hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Zaključci 5. sjednice Novinarskog vijeća časti, održane 16. svibnja 2008.

Pravobraniteljica za djecu vs Kristina Šćavina

16.10.2012.

Pismo Pravobraniteljice za djecu oko zaštite prava i dobrobiti malodobne Lane Lourdes Rupić - tekst u Gloriji od 22. studenoga 2007.

 

Zaključak: Vijeće časti jednoglasno izriče opomenu novinarki Kristini Šćavini.

 

Obrazloženje: Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić u svojoj prijavi upozorava na ugrožavanje prava i interesa maloljetne Lane Lourdes Rupić potpunim otkrivanjem njenog identiteta u članku Kristine Šćavine „Slatka kćerkica Gorana Višnjića, objavljenom u Gloriji 22. studenog 2007. Novinarka Kristina Šćavina nije se očitovala o ovoj prijavi.

Vijeće smatra da već i sâmo izvještavanje o privatnom sukobu glumca Gorana Višnjića i majke njegovoga izvanbračnog djeteta narušava pravo na privatnost obje strane u tom sporu, čak i ako je jedna od tih strana svojevoljno pristala iznositi te podatke u javnost. Pritom činjenica da je glumac Goran Višnjić javna osoba ne znači da mu je time ograničeno pravo na privatnost, s obzirom da njegov privatni život nije tema od javnog interesa. Dodatnu težinu prekršaju novinarke Kristine Šćavine daje i njeno potpuno objavljivanje identiteta (potkrijepljeno i fotografijama) maloljetne izvanbračne kćeri Gorana Višnjića i Mirele Rupić, što ne može biti opravdano niti eventualnim majčinim pristankom na objavljivanje tih podataka. Naime, čak i u slučajevima kada roditelj ne procijeni ispravno što može biti na dobrobit djeteta, a što ne, novinar je dužan rukovoditi se temeljnim novinarskim etičkim načelima. Zato Vijeće smatra da je svojim tekstom «Slatka kćerkica Gorana Višnjića» Kristina Šćavina višestruko prekršila odredbe članka 16. Kodeksa časti hrvatskih novinara. Taj članak, naime, naglašava kako novinar treba štititi čovjekovu intimu od neopravdanog ili senzacionalističkog otkrivanja u javnosti, obvezan je poštivati svačije pravo na privatni i obiteljski život, a pritom se posebna pozornost i odgovornost zahtijevaju kad se izvještava o djeci i malodobnicima. Iznimke su dopuštene samo u slučaju javnog interesa.

U raspravi je rečeno i kako je u ovom slučaju majka postala javnom osobom preko djeteta i  zbog djeteta,   te da je i sama koristila medije za vlastite ciljeve, ma kakvi oni bili.

Bez obzira je li ono u interesu majke ili u interesu medija, medijsko praćenje toga djeteta treba prestati jer ono može ostaviti teške posljedice, rečeno je.

 

 

Povratak

AKTUALNO