Novinarske nagrade HND za 2001.

21.11.2002.

Godišnje novinarske nagrade HND dodjeljene su ove godine u Petrèanima  kod Zadra u hotelu Pinija u subotu 23. studenog 2002. u 21. sat. Sveèanost je izravno prenosila televizijska mreža CCN.
 

Ocjenjivaèki odbor za novinarske nagrade za 2001. godinu radio je u tri radne skupine: tisak, radio i televizija.

 

Pisane radove ocjenjivali su: Branko Vukšiæ, predsjednik (Vjesnik), Božica Brkan (Veèernji list), Sreæko Lipovèan (slobodni novinar), Saša Novkoviæ (fotoreporter), Danko Plevnik (Slobodna Dalmacija).

O nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèili su sljedeæe:

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za vijest-izvještaj za 2001. godinu

dodjeljuje se Diani Glavina

 

za izvještaje o dijaliziranim pacijentima ( Trinaest ljudi umrlo na dijalizi, Devetnaest ljudi umrlo na dijalizi, U dva dana na dijalizi umrla 23 bolesnika) objavljene u Veèernjem listu u listopadu 2001. godine.

 

Obrazloženje nagrade:

Vijest o smrti 23 hrvatska pacijenta na dijalizi koja je u nekoliko sati obišla svijet doznala je i objavila u Veèernjem listu Diana Glavina, koja je uèinila sve da nadležne institucije ne zataškaju aferu nakon koje se na hrvatsko zdravstvo motri iz potpuno drukèijeg, javnosti prihvatljivijeg rakursa. Diana Glavina je hrvatskom medijskom prostoru nametnula nove, i hvala Bogu, visoke kriterije.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za reportažu za 2001. godinu

dodjeljuje se Željku Malnaru

 

za reportaže u Globusu, objavljene 2001. godine

 

Obrazloženje nagrade:

U istoj mjeri u kojoj je Željko Malnar jedinstvena pojava u hrvatskome novinarstvu, jedinstvene su i njegove reportaže u Globusu. Po èemu? Stilu i onome o èemu govore. Britkim, duhovitim i ciniènim reportažama Željko Malnar efektno razotkriva mane društva, te otkriva zaboravljene vrijednosti, od ljudskih do onih koje te iste deprimirane ljude mogu oplemeniti.

 

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za intervju za 2001. godinu

dodjeljuje se Ivanu Kralju

 

za intervju s lažnim doktorom Sinišom Filipoviæem: Samo sam držao kuke, objavljeno u Feral Tribuneu 20. sijeènja 2001. godine

 

Obrazloženje nagrade:

Što najviše obilježava novinara Ivana Kralja? Multimedijalnost. Kad se usredotoèi na temu ili problem, ne priznaje i ne poznaje granice izmeðu, primjerice, elektronskih i pisanih medija. Ovaj put je nagraðen za intervju s lažnim doktorom Sinišom Filipoviæem objavljen u tjedniku Feral Tribune. U èemu se taj razlikuje od drugih, na natjeèaj pristiglih intervjua? Po vještoj dramaturgiji, dinamiènosti, aktualnosti i nijansama koje jasno ukazuju na još jedan nesvakidašnji medicinski sluèaj.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za komentar/kolumnu za 2001. godinu

dodjeljuje se Nevenu Šantiæu

 

za tekstove u kolumni "Peta dimenzija" objavljene u Novom listu.

 

Obrazloženje nagrade:

Kolumnist Novog lista Neven Šantiæ na hrvatskom medijskom prostoru preèesto novinarsku agresivnost nadomješta ili potpuno iskljuèuje temeljitošæu, dobrim, pitkim stilom, te analitiènošæu, što ne znaèi da izbjegava polemiènost i oštrinu. Naprotiv, svoje stavove, izgraðene na zavidnom znanju i iskustvu, brani vješto i odluèno, nikad ne težeæi èitatelja pridobiti na "prvu loptu".

