hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Statut medija

18.11.2008.

Statut medija
Izvod iz Zakona o medijima

PRAVA I OBVEZE NOVINARA

1. Statut medija
Članak 26.
(1) Odnosi između nakladnika, glavnog urednika i novinara te njihova međusobna prava i obveze utvrđuju se statutom medija.
(2) Statut medija je samoregulativni akt kojim se osobito utvrđuje način sudjelovanja novinara u postupku imenovanja i razrješenja glavnog urednika, sloboda rada i odgovornost novinara, te uvjeti i postupak po kojem glavni urednik i urednici imaju pravo na ostavku uz pravičnu otpremninu u slučajevima takve promjene u vlasničkoj ili upravljačkoj strukturi medija koja dovodi do bitne promjene u programskoj osnovi ili programskom sadržaju toga medija (tzv. klauzula savjesti).
(3) Statut medija donose nakladnik i predstavnik novinara uz prethodnu suglasnost većine ukupnoga broja novinara medija. Novinari biraju svoga predstavnika većinom glasova.
(4) Ako nakladnik i predstavnik novinara statut medija ne donesu u roku od šest mjeseci od početka rada medija, statut će na zahtjev predstavnika novinara, u roku od tri mjeseca od dana primitka zahtjeva, donijeti arbitraža sastavljena od jednakog broja zastupljenih predstavnika udruga nakladnika i novinarskih udruga.
(5) Nakladnik je dužan sa svakom osobom od koje naručuje novinarski prilog prethodno zaključiti ugovor u skladu s propisima i statutom medija. Ugovorom se uređuju i autorska prava vezana za novinarski prilog.
(6) Novinarskim prilogom iz stavka 5. ovoga članka smatraju se objavljeni pisani, izgovoreni, slikovni, ili on line: izvještaj, vijest, komentar (bilješka ili osvrt, društvena kronika, članak, recenzija), kritika, karikatura, esej, intervju, reportaža (putopis, crtica, feature – fičer), te naslovi i najave. Novinarskim prilogom smatraju se i specijalistički poslovi i žanrovi kao što su redaktura, fotografija, fotovijest, fotoreportaža, fotomontaža i fotokarikatura.
(7) Nakladnik je dužan voditi posebnu evidenciju o ugovorima iz stavka 5. ovoga članka.

2. Pravo novinara na izražavanje stajališta
Članak 27.
(1) Novinar ima pravo izražavati stajalište o svim događajima, pojavama, osobama, predmetima i djelatnostima.
(2) Novinaru se ne može otkazati ugovor o radu, umanjiti plaća ili izmijeniti položaj u uredništvu, odnosno umanjiti ili obustaviti od isplate ugovorena naknada ili njezin dio zbog iznošenja stajališta.
(3) Ako novinar u slučaju spora iznese činjenice koje opravdavaju sumnju da je otkaz ugovora o radu, umanjenje plaće ili izmijenjen položaj u uredništvu, odnosno umanjenje ili obustavljanje od naplate ugovorene naknade posljedica izražavanja stajališta iz stavka 1. ovoga članka, teret dokazivanja je na nakladniku.

3. Pravo novinara da odbije izvršiti nalog
Članak 28.
(1) Novinar ima pravo odbiti pripremiti, napisati ili sudjelovati u oblikovanju priloga čiji se sadržaj protivi pravilima novinarske struke i etike, o čemu se pisano očituje glavnom uredniku.
(2) Ako novinar odbije izvršiti nalog jer bi izvršenjem naloga prekršio pravila novinarske struke, poslodavac mu ne može otkazati ugovor o radu, umanjiti plaću ili izmijeniti položaj u uredništvu.
(3) Ako novinar u slučaju spora iznese činjenice koje opravdavaju sumnju da je otkaz ugovora o radu, umanjenje plaće ili izmijenjen položaj u uredništvu posljedica odbijanja izvršenja naloga iz stavka 1. ovoga članka, teret dokazivanja je na nakladniku.

4. Zaštita ugleda autora
Članak 29.
(1) Programski sadržaj u kojem je smisao promijenjen u postupku uredničke obrade ne smije se objaviti pod imenom autora bez njegova pristanka.
(2) Za programski sadržaj objavljen suprotno stavku 1. ovoga članka odgovara glavni urednik.
(3) Ako je programskim sadržajem objavljenim suprotno stavku 1. ovoga članka povrijeđen ugled autora, autor može zahtijevati naknadu štete.

