POZIV NA OKRUGLI STOL: Napadi na novinare i sloboda javne rijeèi - 19. ožujka 2003 u 20 sati

14.03.2003.

POZIV NA OKRUGLI STOL
Napadi na novinare i sloboda javne rijeèi

Pozivamo na raspravu iz naslova koja æe biti 19. ožujka s poèetkom u 20 sati u Velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagreb, Perkovèeva 2, uz izravni prijenos na Prvom programu Hrvatskog radija.

Organizator okruglog stola je Hrvatsko novinarsko društvo, a oèekuje se sudjelovanje uglednih hrvatskih javnih radnika, znanstvenika, politièara i novinara koji su bili napadnuti ili im se prijetilo.

Povodi i polazišta:
Novinar Slobodne Dalmacije Saša Ljubièiæ, koji je i sam iskusio napade i prijetnje, ponudio je slijedeæi tekst za polazište rasprave na našem okruglom stolu:
Napadi na novinare proteklih godina se intenziviraju. Unatoè tomu što je rat završen, pa je bilo logièno pomisliti da je pogibeljna opasnost za nas minula, poraæe vrvi napetostima koje rezultiraju verbalnim i fizièkim prijetnjama sedmoj sili. Kako se kriza u društvu produbljuje, a pravna država svojim mehanizmima ne uspijeva profunkcionirati kao drugdje u liberalnim demokracijama, tako je na medijima sve veæi i veæi teret odgovornosti, to prije jer smo se izborili za priliènu slobodu djelovanja, a posebice nakon treæesijeèanjskih promjena
Proizlazi iz svega toga da novinari preuzimaju ulogu policajaca i sudaca, buduæi da sve znaèajnije afere otkrivaju mediji, a novinari pri tome nemaju adekvatnu zaštitu. Jasnije, suci i policajci, opæi je dojam, ne rade svoj posao kako treba, ali su kao državni službenici zaštiæeni od napada na naèin da se atak na njih goni po službenoj dužnosti, a to nije sluèaj s novinarima. Osim toga, razni politikanti koje se u medijima proziva zbog marifetluka, sipaju sol na ranu, šireæi nebuloznu teoriju kako su novinari krivi za sve, koja se prilièno dobro uhvatila kod neobrazovana svijeta, a takvi su u Hrvatskoj, na žalost, veæina.
Kad novinar prijavi napad policiji, obièno se sve završi saslušanjem onoga koji je prijetio, pa se isti, pošto je prošao nekažnjeno, nakon odreðenog vremena ponovno okuraži napasti. U Hrvatskoj novinari još ne gube glavu kao, recimo, u Bjelorusiji i Srbiji, ali ne napravi li se nešto konkretno na zaštiti, naroèito onih iz struke koji pišu diskutabilne i socijalno delikatne teme, bojimo se da æe zaoštravanjem politièkog stanja u društvu i do toga doæi. Uèestalost napada na novinare posljednjih godina, rezultirala je time da je šira javnost oguglala na takve ispade, pa ih prihvaæa kao nešto što, doduše, nije normalno ali ide u opis novinarskog radnog mjesta. Treba pronaæi naèin na koji bi se ponovno senzibilizirala javnost za ovaj problem, a okrugli stolovi i napisi na tu temu upravo su to. Valja stalno govoriti, ukazivati, progovarati o tomu da je novinarska koža u Hrvatskoj nikada jeftinija, kako nam kasnije ne bi trljali nos iz kojekakvih državnih institucija da ih na vrijeme nismo upozorili što nam se sve dogaða. Treba, u ime cehovske solidarnosti, premostiti konkurentske, statusne, svjetonazorne i ideološke razlike izmeðu novinara, jer samo kao jedna šaka možemo vratiti udarac napadaèu.

