Vrijednost i poruke Danasa

27.03.2002.

Božo Novak Glavni urednik Joža Vlahoviæ i urednièka ekipa prihvatili su izazov koji je javnost prepoznala pozitivnim, a politièari ga nisu željeli. Veæ u prvim brojevima Danas zadire u teme tada neuobièajene u novinarstvu. Tako objavljuje podatak da su, zbog delikta mišljenja, u zatvorima Jugoslavije boravila 1981. godine 594 politièka osuðenika. Politièari uzvraæaju da je to "ipak 72% manje nego 1972. godine". No, nisu mogli zanijekati podatak da je u Hrvatskoj porast tzv. politièkog kriminala veæi za 275%. Kao ni èinjenicu da malo koja zemlja u Europi ima u kaznenom zakonodavstvu predviðeno toliko smrtnih kazni za razne delikte. Danas æe zabilježiti i izjavu Saveznog javnog tužitelja kako je u prvom polugodištu 1982. pokrenuta 421 nova optužba za politièke delikte. Meðu optuženima bilo je najviše Hrvata i Albanaca. "Ne znam da je itko osuðen, a da je bio prijatelj ove zemlje" – objasnio je Savezni javni tužitelj. U Hrvatskoj CK SKH u istodobno organizira sve snage za "idejnu ofenzivu protiv neprijateljskih i tuðih stavova". Danas se bavi pitanjima od životnog interesa graðana: konstatira 1982. da je došlo do opæe gospodarske stagnacije; da su troškovi života u studenom 1982. prema istom razdoblju 1981. porasli za 145%; bilježi pad prihoda od turizma; uvoðenje bonova za benzin i ogranièavanje putovanja i kupovine u inozemstvu. Razmjerno rastu ugleda Danasa u javnosti rasla je i njegova naklada, ali na drugoj strani raslo je i nezadovoljstvo pisanjem lista politièkih struktura u Hrvatskoj. Udar na redakciju uslijedio je veæ poèetkom 1983. godine. Puna èetiri mjeseca trajalo je discipliniranje uredništva Danasa. U povodu toga izjavio je tadašnji predsjednik SKH: "Neæemo dopustiti da liberalistièke teze i teze apstraktne demokracije razbiju ovu zemlju". I negativnom je ocijenio težnju uredništva da dosegnu veliku nakladu od 120. 000 primjeraka uz napomenu: "To su radili VUS i Hrvatski tjednik, pa su završili ðubrištu". (Veèernji list 7. veljaèe 1983.). Na kraju, redakcija je bila poimenièno partijski kažnjavana, glavni urednik dao je ostavku i èlanovi uredništva premješteni su na radna mjesta na kojima neæe moæi "negativno novinarski djelovati". Novim glavnim urednikom postavljen je novinar, koji stiže iz Beograda, koji æe poslušno provoditi volju aktualnih politièara u Hrvatskoj. Tako se u prvoj godini izlaženja Danasa tradicionalni sukob neovisnog i profesionalnog novinstva i politike i politièara završio uobièajenom pobjedom politièara drastiènom za novinare. Samo što ovaj put nitko nije otpremljen u zatvor. Jer ocijenjeno je da iako je svojim sadržajem list "išao na ruku djelovanju neprijatelja SKH", da se ipak redakcija "nije oèitovala ni pokušala formirati druge politièke linije". Hrvatska èitalaèka publika i tom prilikom je senzibilno reagirala na nasilje politike nad novinstvom. Promjene u ureðivaèkoj politici Danasa prouzroèile su pad naklade na 37 000 prodanih primjeraka. Ponovilo se poznato iskustvo da politièari naðu podobnog urednika da provede njihove zamisli o ureðivanju nekog lista, ali tržište i javnost ipak donose konaènu presudu – napuste list. Danas tako životari na niskoj nakladi pod punim nadzorom politièkog vrha Hrvatske i rukovodstva Vjesnikove kuæe. Na internoj razini kuæe poèetkom 1984. razmatraju se politièka skretanja. Predsjednik SK Hrvatske upozorava da se "javljaju neprihvatljive tendencije prodora liberalizma" uz stanovite doze "malograðanskog smeæa". Toj temi posveæen je jedan broj Malog Vjesnika, internog lista Vjesnikove kuæe (Mali Vjesnik, 27. sijeèanj 1984.) Od godine 1985. poèinje nova uzletna faza Danasa. Novi glavni urednik Mirko Galiæ 1985. daje redizajnirati list i izvlaèi ga iz ureðivaèke krize i s niskih grana naklade. U 1988. godini – godini prije pada Berlinskog zida, a posebice u 1989. kada je boljševizam u Srednjoj Evropi pobijeðen iznutra, kada je završenn hladan rat i pobijedila demokracija, novi glavni urednik Dražen Vukov-Coliæ diže ugled Danasa na najvišu razinu. List postiže nakladu od 180 000 primjeraka. Zavidan je to rezultat