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za istraživaèko novinarstvo za 2001. godinu

dodjeljuje se Dušku Miljušu

 

za istraživanje o Jamesu Capau, objavljeno u Veèernjem listu, 2001. godine

 

Obrazloženje nagrade:

Pišuæi o zakulisnim okolnostima ubojstva Vjeke Sliška, odnosno o Jamesu Capauu, novinar Veèernjeg lista Duško Miljuš odmakao je mnogo dalje od policije i državnog odvjetništva, koje je Miljuševu dokumentaciju uvrstilo kao dokazni materijal optužnice, a francuska je televizija Canal + na njemu temeljila prilog o trgovini oružjem.

Uz te Dušan Miljuš je '91. godine objavio niz drugih ekskluzivnih istraživaèkih tema koje su javnosti širom otvorile oèi.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za najbolje ureðenu rubriku za 2001.

dodjeljuje se Crnoj kronici Veèernjeg lista

 

Obrazloženje nagrade:

Crna kronika Veèernjega lista odavno nije mjesto na kojem æe se samo bilježiti ona huda, crna i èesto pretežuæa strana svakodnevice, veæ prostor analize stanja hrvatskoga društva. Uz profesionalna izvješæa o nesreæama, kriminalu, razbojstvima ili suðenjima, Crna kronika Veèernjaka najveæu pozornost posveæuje upravo istraživaèkom novinarstvu razotkrivajuæi pozadinu, odnosno uzroke devijatnih ponašanja. Stoga je Crna kronika bez ikakve dvojbe jedan od najboljih segmenata najnakladnijeg hrvatskog dnevnog lista.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za podlistak/prilog za 2001. godinu

dodjeljuje se prilogu za kulturu Forum Slobodne Dalmacije.

 

Obrazloženje nagrade:

Ako je Crna kronika jedan od zaštitnih znakova Veèernjeg lista, to isto je bio Forum Slobodnoj Dalmaciji u 2001. godini. Toènije, u vrijeme kad ga je ureðivao Ivan Ugrin. Polemièan, intrigantan i u fenomenološkom detektiranju (ne)kulturnih zbivanja temeljit, Forum je u razdoblju za koje ga Ocjenjivaèka skupina za tisak HND-a nagraðuje, jedno od najboljih štiva u hrvatskim novinama. Forum se, za razliku od mnogih priloga koji se gledaju, èitao.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za karikaturu za 2001. godinu

dodjeljuje se Ici Voljevici

 

za karikature Vijenac Vijencu Voljevica, objavljenu 1. studenog 2001. u Vijencu i Sredstva informiranja objavljenu 13.prosinca 2001. u Vijencu.

 

Obrazloženje nagrade:

Bard ili hodajuæa legenda hrvatske karikature, još uvijek nevjerojatno mlad otac veæ dobrano poodraslog Grge, Ico Voljevica dokazuje da je snažna, promišljena karikatura najrjeèitiji i najefektniji komentar. Meštar Voljevica jedinstvenom karikaturom objavljenom u Vijencu govori upravo o - laureatima, èiji se pogledi prvo zastiru nagradama, a potom nagrade poprimaju brkato olièenje.

 

 

Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju za 2001.

dodjeljuje se Denisu Ceriæu

 

za fotografiju nakon mafijaškog obraèuna u Zagrebu objavljenu u Slobodnoj Dalmaciji 23.ožujka 2001.

 

Obrazloženje nagrade:

Ovjekovjeèivši fotografijom poprište mafijaškog obraèuna u Zagrebu, fotoreporter Slobodne Dalmacije Denis Ceriæ postigao je u svom poslu gotovo idealan spoj. Mješavina gotovo besprijekornog filmskog kadra i dnevna potresna aktualnost rezultirale su novinskom fotografijom za sva vremena.

 

Nagradu Veselko Tenžera za unapreðenje novinarskog izraza za 2001.

dodjeljuje se Jurici Pavièiæu

 

Obrazloženje nagrade:

Uz sve one elemente zbog kojih je jedan novinski tekst izuzetno èitak, a to su intrigatnost, dobra struktura, odnosno, dramaturgija, luèenje bitnog od nebitnog te stav, jest, složit æe se mnogi, stil. A stlista je u hrvatskom novinstvu, ruku na srce, malo. Jedan od rijetkih je Jurica Pavièiæ, koji prije navedenom ukupnošæu u svojim tekstovima doista pridonosi unapreðenju novinarskog izraza.