5. Zaštita izvora informacije
Članak 30.
(1) Novinar nije dužan dati podatke o izvoru objavljene informacije ili informacije koju namjerava objaviti.
(2) Pravo novinara iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na glavnog urednika, urednike i autore objavljenih priloga koji nisu novinari.
(3) S podatkom o neimenovanu izvoru informacije novinar je prije objavljivanja dužan upoznati glavnog urednika na način utvrđen statutom medija. U tom se slučaju sve odredbe o zaštiti izvora informacije primjenjuju i na glavnog urednika.
(4) Državno odvjetništvo može, kada je to ograničenje nužno radi interesa nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti i zaštite zdravlja, podnijeti nadležnom sudu zahtjev da naloži novinaru da iznese podatke o izvoru objavljene informacije ili informacije koju namjerava objaviti.
(5) Sud može naložiti novinaru da iznese podatke o izvoru objavljene informacije ili informacije koju namjerava objaviti, ako je to nužno radi zaštite javnog interesa, a riječ je o naročito značajnim i ozbiljnim okolnostima i neprijeporno je utvrđeno:
– da ne postoji razumna alternativna mjera otkrivanju podataka o izvoru informacije ili da je tijelo iz stavka 4. ovoga članka koje traži objavu podataka o izvoru informacije tu mjeru već iskoristilo i
– da na zakonu osnovani interes javnosti za otkrivanje podataka o izvoru informacije jasno prevladava nad interesom zaštite izvora informacije.
(6) Sud će, cijeneći okolnosti slučaja, isključiti javnost u tijeku postupka iznošenja podataka, te upozoriti prisutne osobe da su dužni kao tajnu čuvati sve što su u postupku saznali, kao i na posljedice odavanja tajne.

Prijedlog
Kolektivni ugovor za novinare i medijske radnike Hrvatske

XI. Aneks II.

NOVINARSKI STATUT
(Stari naziv: Redakcijski statut)

