ludovati na cestama? Poljak jurio 243 km/h". Radi se o podacima iz članka "Ni jednom divljaku još nije poništena vozačka dozvola" koji je objavljen u Večernjem listu istoga dana, ali se prvo izdanje pojavilo u Zagrebu dan ranije, popodne 16. kolovoza. Autorica tvrdi da je njezin  tekst rezultat jednomjesečnih istraživanja zakona, policijskih podataka i drugih izvora te da takvi podaci postoje samo u njezinu članku u Večernjem listu. Oni su se, međutim, našli i u  članku Luke Špaca,  a prepisivanje se prepoznaje i po nekim specifičnim izrazima, iako je redoslijed rečenica zamijenjen, tvrdi Sandra Mikulčić.

Novinar Špac tvrdi da je autor samo dijela teksta objavljenoga na on line stranici Jutarnjeg lista,  i to onoga dijela koji se odnosi na jurnjavu motociklom  pri čemu je uredovala varaždinska policija, a da je ostatak djelo nekoga drugog. "Odgovorno tvrdim da je netko iz web izdanja Jutarnjeg lista manipulirao mojim autorskim tekstom i pod mojim imenom dopisao dio teksta koji je sporan", odgovorio je Špac. U prilog tome govori njegov tekst koji je unesen u sustav EPH i objavljen u Slobodnoj Dalmaciji pa Vijeće ne smatra toga novinara odgovornim za prepisivanje. 

Uz to, Vijeće ocjenjuje da je sveopće prepisivanje bez navođenja izvora masovna pojava u  hrvatskom novinarstvu, da su za nj krivi mahom urednici,   da predstavlja grubo kršenje autorskih prava ali i eroziju našega novinarstva.  Predložit će zato da se u Hrvatskom novinarskom društvu o tome raspravlja šire, na razini Skupštine ili Središnjeg odbora. 

Povratak