Deklaracija o dostupnosti informacija

07.03.2003.

Pravo na dostupnost informacija kojima raspolažu tijela javne vlasti, jedno je od osnovnih ljudskih prava zaštiæeno meðunarodnim ugovorima i Ustavom RH. To se pravo danas smatra temeljnim preduvjetom demokratizacije društva i stvaranja aktivnog graðanstva, koje može obaviješteno i meritorno odluèivati o zbivanjima u zajednici u kojoj živi. Brojna meðunarodna tijela na najvišoj su razini donijela dokumente s obvezujuæom snagom za svoje èlanice. Skoro sve zemlje u tranziciji, veæina zemalja Europe  i oko 60 drugih zemalja svijeta usvojile su  u posljednjih nekoliko godina  zakone koji omoguæuju slobodan pristup službenim informacijama. Hrvatska je jedina zemlja u jugoistoènoj Europi koja zakon o dostupnosti informacija još nema niti u nacrtu.

Pokreæuæi kampanju za dostupnost službenih informacija u Hrvatskoj, 16 je hrvatskih nevladinih udruga, pozivajuæi se na Preporuku Odbora ministara Vijeæa Europe o dostupnosti službenih informacija R (2002) 2, koja, uvažavajuæi naèela istaknuta posebice u èlanku 19 Opæe deklaracije o ljudskim pravima, èl. 6, 8 i 10 Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama kao i Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odluèivanju i pristupu pravosudju u pitanjima okoliša" (usvojena u Aarhusu u Danskoj 25. lipnja 1998.), Konvenciji o zaštiti pojedinaca vezano za automatsku obradu osobnih podataka (ETS br. 108, od 28. sijeènja 1981.), Deklaraciji o slobodi izražavanja i informiranja (prihvaæena 29. travnja 1982), te preporukama Vijeæa Europe R (81) 19 o dostupnosti informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, R (91) 10 o priopæavanju treæoj strani osobnih podataka koje posjeduju javna tijela,  R (97) 18 koja se tièe zaštite osobnih podataka skupljenih i obraðenih u statistièke svrhe i R (2000)13 o europskoj politici o dostupnosti arhivskoga gradiva, poziva države èlanice da omoguæe širok pristup službenim dokumentima na temelju jednakosti i prema jasnim pravilima, usvojilo 24. veljaèe 2003. zajednièku izjavu:

JAVNOST  IMA PRAVO  ZNATI

Želimo otvorenu javnu vlast. Graðani imaju pravo znati što i zašto se odluèuje, imaju pravo dobiti uvid u službene dokumente koji su im potrebni, bez posebnog obrazloženja. Odnos vlasti i graðana je odnos povjerenja. Pri obavljanju javne vlasti, tajnost je izuzetak. Povjerenje  se jaèa primjenom naèela otvorenosti javne vlasti. Otvorenost je naèelo i obveza javne vlasti, dostupnost informacija u posjedu javne vlasti  je pravo graðana. U svim uljuðenim, demokratskim društvima vlast postoji radi graðana, a ne obratno. Graðani uredno plaæaju poreze, daju povjerenje nositeljima javnih funkcija te imaju pravo tražiti odgovorno ponašanje vlasti u svakom njenom dijelu.

Ova naèela podrazumijevaju sasvim praktiène  mjere. Želimo, po uzoru i prema iskustvu razvijenih demokratskih zemalja, jedinstveno zakonodavstvo koje se temelji na slijedeæem:

1. Dostupnost službenih informacija za sve

Svaki graðanin, bez obzira na spol, dob, nacionalnu pripadnost, posebne potrebe, socijalni status ili politièko opredjeljenje,  ima pravo na slobodan pristup službenim informacijama.

Graðanima treba biti pristupaèan i jasan ustroj tijela javne vlasti, njihova uloga, iznos i naèin trošenja proraèunskih sredstava, te sustav odgovornosti. Graðanima se mora omoguæiti jednostavan uvid u dokumente, registre, odluke,  podatke i razloge radi kojih je donijeta neka odluka.

2. Obveza objavljivanja i pružanja informacija

Tijela javne vlasti, koja ukljuèuju institucije zakonodavne, izvršne i sudske vlasti te druge institucije (s podruèja zdravstva, školstva, kulture, društvene skrbi itd.) koje imaju javna ovlaštenja ili se financiraju proraèunskim sredstvima na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, u demokratskom društvu imaju obvezu objavljivanja i osiguranja dostupnosti informacija kojima raspolažu.

Tijela javne vlasti moraju omoguæiti javnost svojega rada, moraju pravodobno i cjelovito informirati graðane o svojim aktivnostima, mjerama, prijedlozima, namjerama, zakonima.