Članak 1.
 Novinarski statut sastavni je dio Kolektivnog ugovora za novinare i medijske radnike Hrvatske.
 Novinarskim statutom strane potpisnice sporazumno uređuju profesionalna prava i dužnosti između novinara i vlasnika medija.
 Vlasnika/e medija predstavlja uprava odnosno poslovodstvo medija.
Članak 2.
 Novinarski statut stranama potpisnicama u redakciji (uredništvu) jamči pravo i nameće obvezu djelovanja u skladu sa zakonima Republike Hrvatske i međunarodnim konvencijama koje se odnose na medije.
 Novinarskim statutom štite se profesionalna prava novinara na istinito, objektivno i  pravovremeno informiranje javnosti, kao temelj za mjerodavno sudjelovanje građana u demokratskim procesima zemlje.
Članak 3.
 Svaki javni medij, tiskani ili elektronski, treba imati poznatog vlasnika odnosno vlasnike i naznačenu uređivačku politiku. Popis vlasnika medija treba biti dostupan u skladu sa Zakonom o javnom priopćavanju, a uređivačka politika treba biti dosljedna i odgovorna.
 Odgovorna uređivačka politika rukovodi se načelom da objavljene činjenice moraju biti točne, a komentar, utemeljen na činjenicama, slobodan.
 Odgovorna uređivačka politika jasno odvaja informativnu od plaćene, promidžbene djelatnosti medija, te pridonosi stvaranju javnog mišljenja bez zloupotrebe medija i kršenja prava novinara.
 Nedopustivi su pritisci državnih i lokalnih vlasti, političkih stranaka, centara moći i utjecajnih pojedinaca na uređivačku politiku medija zastrašivanjem, korumpiranjem i drugim vrstama pritisaka na urednike i novinare.
Članak 4.
 Osnovnu uređivačku orijentaciju medija određuje vlasnik medija u skladu sa svojim uvjerenjima, ali uz obvezu poštivanja profesionalnih prava novinara navedenih u Deklaraciji Međunarodne federacije novinara (IFJ) o načelima ponašanja novinara i u Kodeksu časti hrvatskih novinara.
 Vlasnika medija u medijskoj kući predstavlja poslovodstvo, odnosno direktor medija. Poslovodstvo, odnosno direktor, kao ni Nadzorni odbor, nemaju pravo uplitanja u novinarski dio posla i rad glavnog urednika.
 U manjim medijskim poduzećima u kojima direktor obavlja i funkciju glavnog urednika, direktor mora imati najmanje pet godina radnog iskustva u javnom glasilu na novinarskim ili srodnim poslovima.
Članak 5.
 Pojam redakcija (uredništvo) obuhvaća sve novinare, te medijske radnike koji u medijskom poduzeću ili ustanovi, kao stalno zaposleni ili stalni honorarni suradnici, obavljaju poslove koji se po pravilima IFJ i Statutu Hrvatskog novinarskog društva (HND) smatraju novinarskima. (U daljnjem tekstu novinari)
Članak 6.
 Svi novinari imaju obvezu izvršavati svoje poslove u skladu s ugovorom o radu odnosno ugovorom o suradnji, uz puno pravo i dužnost poštivanja pravila i etike novinarske profesije.
Članak 7.
 U slučaju sudske tužbe za tekst, fotografiju ili prilog objavljen ili emitiran u mediju, vlasnik medija, odnosno poslodavac, dužan je novinaru o svom trošku osigurati svu potrebnu pravnu zaštitu.
Članak 8.
 Novinari imaju pravo na primjerene uvjete rada u redakciji i prilikom izvještavanja sa sjednica organa vlasti, raznih organizacija, konferencija za novinare i drugih događanja na koja su pozvani.
 Sazivač sjednica, sastanaka i drugih skupova ili događanja na koje poziva novinare dužan je novinarima osigurati primjerene uvjete za izvještavanje.
 Za izvještavanje s područja zahvaćenih ratom ili pogođenih elementarnim nepogodama poslodavac mora novinara dodatno osigurati.
 Dužnost je poslodavaca, kao i udruga poslodavaca, da osiguraju i štite prava novinara iz stavaka 1.,2. i 3. ovoga članka.
Članak 9.
 Osoba odgovorna za kreiranje, provođenje i ostvarivanje uređivačke politike medija je glavni urednik.
 Glavni urednik je po rangu prvi među novinarima, a ne posljednji među članovima poslovodstva.
 Glavni urednik se bira javnim natječajem, mora imati najmanje pet godina novinarskog iskustva i visoko obrazovanje.
Članak 10.
 Glavni urednik za svoj rad odgovara osnivaču, odnosno vlasniku medija.
 Radi odvajanja poslovodne od informativne funkcije medija, te radi zaštite uređivačke neovisnosti medija, direktor medija ne može istovremeno biti i glavni urednik medija.
 Iznimno, u medijima s manje od 20 zaposlenih, direktor može biti i glavni urednik.
 U medijima iz stavka 3. ovoga članka, direktor mora imati najmanje 5 godina radnog iskustva u novinarstvu.
Članak 11.
 Glavni urednik je obvezan poštivati i štititi profesionalna prava novinara u skladu s odredbama Zakona o javnom priopćavanju, Kodeksom časti hrvatskih novinara i Deklaracijom IFJ o načelima ponašanja novinara.
 Radi osiguranja obveze iz stavka 1. ovoga članka, novinari imaju izlučno pravo izjašnjavanja o kandidatima za glavnog urednika medija.
 Kandidat koji ne dobije podršku natpolovične većine novinara, ne može biti izabran za glavnog urednika medija.
 Ako ima više kandidata podjednake kvalitete, prednost treba dati onome kandidatu koji dobije podršku većeg broja novinara, ali taj broj ne može biti manji od  40 posto novinara.
Članak 12.
 Trajanje mandata, obveze i prava glavnog urednika uređuju se posebnim ugovorom kojim se uređuju i razlozi, uvjeti i način razrješenja dužnosti glavnog urednika prije isteka ugovorenog mandata.
 Prilikom prijevremenog razrješenja glavnog urednika, novinari imaju izlučno pravo izjašnjavanja o opravdanosti razrješenja. Ako prijedlog o razrješenju glavnog urednika ne podrži natpolovična većina novinara, razrješenje se smatra neopravdanim.
 Nakon završetka mandata, glavni urednik se može vratiti na odgovarajući novinarski posao.
Članak 13.
 Prihvatljivim razlozima za razrješenje glavnog urednika, sa stanovišta novinara, mogu se smatrati:
 - vlastiti zahtjev
 - drastično odstupanje od zacrtane i prihvaćene uređivačke politike medija
 - drastičan pad naklade tiskanog, te gledanosti ili slušanosti elektronskog medija zbog dokazano nestručnog ili nemarnog rada urednika
 - kršenje pravila novinarske profesije
 - nepoštivanje Kodeksa časti HND i Deklaracije IFJ
 - kršenje ljudskih i profesionalnih prava novinara.
Članak 14.
 U provođenju uređivačke politike glavnom uredniku pomaže urednički kolegij sastavljen od urednika rubrika odnosno programa koji za svoj rad odgovaraju glavnom uredniku.
 Urednike rubrika odnosno programa predlaže glavni urednik, uz obvezno konzultiranje novinara rubrike odnosno programa za koji se postavlja urednik.
 Urednik rubrike odnosno programa postavlja se na dužnost temeljem ugovora kojim se uređuje trajanje mandata, prava i obveze urednika rubrike odnosno programa, te razlozi i postupak za razrješenje s dužnosti prije isteka ugovorenog roka.
 O prijedlogu za prijevremeno razrješenje treba se zatražiti mišljenje novinara rubrike. 
 Nakon završetka mandata, urednik rubrike, odnosno programa, može se vratiti na odgovarajući novinarski posao.
Članak 15.
 Prihvatljivi razlozi za prijevremeno razrješenje urednika rubrike odnosno programa sa stanovišta novinara mogu se smatrati:
 - vlastiti zahtjev
 - drastično odstupanje i nepridržavanje zacrtane uređivačke politike
 - nedostatno i nestručno pokrivanje područja rubrike
 - kršenje pravila novinarske profesije
 - nepoštivanje Kodeksa časti HND i Deklaracije IFJ
- kršenje ljudskih i profesionalnih prava novinara.
Članak 16.
 Sastancima uredničkog kolegija na kojima se razmatraju posebno važna pitanja ostvarivanja uređivačke politike, mogu uz prethodnu najavu prisustvovati i članovi Novinarskog vijeća, a po želji i prema mogućnostima i ostali novinari koji prate tematsko područje o kojemu se vodi rasprava.
Članak 17.
 Provođenje i poštivanje odredbi Novinarskog statuta nadzire Novinarsko vijeće koje na rok od godinu dana tajnim glasanjem biraju svi novinari.
 Kandidati za člana Novinarskog vijeća mogu biti svi novinari osim članova uredničkog kolegija.
 Novinarsko vijeće bira se u redakcijama s više od 10 novinara, a može brojiti od 3 do 7 članova.
 U medijima s manje od 10 novinara, svi novinari čine Novinarsko vijeće.
Članak 18.
 Novinarsko vijeće ima pravo i dužnost u redakciji inicirati i provoditi mjere i akcije za zaštitu profesionalnih prava novinara i slobode medija.
 Glavni urednik i urednički kolegij obvezni su o važnim profesionalnim pitanjima informirati i konzultirati Novinarsko vijeće, a ono sazvati Skupštinu novinara.
Članak 19.
 Skupštinu novinara čine svi novinari zaposleni u mediju i novinari stalni honorarni suradnici.
 Nadležnosti Skupštine novinara i Novinarskog vijeća uređuju se pravilnikom kojega usvaja Skupština novinara dvotrećinskom većinom glasova.
 Skupština novinara razmatra profesionalna pitanja kao što su:
 - ostvarivanje zacrtane uređivačke politike
 - najava promjene vlasništva medija i uređivačke politike
 - pritisci na novinare i urednike
 - kandidati za glavnog urednika
 - kandidati za urednike rubrika odnosno programa, na prijedlog novinara rubrike odnosno programa
 - zapošljavanje i otpuštanje novinara.
 Skupština novinara donosi odluke dvotrećinskom većinom glasova.
Članak 20.
 Vlasnik medija, poslovodstvo ili direktor medija, dužan je pravovremeno novinare obavijestiti o namjeravanoj promjeni vlasništva i/ili uređivačke politike medija.
 Pravovremeno podrazumijeva rok od najmanje tri mjeseca prije planiranog stupanja promjena na snagu.
     Članak 21.
 Ovaj Novinarski statut sve će strane potpisnice primjenjivati u skladu s člankom 5. Kolektivnog ugovora za novinare i medijske radnike Hrvatske.

