Vedran Ćorić vs Diana Glavina

25.01.2013.

Zahtjev mr. sci. Vedrana Ćorića, KBC Rebro, za pokretanje postupka protiv novinarke Diane Glavina zbog teksta u Večernjem listu od 22. srpnja 2004. godine pod naslovom „Troje ljudi umrlo zbog pogreške liječnika?“

Zaključak: Novinarka Diana Glavina nije povrijedila Kodeks časti hrvatskih novinara.

Obrazloženje: Premda je tekst opremljen prilično «žestoko» (nadnaslov: „OPERACIJE: Liječnici na Rebru optužuju za preveliku smrtnost kod operacija na kardiokirurgiji; naslov: Troje ljudi umrlo zbog pogreške liječnika?“), novinarka Dijana Glavina ničim nije povrijedila Kodeks časti hrvatskih novinara.

U «žestokoj» opremi, naslov je ipak s upitnikom što znači da se u njemu ne tvrdi, nego se nešto dovodi u pitanje.

Takav je i tekst. Novinarka Diana Glavina ništa ne tvrdi nego dovodi u pitanje, i to suprotstavljajući podatke i informatore (bez obzira na to što je jedan anoniman). Saslušala je obje strane, objavila anonimni izvor, zatim službene podatke koji govore nešto drugo, i to kroz upravni govor ravnatelja KBC Rebro dr. Željka Reinera. Čak je radi objektivnosti konzultirala i treću stranu, kardiokirurga KBC Dubrava dr. Bojana Biočinu, i time dodatno i opravdano proširila temu, zaključujući na kraju teksta da „možda upravo ova priča sa Rebra pokazuje da je vrijeme da i u nas podaci o nečijoj većoj ili manjoj uspješnosti postanu dostupni bolesnicima. Samo se time može spriječiti svaka eventualna manipulacija“.  Novinarka, naime, navodi da se drugdje u svijetu vodi evidencija stope smrtnosti dočim se to kod nas u Hrvatskoj radi samo zbog interne upotrebe. Zato su i moguće manipulacije, a novinarka Diana Glavina, na kraju, jasno stavlja do znanja da je i ovdje možda riječ o manipulaciji (pa u tekstu koristi puno upitnika!) i zaključuje, kako je već navedeno, da je te eventualne manipulacije (kako ih vidi i predstavka liječnika mr. sc. Vedrana Čorića i Kolega) moguće spriječiti svima dostupnim podacima o uspješnosti liječnika, odnosno ustanova. A, kao što se i iz ovoga primjera vidi, najgora je varijanta ako se podaci o smrtnosti koriste radi nekih i nečijih interesa i novinari imaju, u svakom slučaju, pravo pisati i o tome fenomenu.

Važno je napomenuti da je u Večernjem listu objavljen demanti teksta.

Na kraju treba spomenuti da se iz očitovanja novinarke vidi da je sličan tekst dva dana kasnije bio objavljen i u Novom listu, ali je oprema bila puno «mirnija». Kako na ovaj tekst nije bilo primjedbi, možda je točno da je reakciju na tekst u Večernjem listu izazvala upravo oprema teksta.

Povratak