 

 

 

Radijske radove ocjenjivali su: Giga Graèan, predsjednica (HR Zagreb), Diana Koller (Radio Samobor), Željko Matiæ (Radio 101), Denis Romac (dop. Novi list, Zagreb) i Ivana Šubariæ-Hedl (BBC).

O nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèili su sljedeæe:

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za radio vijest izvještaj za 2001. godinu

dodjeljuje se Željku Rošku

 

za izvještavanje iz Afganistana, Tadžikistana i Pakistana za HR Zagreb od 10. studenog. do 10. prosinca 2001.

 

Obrazloženje nagrade:

Konciznost, pregnantnost i stilsko-semantièka odmjerenost, te ne podlijeganje senzacionalizmu ratnog izvjestiteljstva odlike su ovih radova èiji se autor pokazao natprosjeèno uvjerljivim i vjerodostojnim, što ga kvalificira za ovo priznanje.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za radio reportažu za 2001. godinu

dodjeljuje se Jeleni Berkoviæ

 

za reportažu Vukovar - deset godina poslije rata, objavljenu 14. studenog 2001. godine na Radiju 101.

 

Obrazloženje nagrade:

Višestruko osjetljivu temu, i to u žanru obljetnièkog obilježavanja, autorica je problematizirala i rijetko objavljivanim glasovima pripadnika mlade izbjeglièke populacije. Vukovaru kao ikoni njihovi iskazi daju dodatne konotacije. 

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za ureðenje radijske emisije za 2001.

dodjeljuje se Iliji Jandriæu

 

za rad Politièar godine, objavljen na Obiteljskom radiju.

 

Obrazloženje nagrade:

U medijski prešutno zadanom, nezahvalnom subžanru godišnjih inventura i apostrofiranja autor je pridonio dramaturški natprosjeèno profiliranu emisiju. Vrlo individualni iskazi brojnih sudionika i smisleno odabrani glazbeni inserti uoblièeni su u dinamiènu a istodobno elegantnu radiofonsku strukturu.

 

 

 

Televizijske radove ocjenjivali su: Mirjana Rakiæ, predsjednica (HTV), Oliver Dražiæ (HTV), Ante Granik (HTV Šibenik), Branko Kuzele (OTV) i Aleksandar Stankoviæ (HTV).

O nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèili su sljedeæe:

           

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za televizijsku vijest/izvještaj za 2001.

dodjeljuje se Tihomiru Ladišiæu

 

za izvještavanje iz Pakistana za HTV.

 

Obrazloženje nagrade:

Nagrada se dodjeljuje za seriju izvještaja iz Pakistana, za vrijeme jedne od najozbiljnijih vojnih operacija u ovom stoljeæu   rata protiv Al Qaide i njezina voðe Osame Bin Ladena, rata protiv talibana i vraæanja  Afganistana  u stanje kakvo je bilo prije njihova dolaska na vlast. Tihomir Ladišiæ uspio je u svojim svakodnevnim javljanjima, dramatiènim i dojmljivim , upozoriti na  sve bitne èinjenice same operacije u susjednoj zemlji, ali i na brojne pojedinosti svakodnevnog  života u Pakistanu, u mjesecima opasnog življenja i išèekivanja. Upravo te slike svakodnevice Pakistanaca, nijanse u borbi za preživljavanje,  pokazale su svu vještinu  Ladišiæeva izvještavanja iz ratom zahvaæenih podruèja, stavljajuæi ga uz bok svjetskim izvjestiteljima, s kojima se našao  u konkurenciji tijekom dvotjednog  javljanja s tog ratnog podruèja.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka  za televizijsku reportažu za 2001.

dodjeljuje se Teni Perišin

 

za reportažu o Vladimiru Beari, objavljenu u sijeènju 2001. u emisija Tjedni pregled 007, HTV