SINDIKAT NOVINARA HRVATSKE
UDRUGA NOVINSKIH IZDAVAČA - HRVATSKA
UDRUGA POSLODAVACA
SINDIKAT GRAFIČKE I NAKLADNIČKE DJELATNOSTI HRVATSKE
HRVATSKA UDRUGA RADIJA I NOVINA
UDRUGA POSLODAVACA HRVATSKI GRAFIČAR
HRT - HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA:

 Prijedlog Statuta redakcije Jutarnji list i Globus upućen nakladniku

EUROPAPRESS HOLDING d.o.o. Zagreb, nakladnik Jutarnjeg lista
i
novinari Jutarnjeg lista

donijeli su u Zagrebu _______________ godine

S T A T U T
Jutarnjeg lista

1. Opće odredbe

1.1. Ovim se Statutom, u skladu s propisima i pravilima novinarske profesije, uređuju odnosi između nakladnika, glavnog urednika i novinara, te uređuju njihova prava i obveze.
1.2. Novinarima Jutarnjeg lista u smislu ovoga Statuta smatraju se svi zaposleni novinari, uključujući i fotoreportere, urednici i redaktori, te slobodni novinari koji rade isključivo u Jutarnjem listu.
1.3. Status novinara u smislu prethodne podtočke utvrđuje se na temelju podataka nakladnikove službe za ljudske resurse.
1.4. Glavni urednik ne smatra se novinarom u smislu ovoga Statuta.