dinamiène i profesionalne ekipe novinara i urednika Danasa. Ureðivaèke ekipe Danasa od 1985. imaju sluha za novo vrijeme, vrijeme Gorbaèovljeve glasnosti i perestrojke, vrijeme utihnuæa hladnog rata i porasta utjecaja košarice KESS-a o ljudskim pravima u meðunarodnim odnosima. A kod nas je to vrijeme stalna porasta gospodarske krize i krize u jugo-federaciji. Ustav iz 1974. bio je na rijeèima konfederativan, ali samo formalno uz èvrsto jaèanje uloge Partije i JNA. Danas analizira politièke prilike u svijetu, u Jugoslaviji i u Hrvatskoj, traži i nudi alternativna rješenja za izlaz iz sve veæe krize i trasiranje bolje buduænosti. Ali, novi politièki vrh Hrvatske, biran 1986. zahtijeva od novinstva da podrži politiku "jugoslavenske sinteze" i "hrvatske šutnje", da se "ne zaoštravaju odnosi u Jugoslaviji". I dok se u Beogradu pomoæu SANU, Književnih novina i mnogobrojnih publikacija od 1986. sustavno promovira velikosrpski program, hrvatska službena politika, èitamo u Danasu, sugerira da se u "Hrvatskoj potièe nacionalizam i šovinizam", da "desnica drsko nastupa", da su u svemu tome "najvještiji majstori reakcionarni klerikalni krugovi". Iz toga, tvrdi predsjednik CK SKH "stavljamo u centar naše pažnje klerikalizam, klero-nacionalizam i nacionalizam" i poruèuje "u bitci s njima nema blagosti, kolebanja ni ustupaka". I pored takve službene politike Hrvatske, i pored povremenih prijetnji, Danas upozorava na opasnost od nastupa velikosrpske politike u Srbiji i na jaèanje vlasti i utjecaja Slobodana Miloševiæa. Upozorava veæ 1986. na 133. èlanak KZ-a o deliktu mišljenja, koji je kao Damoklov maè stajao nad slobodom izražavanja, nad ureðivaèkom politikom medija i pisanjem svakog novinara. Pod naslovom Rvanje oko prava – Danas signalizira da je u prvih šest mjeseci 1986. zbog tzv. "politièkog kriminala bilo prijavljeno 319 osoba". Sve veæu politièku krizu prati i ona u gospodarstvu te ukazuje da Jugoslavija ima najveæu inflaciju u svijetu; da je životni vijek graðana na razini 1978. dok se svugdje u svijetu produžava; da u Jugoslaviji i Hrvatskoj od 1971. rekordno raste birokracija. Godina 1988. pred slom boljševizma u Srednjoj Evropi, godina je najgrubljih napada na Danas i neovisne hrvatske medije. Oštroj kampanji protiv pisanja Danasa koja se vodi i putem pisama objavljivanih u beogradskoj Politici, sinkronizirano s najmilitantnijim Miloševiæevskim propagandistima daju punu podršku i neki hrvatski politièari. Poèinje kampanja i u Hrvatskoj s pitanjem: "Tko stoji iza pisanja Danasa? Zahtijeva se intervencija onih "koji su u CK SKH za to zaduženi. Skupština kuæe Vjesnik brani Danas i Vjesnik od tih napada, ali i "ukazuje na iskazane pogreške" svojih listova u ureðivaèkoj politici. Potkraj 1988. Skupština Vjesnika još jednom raspravlja o Danasu "koji ima uspone i padove, što ozbiljno ugrožava ono što je pozitivno". A u travnju 1989. Skupština kuæe Vjesnik zahtijeva od uredništva listova da "podržavaju jugoslavensku sintezu" i "spreèavaju razbuktavanje nacionalnih strasti". Nasuprot službenoj politici Danasove stranice otvorene su idejama tranzicijskog razdoblja, iskoraka iz jednostranaèkog autoritativnog sustava u višestranaèki, demokratski i pluralistièki sustav. Tako Danas objavljuje da je inflacija od 70% u prosincu 1978. porasla na 270%, a u lipnju 1989. godine 766%. Redakcijskim prilozima i èlancima mnogih struènih autora Danas zastupa i zalaže se za ideje slobodnog tržišta, za pluralizam mišljenja, za suverenitet republika i konfederalizam. Na njegovim stranicama pojavljuju se ponovo prilozi i mišljenja dotada proskribiranih i osuðivanih politièara, novinara i intelektualaca s crnih lista. Danas je zastava liberalne Hrvatske koja teži demokraciji i politièkom pluralizmu. U burnim godinama 1989. i 1990. Danas obilježava duh slobode koji je zahvatio Srednju Evropu pod sovjetskim nadzorom. Informira o povijesnim gibanjima u tim zemljama i u Zagrebu i Hrvatskoj potièe duh tih pobuna i težnji za demokracijom. Javljaju se nove graðanske inicijative i akcije novostvorenih politièkih stranaka. Danas je poticajna snaga tih inicijativa i u isto