Jedan od sudionika u raspravi, novinar Globusa, Gordan Maliæ poslao nam je kao svoj uvod za raspravu slijedeæe retke:

 Iako je sloboda pisanja i govorenja u Hrvatskoj zakonom zagarantirana, što potvrðuju i brojna novinska izdanja, novinarska profesija neprestano je na udaru protivnika slobodne rijeèi. Nekad je tu rijeè o pojedincima na vlasti, nekad o interesnim lobijima, nekad èak i o udrugama sudaca, no, ipak su najèešæi pojavni oblik pritisaka na novinare - prijetnje iz redova organiziranog kriminala.
Rijeè je o prepoznatljivu tranzicijskom fenomenu, prema kojem se zbog sporosti pravosuða, neuèinkovitosti Vlada, korupciji i mitu, kao najveæi protivnik organiziranog kriminala u državama bivšeg istoènog bloka - pojavljuju mediji, odnosno novinari.
Osveta mafije èesto zna biti krajnje brutalna, ubojstva novinara i urednika dogaðala su se u Poljskoj, Rusiji i Srbiji. U Hrvatskoj je sredinom devedesetih nepoznati poèinitelj vatrenim oružjem teže ranio novinara Antuna Maslu, a svih tih godina novinari su bili izloženi i mafijaškim prijetnjama, pa i fizièkim izljevima organiziranog kriminala. Za fizièku prijetnju novinaru do sada je pravomoæno kažnjena tek jedna osoba. Posljednjih su mjeseci takve prijetnje uèestale, na što je HND veæ nebrojeno puta upozoravao javnost i hrvatsku Vladu.
Da bi smo odgovorili na pitanje otkud dolaze najveæi pritisci na slobodan novinarski rad, te kako sprijeèiti javne i tajne prijetnje novinarima i kako ih pravedno sankcionirati, HND i organizira i okrugli stol koji bi trebao ponuditi odgovore na pitanje Zašto se prijeti novinarima u Hrvatskoj?.

U ovakvoj raspravi naroèito treba istraživati pravne moguænosti kojima država može odgovoriti na prijetnje novinara, poput npr. barem simbolièno uveæanih kazni za poèinitelje takvih djela.
Smatramo da, sve èešæi incidenti u kojima se prijeti hrvatskim novinarima i izdavaèima, nažalost postaju dio hrvatskog medijskog ambijenta. Struka i država na to moraju pronaæi odgovor.

Proslov za raspravu Zbora sudskih izvjestitelja HND

Kao što je poznato Zbor novinara sudskih izvjestitelja, kao ogranak HND-a u više je navrata reagirao na verbalne prijetnje i fizièke nasrtaje na naše èlanove, ali smo osudili i napade na kolege koji nisu bili èlanovi Zbora.
 Prije nešto više od dvije godine na okruglom stolu na kojem su bili najviši predstavnici državnog odvjetništva, policije i sudbene vlasti ukazali smo na neprimjerenu reakciju tijela kaznenog progona i sudova nakon napada na novinare. Rekli smo tada kako to samo ohrabruje napadaèe i upozorili kako nakon toga može uslijediti eskalacija nasilja. Nažalost, takva predviðanja se i ostvaruju, jer smo bili svjedoci prijetnji, pa i pokušajima fizièke likvidacije iz Hrvatske i inozemstva novinara.
 Slušali smo pritom i opravdanja onih koji su novinare nazivali najpogrdnijim imenima kako su bili isprovocirani i sliène. Isti oni koji sebe žele prikazati samo kroz svjetla pozornice, kad se otkrije tamna strana ili razotkrije dvostruki život javnih osoba sav bijes sruèuju na novinare.
Ipak, mnogi od nas bez straha i unatoè prijetnjama pisali su i razotkrivali kriminal, nemoral, vodeæi se visokim vrijednostima demokratskog društva u kojem javnost ima pravo znati, a zadaæa je novinara da i posreduju javnom rijeèju.
 Prijetnje, ucjene, napadi dio je 'nadnice' za pisanje o organiziranom kriminalu, korupciji, zlouporabi moæi i vlasti na lokalnoj i državnoj razini ono je èime smo nagraðivani. Moramo li biti sretni što nitko od nas nije platio glavom za 'svoju hrabrost ili ludost' poput nekih kolega u drugim tranzicijskim zemljama.
 Mora li se dogoditi i to pa da se verbalna prijetnja novinaru ne istražuje mjesecima, a progon ne ostavlja na volju novinara. Mora li se uvrijeðeni i poniženi 'mali novinar' povuæi pod utjecajem 'velikog gazde' i njegovih veza s vlasnicima medija.
 S obzirom da su u tijeku izmjene Kaznenog zakona tražimo da se verbalne prijetnje, napadi na novinare zbog njihova pisanja strože kažnjavaju, kao i to da ih tijela kaznenog progona gone po službenoj dužnosti. Simboliène novèane kazne, uvjetne osude neodgovarajuæe su reakcije pravosuða.
 Zbog svega toga naglašavamo da je krajnje je vrijeme, s obzirom na eskalaciju prijetnji, za višu kaznenopravnu razinu zaštite novinara od verbalnih i fizièki prijetnji zbog obavljanja njihove osnovne zadaæe -izvještavanja javnosti.