2. Prava i obveze nakladnika

2.1. Nakladnik je ovlašten samostalno utvrditi programsku osnovu, odnosno sadržajnu posebnost Jutarnjeg lista, te osnove uređivačke politike.
2.2. Nakladnik je ovlašten i dužan osigurati kadrovske, prostorne, tehničko-tehnološke, financijske i druge pretpostavke za pravovremeno i uredno izdavanje Jutarnjeg lista.
2.3. U slučaju smanjenja prodane naklade koja ugrožava izvršenje obveza iz prethodne podtočke, nakladnik će o tome obavijestiti glavnog urednika, koji je dužan predložiti odgovarajuće promjene u sadržaju lista.
2.4. Nakladnik je dužan razmotriti prigovore novinara na rad glavnog urednika i/ili probleme rada u redakciji i o njima se pisano očitovati.

3. Način izbora/opoziva glavnog urednika

3.1. Glavnog urednika imenuje i opoziva nakladnik, uz prethodno pribavljeno mišljenje novinara. Novinari su se dužni očitovati o nakladnikovom prijedlogu za glavnog urednika najkasnije u roku od 15 dana nakon što su dobili prijedlog. Ako to ne učine, smatrat će se da se slažu s nakladnikovim prijedlogom.
3.2. Ako novinari većinom ukupnog broja glasova - tajnim glasovanjem - dadu negativno mišljenje o prijedlogu imenovanja/opoziva glavnog urednika, nakladnik se obvezuje odustati od prijedloga imenovanja/opoziva. U tom slučaju nakladnik može i bez prethodnog mišljenja novinara imenovati vršitelja dužnosti glavnog urednika na vrijeme od najduže tri mjeseca, s jednom mogućnošću produženja mandata. Ukoliko se ni nakon šest mjeseci ne izabere glavni urednik, nakladnik može imenovati drugog novog vršitelja dužnosti na tri mjeseca, također s jednom mogućnošću produljenja mandata.
3.3. Novinari imaju pravo inicirati opoziv glavnog urednika koji krši pravila novinarske profesije ili pak profesionalna i ljudska prava novinara, ili ako loše organizira rad novinara, odnosno loše obavlja zadaće glavnog urednika. Odluku o inicijativi novinari donose većinom ukupnog broja glasova. Nakladnik je dužan razmotriti inicijativu za opoziv i o svojoj  odluci pisano obavijestiti novinare najkasnije u roku od petnaest dana od primitka inicijative. Radi donošenja odluke o inicijativi nakladnik ima pravo razgovarati s novinarima i drugim djelatnicima/suradnicima koji mogu pridonijeti pravilnom utvrđivanju činjenica važnih za odlučivanje.
3.4. Glavni urednik imenuje se na vrijeme od četiri godine, a može biti opozvan zbog nepoštivanja programske osnove i osnova uređivačke politike, značajnog pada prodane naklade koji nije posljedica samo stanja na tržištu, nepoštivanja pravila novinarske profesije, nepoštivanja profesionalnih i ljudskih prava novinara, loše organizacije rada i
lošeg rukovođenja redakcijom, odnosno drugog propusta u izvršenju radnih zadaća koje značajno utječe na proces rada i poslovanja. Odluka o opozivu mora biti sastavljena u pisanom obliku i obrazložena, osim ako se glavni urednik i nakladnik drugačije ne dogovore.

4. Prava i obveze glavnog urednika
4.1. Glavni urednik samostalno, u skladu s utvrđenom programskom osnovom, odnosno sadržajnom posebnošću i osnovama uređivačke politike, kreira uređivačku politiku i odgovoran je nakladniku za njezino provođenje i ostvarivanje.
4.2. Glavni urednik predlaže članove uredničkog kolegija, predlaže donošenje odluka o sklapanju ugovora o radu s novinarima, odnosno otkazivanju tih ugovora i predlaže druge odluke iz rada i u vezi s radom. Nakladnik se obvezuje poštovati prijedloge glavnog urednika.
4.3. Prijedlog za imenovanje/opoziv urednika rubrika glavni urednik utvrđuje uz prethodno pribavljeno mišljenje novinara tih rubrika. Ako novinari većinom ukupnog broja glasova dadu negativno mišljenje o prijedlogu imenovanja/opoziva urednika rubrike, glavni urednik se obvezuje odustati od toga prijedloga. Glavni urednik ima pravo u tom slučaju predložiti vršitelja dužnosti urednika rubrike na vrijeme od tri mjeseca, s mogućnošću produženja mandata do utvrđenja prijedloga o kojem će pozitivno mišljenje dati većina novinara rubrike.
4.4. Glavni urednik organizira rad novinara, odlučuje o temama koje će obrađivati pojedini novinari i prilozima koji će biti objavljeni. Glavni urednik odgovoran je, u skladu s propisima i pravilima novinarske profesije, za sve objavljene informacije. Glavni urednik će se suprotstaviti svakom izvanredakcijskom pokušaju nametanja odluke o temama koje će se obrađivati i prilozima koji će biti objavljeni.
4.5. Glavni urednik je dužan poštovati profesionalna i ljudska prava novinara, posebice pravo na izražavanje mišljenja o svim događajima, pojavama ili novostima, uvažavati njihove prijedloge i mišljenja u vezi sa sadržajem Jutarnjeg lista, te im osigurati dostatno vrijeme za obradu pojedinih tema i pripremu priloga. Glavni urednik ne smije dopustiti skraćivanje ili drugačije intervencije u novinarski tekst kojima se taj
tekst  smisaono ili bitno mijenja.
4.6. Glavni urednik odgovoran je za opremu članaka. Oprema mora odgovarati smislu članka i ne smije dovoditi čitatelje u zabludu u pogledu sadržaja članka.