Sve ono što nije izuzeto kao tajna, treba biti dostupno graðanima. Teškoæe i cijena davanja informacije ne smiju biti prepreka ili izlika da se informacija ne pruži.

3. Obrazovanje za demokraciju 
 
Graðani trebaju biti upoznati i poduèeni o svom pravu na dostupnost informacija, kao i o pravu na zaštitu i praviènu upotrebu osobnih informacija.

Dužnosnici trebaju dati primjer, javni službenici moraju poštivati duh i naèela zakona koji odreðuje dostupnost informacija.

U cilju obrazovanja za demokraciju trebaju se organizirati rasprave i osigurati mjesta javnog pristupa umreženim službenim informacijama.

Narodne knjižnice, kao mjesna obavijesna središta, preuzimaju ulogu posrednika koji omoguæuje slobodan protok informacija o državnoj i lokalnoj politici, zalažuæi se za osiguravanje dostupnosti službenih publikacija do mjesne razine.

4. Legitimna ogranièenja pristupa

Slobodan pristup i objavljivanje informacija je obaveza, ogranièenje je izuzetak. Ogranièenje pretpostavlja da bi javni interes bio povrijeðen informacijom.

Ogranièenje mora biti propisano zakonom i objavljenim opæim aktom. Razlozi za to mogu biti samo državna sigurnost i obrana, javna sigurnost, progon kriminala, zaštita privatnosti, ekonomski interes (pregovori), jednakost stranaka pred sudom, pregled, kontrola i nadzor koje obavljaju tijela javne vlasti, informacije o namjeravanoj promjeni teèaja valute te interna priprema odluka.

U sluèaju sukoba izmeðu javnog interesa  i zaprijeèene tajnosti  prednost ima javni interes.

Osoba koja u dobroj vjeri zaštite javnog interesa i uvjerena u istinitost informacije objavi informaciju,  treba uživati radnopravnu i kaznenu zaštitu.

5. Jasni rokovi i zaštita prava

U stvarima zahtjeva za dostupnost informacija treba postaviti jasan rok, ne dulji od 3o dana. Svako odbijanje ili produženje roka treba biti posebno obrazloženo.

Pristup službenim dokumentima bi u pravilu trebao biti besplatan. Trošak postupka  može biti na teret tražitelja, ali ne smije prelaziti stvarne troškove nastale pri tijelu javne vlasti. Javni registri u pravilu ne mogu nametati druge troškove pristupa osim nužnih troškova izdavanja podatka (fotokopiranje, ispis, fotografiranje, skeniranje i sl.).

Graðanima je potrebno omoguæiti uèinkovito pravno sredstvo pred sudom za zaštitu njihovog prava. Namjerno skrivanje, uskraæivanje ili iskrivljavanje informacije težak je prekršaj i u kvalificiranom obliku kazneno djelo. Uništavanje podataka štetno je djelo te standarde arhiviranja, održavanja, zaštite i korištenja podataka treba utvrditi zakonom.

6. Dostizanje europskih standarda

Europski standardi javne uprave podrazumijevaju  predvidivost i zakonitost, odgovornost i  uèinkovitost javne vlasti. Da bi se to ostvarilo glavno naèelo djelovanja je otvorenost vlasti i pravo na dostupnost  informacija u posjedu tijela vlasti.
U cilju dostizanja europskih standarda tražimo da se i u Hrvatskoj do kraja 2003. donese zakon o dostupnosti informacija.

Hrvatskim vlastima nudimo pomoæ u formuliranju prijedloga zakona. Okupili smo grupu struènjaka koji su u stanju saèiniti tekst prijedloga zakona o dostupnosti informacija temeljen na navedenim meðunarodnim standardima.

Tražimo od mjerodavnih tijela vlasti, graðana i medija, podršku inicijativi dijela civilnoga društva za nastavak kampanje za dostupnost službenih informacija u Hrvatskoj i donošenje odgovarajuæeg zakonskog akta.

NEVLADINE UDRUGE I INSTITUCIJE, INICIJATORI KAMPANJE ZA DOSTUPNOST SLUŽBENIH INFORMACIJA U HRVATSKOJ

1. B.a.B.e.
2. Centar za civilne inicijative
3. Centar za mirovne studije
4. Centar za ljudska prava
5. Europski pokret
6. GONG
7. Graðanski odbor za ljudska prava
8. Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava
9. Hrvatsko knjižnièarsko društvo
10. Hrvatsko novinarsko društvo
11. Hrvatski pravni centar
12. Hrvatska udruga potrošaèa
13. Koalicija (8) NVO za promociju i zaštitu ljudskih prava, Osijek 14. Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata, Split
15. Transparency International Hrvatska
16.  Zelena akcija

Povratak