Duško Miljuš,
predsjednik Zbora sudskih izvjestitelja HND

KRIMINAL U SRCU SUSTAVA

Novinarstvo je posljednjih deset godina dvadesetog stoljeæa plaæalo posebnu cijenu da bi proizvodilo informaciju na èemu se temelji demokracija i zdravo društvo. Svijet je postao opasno mjesto za novinarsku profesiju. Kada je èlanica meðunarodnog Odbora za zaštitu novinara Katy Marton na spomenik ubijenim novinarima u Washingtonu za godinu 1998. dodala imena novih 29 žrtava ustvrdila je da su ta ubojstva trebala utišati novinarske izvještaje o korupciji, krijumèarenju droge ili o ekološkim skandalima. Ta ubojstva nisu bila usmjerena samo na pojedine novinare, nego i na ubijanje istine koje su oni htjeli prenijeti.
U tom kontekstu trebamo sagledati i našu situaciju i napade na novinare, fizièke napade i one verbalne. Jer, takvi napadi svuda su samo poèetak. A kakav æe biti slijed ovisi o tome koliko se novinare može ustrašiti i korumpirati. Svaki napad na novinara usmjeren je protiv njegova poštena i savjesna obavljanja profesionalne dužnosti. I ima za cilj prisiliti ga na autocenzuru i preusmjeriti da ne izvještava o onome što javnost treba znati, nego o tome što razlièiti centri moæi žele.
Èinjenica da novinari postaju žrtve nasilja najozbiljnije upozorava da su bitni segmenti vlasti neuèinkoviti i da se nevoljko obraèunavaju s korupcijom i kriminalom.
Kako braniti profesiju i pravo javnosti na pravu i istinitu informaciju i poštenu sliku o društvu?
1. Podržavam inicijativu HND da se u Kaznenom zakonu efikasnije zaštiti novinara na profesionalnom zadatku. I Vijeæe HHO-a za medije uputit æe u saborsku proceduru dodatne nove amandmane.
2. Profesiju braniti publicitetom. Ne samo u napadima na novinare, nego stalno i opetovano podsjeæati sve segmente vlasti i javnosti na neuèinkovitost sustava u borbi protiv korupcije i zloporabe vlasti. Znakovito je upozorenje ravnatelja USKOK-a Željka Žganjera da kriminalci imaju svoje ljude u srcu sustava. Ugroženi su ne samo novinari, nego i graðani i društvo.
3. Pozivam novinare na meðusobnu solidarnost na ovom zadatku. Primjeri iz svih tranzicijskih zemalja upozoravaju da je nasilje nad novinarima cjelovit i dobro smišljen sustav. Odoljet mu mogu i s njim se goniti neovisni i nepotkupljivi mediji, nadasve profesionalno novinarstvo i novinarska solidarnost.

Božidar Novak, predsjednik Vijeæa HHO za medije

Molimo sve za toènost pri dolaženju zbog ukljuèivanja u izravni radijski prijenos.

Za HND Dragutin Luèiæ Luce

Povratak