5. Prava i obveze novinara

5.1. Novinari su dužni prikupljati i obrađivati informacije, te pripremati članke u skladu s pravilima svoje profesije, poštujući prvenstveno pravilo da činjenične tvrdnje moraju biti točne, a vrijednosni sudovi utemeljeni na dostatnoj i relevantnoj činjeničnoj osnovi, te iznijeti u dobroj vjeri. Javni interes bit će primarni kriterij za odabir, obradu i objavljivanje neke informacije i/ili ideje.

5.2. Priprema priloga radi pogodovanja nekome, nanošenja štete drugome, stjecanja nekog materijalnog ili bilo kakvog drugog dobitka smatra se teškom povredom pravila novinarske profesije.
5.3. Novinar ima pravo odbiti pripremiti, napisati ili sudjelovati u oblikovanju priloga čiji se sadržaj protivi pravilima novinarske profesije.
Razloge odbijanja novinar će nadležnom uredniku obrazložiti pisano. Zbog takvog odbijanja novinarskog zadatka novinaru se ne može otkazati ugovor o radu, smanjiti plaća ili izmijeniti položaj u redakciji.
5.4. Novinar ima pravo izražavati mišljenje o svim događajima, pojavama, osobama, predmetima i djelatnostima u skladu s propisima i pravilima novinarske profesije. Novinaru se zbog tako iznijetog mišljenja ne može otkazati ugovor o radu, smanjiti plaća ili izmijeniti položaj u redakciji.
5.5. Prilog koji je tijekom uredničke obrade smisaono ili bitno promijenjen ne smije se objaviti pod imenom novinara koji ga je pripremio bez njegove suglasnosti. Takav tekst može se objaviti samo bez potpisa autora i za njega je odgovoran glavni urednik.
Ovaj podstavak shodno se primjenjuje na autorska djela fotografije.
5.6. Novinar ima pravo zahtijevati da se njegov prilog objavi bez njegovog
potpisa u slučaju kad za to ima opravdani interes, primjerice nenarušavanje dobrih odnosa s osobama o kojima piše, opasnost od uskrate informacija, osobne sigurnosti.
5.7. Glavni urednik je dužan obavijestiti novinara o razlozima neobjavljivanja priloga koji je novinar pripremio u dogovoru s urednikom. Naručeni i po pravilima novinarske profesije pripremljeni, a neobjavljeni radovi priznaju se novinaru u ispunjenje radnih zadaća.
5.8. Ako je novinaru dat prekratak rok za obradu pojedine teme, novinar
ima pravo zahtijevati produženje roka. Ako glavni urednik/urednik usprkos tome zahtijeva da se tema obradi u zadanome roku, dužan je takav zahtjev novinaru dostaviti pisano. U tom slučaju novinar je dužan pripremiti prilog na najbolji mogući način s obzirom na vrijeme kojim raspolaže, ali ima pravo zahtijevati da se taj prilog objavi bez njegovog potpisa. Za takav prilog odgovoran je glavni urednik/urednik koji je
zahtijevao pripremu priloga u prekratkome roku.
5.9. Ako glavni urednik ili drugi nadležni urednik šikanira novinara na način da mu uskraćuje pravo na rad, odnosno ako ga degradira, novinar ima pravo obratiti se nakladniku, sindikatu i svojoj profesionalnoj udruzi radi zaštite. Nakladnik je dužan razmotriti prigovor novinara i o svojem stajalištu izvijestiti ga pisano. Ako prigovor novinara ocijeni osnovanim, nakladnik ima pravo radi zaštite novinara upozoriti glavnog
urednika/urednike na propuste, a po potrebi poduzeti i druge mjere, uključujući i opoziv, odnosno otkaz ugovora o radu.
5.10. Novinar ima pravo na stručnu i učinkovitu pomoć nakladnika u zašiti od nasilja, prijetnji, uvreda, kleveta i drugih negativnih posljedica nastalih obavljanjem novinarske profesije. Radi pružanja takve zaštite nakladnik je dužan angažirati odvjetnika, ako nema zaposlenog odgovarajućeg stručnjaka. Ako su prijetnje novinaru u vezi s radom takve naravi da se osnovano može smatrati kako su njegova sigurnost i život ugroženi, nakladnik je dužan poduzeti potrebne mjere kod nadležnih institucija da se novinaru osigura odgovarajuća zaštita.
5.11. U sporovima protiv nakladnika radi naknade štete uzrokovane objavljenim informacijama novinari i autori tih informacija dužni su odvjetniku nakladnika dati sve potrebne obavijesti i dokaze, te se odazvati na sudske pozive ako kao svjedoci budu pozvani na raspravu. Nakladnik, u skladu sa zakonom i u skladu s Kolektivnim ugovorom Jutarnjeg lista, ima pravo od novinara koji je štetu uzrokovao namjerno ili zbog krajnje nepažnje zahtijevati naknadu isplaćenog iznosa oštećeniku. Ako novinar
pravomočnom presudom bude obvezan naknaditi štetu oštećeniku, nakladnik se obvezuje novinaru naknaditi isplaćeni iznos oštećeniku, osim ako je novinar štetu uzrokovao namjerno ili zbog krajnje nepažnje.