 

Obrazloženje nagrade:

Nagrada se dodjeljuje za  reportažu o slavnom Hajdukovom nogometašu Vladimiru Beari, koja je bila objavljena u sijeènju 2000.godine u emisiji Tjedni pregled 007. Potaknuta pitanjem  kolega s Finske televizije: Gdje je Vladimir Beara što se dogodilo s njim? Tena Perišin krenula je  u potragu za nekad slavnim  nogometašem, danas vremešnim èovjekom, kojeg su nekako i njegovi sugraðani  Spliæani izgubili iz vida, no  slava o njegovim podvizima na terenu usmenom se predajom i dalje prenosi s generacije na generaciju. Upravo to, prošlost i sadašnjost , potaknulo je  Tenu Perišin  na cjelovitu prièu o èovjeku i vremenu, okruženju u kojem je živio i živi Vladimir Beara. Autorica nam je pružila  sliku o nama samima, povela nas na sentimentalno putovanje kroz reportažu koja  nikoga nije ostavila  ravnodušnim. Tena Perišin dokazala se još jedanput kao vrstan televizijski autor.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka  za istraživaèko novinarstvo za 2001.

dodjeljuje Sanji Mikleuševiæ

 

za istraživanje o preživjelim èlanovima obitelji Zec, objavljeno u rujnu 2001. u emisiji Brisani prostor, HTV

 

Obrazloženje nagrade:

U emisiji Brisani prostor u rujnu 2001.,  zahvaljujuæi reportaži Sanje Mikleuševiæ, objavljene su nove pojedinosti o obitelji Zec. Kombinacijom arhivskih snimaka i potresnih svjedoèanstava, odmjerenim reporterskim kazivanjem  Sanja Mikleuševiæ ponovo je progovorila o "zaboravljenom " sluèaju za koji se zbog brojnosti napisa u vremenu kada se zloèin dogodio, mislilo kako su sve pojedinosti poznate. Kako to ponekad biva, a to smo se ponovo uvjerili  gledajuæi  prièu o  obitelji Zec, sve osim  jedne, ali važne: postoje preživjeli èlanovi obitelji ,sin i kæi, naime mala Aleksandra Zec imala je brata i sestru .

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka  za ureðenje televizijske emisije za 2001.

dodjeljuje Ivani Dragièeviæ

 

za emisiju Finski tango objavljenu u studenom 2001., ciklus emisija Viza, HTV

 

Obrazloženje nagrade:

Finski tango, primjerna je televizijska emisija zahvaljujuæi radu svakog èlana ekipe voðene autoricom Ivanom Dragièeviæ. U 38- minutnoj emisiji gledateljima  je pružen  profil zemlje koji  Ivana Dragièeviæ znalaèki iscrtava, istièuæi  pojedinosti koje nas povezuju, ali i èinjenice koje primamo s uzdahom «Kad bismo mi barem tako!» Finski tango je prièa o ljudima koji malo govore, a puno rade, koji su imali sjajne i tamne stranice u svojoj povijesti, koji su prošli mnogo toga, na što podsjeæa tužna laponska pjesma, no danas ih spominju ponajprije kao stanovnike zemlje koja ima najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo. Zamišljena prije nekoliko godina kao emisija koja æe  nam kroz primjere ne tako dalekih zemalja omoguæiti propitivanje vlastitih poteza ,postignuæa i ciljeva, Finski tango ostvario je to na najbolji naèin. Nagraðujuæi autoricu emisije Ivanu Dragièeviæ, èestitamo i ostalim èlanovima ekipe :snimatelju Juri Ožiæu Bebeku, tonskom snimatelju Stjepanu Beti, te montažerima Vesni Lažeti i Saši Petriæu.

 

Nagrada Nagradu Žarko Kaiæ za najbolji snimateljski rad  za 2001.

dodjeljuje Mariju Sladiæu

 

za snimateljske priloge iz Makedonije, Pakistana i s Islanda, HTV 2001.

 

Obrazloženje nagrade:

Povratak