Pučki pravobranitelj, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora

27.09.2012.

Zahtjevi Pučkog pravobranitelja, Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora te Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora za očitovanje u povodu tekstova o Mirjani Sanader.

Zaključak:  S obzirom da nijedan od triju zahtjeva nije potkrijepljen konkretnim novinarskim prilozima, Novinarsko vijeće čast može se o tim zahtjevima izjasniti samo načelno.

Obrazloženje: Činjenica je da pravo na privatnost štite i Ustav RH, i Zakon o medijima i Kodeks časti hrvatskih novinara. Vijeće, međutim, podsjeća i na odredbe Zakona o medijima, prema kojima „osoba koja svojim izjavama, ponašanjem i drugim djelima u vezi s njezinim osobnim ili obiteljskim životom sama privlači pozornost javnosti, ne može zahtijevati istu razinu zaštite privatnosti kao drugi građani” (čl. 7, st. 3) te da “nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni interes nad zaštitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju” (čl. 8).

S druge strane, premda u konkretnom slučaju Mirjane Sanader uistinu postoje elementi koji ograničavaju njeno pravo na zaštitu privatnosti, Vijeće upozorava novinare da, u skladu sa Zakonom o medijima, ali i Kodeksom časti hrvatskih novinara, to pravo i dalje postoji. U tom smislu, Vijeće posebno upozorava novinare i na čl. 14 Kodeksa: „Novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti. Obvezan je poštovati svačije pravo na privatnost. Nedopustivo je bez njihovog dopuštenja snimati osobe u okruženju u kojem se opravdano očekuje privatnost. Narušavanje nečije privatnosti mimo njegove volje i znanja dopušteno je samo ako je opravdano iznimnim javnim interesom.”

U vezi sa zahtjevom Pučkog pravobranitelja, Vijeće je posve suglasno da „navedeni slučaj još jednom potvrđuje nužnost uspostavljanja nadzornog mehanizma koji će na učinkovit način štiti profesionalnost i etičke standarde novinarske profesije.” Hrvatsko novinarsko društvo već se godinama zalaže za formiranje upravo takvog tijela – Vijeća za medije – no dosadašnji napori po tom pitanju još uvijek nisu urodili plodom. Slijedom toga, Novinarsko vijeće časti apelira i na Pučkog pravobranitelja da, u skladu sa svojim ovlastima, izvrši dodatan pritisak na tijela državne vlasti u čijoj je nadležnosti stvaranje uvjeta za formiranje Vijeća za medije,  prije svega Ministarstvo kulture RH.

Povratak