5.12. Radi ostvarenja svojih prava iz ovoga Statuta novinari većinom ukupnog broja glasova biraju svojeg predstavnika na vrijeme od dvije godine. Predstavnik novinara prima i priprema prigovore i očitovanja novinara, komunicira s glavnim urednikom i nakladnikom, te obavlja sve radnje radi pravovremene i učinkovite zaštite prava novinara, kao i za pravovremeno i potpuno izvršenje njihovih obveza. Novinari donose
odluke većinom danih glasova, osim ako je propisom ili ovim Statutom utvrđeno da se odluka donosi većinom ukupnog broja glasova.

6. Reklamni sadržaji

6.1. Oglasi, sponzorirani i drugi promidžbeni prilozi moraju biti jasno označeni kao takvi i vidljivo odvojeni od drugih priloga.
6.2. Novinari ne smiju sudjelovati u izradi oglasa i drugih reklamnih priloga.
6.3. Novinari koji pripremaju sponzorirani prilog ne smiju dopustiti utjecaj
sponzora na sadržaj priloga koji priprema.
6.4. Promidžbenim prilozima smatraju se i prilozi koje pripreme ili naruče agencije za odnose s javnošću radi stvaranja/poboljšanja imidža nekog pojedinca, formiranja javnog mnijenja o određenom događaju i slično. Sudjelovanje novinara u pripremi takvih priloga smatra se teškom povredom pravila novinarske profesije.

7. Zaključne odredbe

7.1. Potpisnici ovog Statuta spremni su sve eventualne sporove i probleme rješ>avati mirnim putem, rukovođeni prvenstveno načelom da je pravo javnosti da zna istinu i da bude upoznata sa svim važnim informacijama i idejama temeljno pravilo novinarske profesije i društvena zadaća svakoga medija, ali i činjenicom da svaki medij mora svojim
sadržajem zainteresirati čitateljsku publiku u tolikoj mjeri da prihodi ostvareni prodajom i marketinškom djelatnošću budu dostatni ne samo za opstanak medija nego i njegov daljnji razvoj.
7.2. Sporove i probleme koje ne mogu riješiti samostalno, nakladnik i novinari se obvezuju povjeriti na rješavanje arbitraži, sastavljenoj od tri osobe, od kojih po jednu imenuju nakladnik i novinari, a jednu nakladnik i novinari suglasno. Osoba koju suglasno imenuju nakladnik i novinari predsjedava arbitraži. Odluka arbitraže je konačna.
7.3. Ovaj Statut stupa na snagu s danom potpisa nakladnika i davanja
suglasnosti većine ukupnog broja novinara.

EUROPAPRESS HOLDING        NOVINARI JUTARNJEG LISTA

 

Na temelju Članka 9. Zakona o javnom informiranju, polazeći od načela sadržanih u aktima Hrvatskog novinarskog društva i Međunarodne federacije novinara, Redakcija Glasa Istre i direktor Glasa Istre d.d., kao predstavnik izdavača, donijeli su dana 07. ožujka 1996. godine

STATUT REDAKCIJE GLASA ISTRE

     Članak 1.

 Redakciju u smislu ovog Statuta čine profesionalno zaposleni urednici, novinari i fotoreporteri Glasa Istre (u daljnjem tekstu članovi redakcije).
 Redakciju u organizacijskom smislu čine redakcija u užem smislu (urednici, novinari i fotoreporteri), te Ekonomska propaganda, prateće službe (tajnica redakcije, daktilo služba, fotolaborant) i tiražna služba.
  