vrijeme podrška reformskim komunistima koji, na zakonodavnom planu i u praksi, uvode višestranaèje i demokraciju, slobodu medija i javne rijeèi. Ne prestaje ni upozoravati na velikosrpske aspiracije Miloševiæa i JNA koja je u njemu pronašla novog voðu. Novinari Danasa upozoravaju da "i mi imamo svoga Causescua" i da "Libanon nije od nas daleko. Da je on veæ tu!" Danas nam je ostavio u baštinu dva trajna iskustva iz tih dramatiènih dana. Prvo, da su neovisni i profesionalni mediji glavni obrambeni zid protiv svakog autoritarnog, nedemokratskog sustava. U konkretnom sluèaju protiv Miloševiæeva. I drugo, da novinari mogu preuzeti tu ulogu ako su sami slobodni, neovisni i visoko profesionalni i spremni na neugodnosti. A takvi su bili novinari Danasa. Svoj profesionalni kredo i za nastupajuæe tranzicijsko razdoblje oni su na javnoj tribini u Zagrebu 10. studenog 1989. ovako formulirali: "Ne želimo biti nièije novine niti bismo htjeli biti ièiji novinari. Mislimo da nitko u redakciji ne bi pristao da bude neèija produžena ruka..." (Vjesnik 11. studenog 1989.). S takvim jasnim odrednicama Danas ulazi u tranzicijsko razdoblje s novim glavnim urednikom Mladenom Maloèom. I kao što je stalno upozoravao na velikosrpske pretenzije Slobodana Miloševiæa tako se tada opire agresiji na Hrvatsku. Postavlja pitanje i ujedno daje odgovor "Kakvu samostalnu i neovisnu Hrvatsku želimo". Jasno izraženo stajalište Danasa o ulazi novinstva u demokratskom društvu uvjetovalo je i njegovu buduæu sudbinu nakon višestranaèkim izbora u travnju 1990. Interes za takav list i takvo novinarstvo nije pokazao ni pobjednièki HDZ , a niti sve oporbene stranke. Za neovisno novinarstvo i evropske medijske standarde trebalo se je tek izboriti. U višestranaèkoj Hrvatskoj onemoguæena je pretvorba Danasa po zakonima Vlade Ante Markoviæa. Novinari i uposlenici takoðer su žrtve pljaèkaške pretvorbe što je uslijedila. Nova vlast HDZ-a nije ni odgovorila na prijedlog redakcije po kojem bi novinari i uposleni u Danasu postali vlasnici lista. Ni nova vlast nije željela prihvatiti Danasovu neovisnost, kritiènost i odmak od vlasti. Pokazalo se da i u parlamentarnoj demokraciji politièari na vlasti mogu živjeti s ogranièenom demokracijom uz manipulaciju medijima i javnošæu. Danas dobiva prinudnog upravitelja, a novinari, kao nagradu za uspostavljanje demokracije za koju su se boriti, dobivaju otkaz. Imovina Danasa razgrabljena je tzv. pretvorbom. Kada otpušteni novinari pokušavaju spasiti list pod nazivom Novi Danas dobiju otkaz i u Vjesnikovoj tiskari. Posljednji broj Danasa nosi datum 2. lipnja 1992. godine. Gušenje neovisne pozicije lista što ga je Miloševiæeva propaganda optuživala za ustaštvo, nova hrvatska vlast æe opravdati optužbom za jugonostaglièarstvo nedržavotvornost i opozicionarstvo. Gušenje Danasa bilo je golemi gubitak za hrvatsku pluralistièku medijsku pozornicu. Hadezeovska vlast pokušava iskoristiti ugled što ga je imao Danas i s novom svojom ekipom izdaje još neko vrijeme list pod istim imenom. Èitatelji su, dakako, prepoznali da je to lažni Danas pod okriljem vlasti i ubrzo su ga napustili. Duh slobode i neovisnog profesionalnog novinarstva koje je osvjedoèio pravi Danas, meðutim, i dalje živi s novinarskim podmlatkom kojeg je taj Danas stvorio i koji su nastavili rad u drugim redakcijama kao vrsni i ugledni novinari i urednici. Oni su najvrjedniji dio Danasove baštine. Iskustvo Danasa vrijedi i kao usmjerenje u ovom današnjem vremenu. Jer, iskorak iz autoritarnosti ne znaèi još i automatski ulazak u demokratsko društvo. Moguæe je i nazadovanje u novu autoritarnost pokušajem vladajuæih da medije upregnu u svoj projekt dugog ostajanja na vlasti. I to bez obzira na uspjeh ili neuspjeh u ostvarenju predizborno najavljenih programa i danih obeæanja. Sve upuæuje na to da su gotovo prirodne opreènosti i konfrontacije izmeðu novinara koji služe javnosti i politièara na vlasti i onih koji tome teže. Sloboda novinstva pripada graðanima i narodu i mora se braniti od pokušaja ogranièenja s bilo koje strane. Iskustva Danasa vrijede novinstvu i danas i sutra.

Povratak