     Članak 2.

 Glavnog urednika Glasa Istre postavlja direktor, kao predstavnik izdavača, nakon pribavljene suglasnosti, tajnim glasovanjem, više od 50 posto svih članova redakcije.
 Glavnog urednika razrješuje direktor u slučajevima propisanim zakonom. Zahtjev za razrješenje u drugim slučajevima može postaviti direktor ili 10 članova Redakcije, a razrješenje stupa na snagu ukoliko temeljem takvog zahtjeva glavni urednik na tajnom izjašnjavanju ne dobije povjerenje više od 50 posto svih članova redakcije.
  
     Članak 3.
 Glavni urednik utvrđuje i odgovoran je za provođenje uređivačke politike lista koja je koncepcijski zasnovana na neovisnom, slobodnom, otvorenom, pluralističkom i argumentiranom novinarstvu.
 U utvrđivanju uređivačke politike sudjeluje i Urednički kolegij, kojega imenuje glavni urednik kao svoje savjetodavno tijelo. U Urednički kolegij po funkciji ulaze zamjenici i pomoćnici glavnog urednika, koje na prijedlog glavnog urednika imenuje direktor.
     Članak 4.

 Za profesionalno zapošljavanje novih članova redakcije direktor mora pribaviti suglasnost glavnog urednika. Pri sklapanju pojedinačnih Ugovora o radu novinara i urednika direktor će pri utvrđivanju njihove plaće, prava i obveza pribaviti pozitivno mišljenje glavnog urednika.
 Prijedlog o napredovanju i promjenama ugovora o radu članova redakcije utvrđuje glavni urednik nakon rasprave na Uredničkom kolegiju, a odluku o tome donosi direktor.
     Članak 5.
 Članovi redakcije biraju, tajnim glasovanjem i najvećim brojem glasova, na mandat od dvije godine, tročlano Novinarsko zastupstvo, kao tijelo koje glavnom uredniku i Uredničkom kolegiju može predlagati rješenje iz djelokruga rada i ovlasti glavnog urednika i Uredničkog kolegija.
 U Novinarsko zastupstvo, koje između sebe bira predsjednika, mogu biti birani članovi redakcije koji nisu članovi Uredničkog kolegija.
 Svoje prijedloge, iza kojih potpisom mora stajati najmanje pet članova redakcije, Novinarsko zastupstvo pismeno dostavlja glavnom uredniku koji je obvezan prijedloge dati na raspravljanje Uredničkom kolegiju i nakon rasprave i odluke dostaviti pismeni odgovor Novinarskom zastupstvu.
 Članovi Novinarskog zastupstva i potpisnici prijedloga koje Zastupstvo podnosi, ne smiju zbog svog angažmana biti sputavani u profesionalnom razvoju, niti trpjeti bilo kakve štete.
     Članak 6.
 Plan investicija za potrebe Redakcije zajednički predlažu glavni urednik i Urednički kolegij, te rukovoditelj Ekonomske propagande kada se plan odnosi na potrebe Ekonomske propagande, i pismeno ga dostavljaju direktoru koji se o njemu mora izjasniti u roku od 15 dana.Ukoliko se direktor ne izjasni u tom roku, smatrat će se da je plan usvojen.
 Za tekuće održavanje, nužne nabavke opreme i materijala koji se ne smatraju investicijskim ulaganjem, te za isplatu dnevne i mjesečne stimulacije, glavni urednik imat će na raspolaganju paušalni mjesečni iznos koji se  utvrđuje posebnom odlukom direktora.

     Članak 7.
 Ekonomska propaganda sastavni je dio Redakcije za čiju organizaciju i funkcioniranje odgovara rukovoditelj Ekonomske propagande. Rukovoditelja ekonomske propagande imenuje direktor nakon pribavljene suglasnosti glavnog urednika.

     Članak 8.
 U svim poslovima koji se vode i o kojima se odlučuje dijelom (tiraža) ili potpuno (transport i distribucija - plasman) izvan Redakcije, a utječu na materijalno poslovanje, položaj na tržištu i ugled lista i Redakcije, direktor pribavlja mišljenje glavnog urednika.
 Osobe koje su nadležne za poslove iz stavka prvog ovog članka, dužne su glavnom uredniku redovno dostavljati pisana izvješća i izvještaje.

     Članak 9.
 Ovaj Statut stupa na snagu nakon što ga prihvate članovi redakcije tajnim izvještavanjem dvotrećinskom većinom svih članova redakcije i direktor.
 Statut se može staviti van snage, izmijeniti odnosno dopuniti, na način koji je predviđen za njegovo donošenje.
Direktor Glasa Istre d.d.
Željko Žmak

 

 

Povratak

AKTUALNO