Pismo Zbora slobodnih novinara HND

19.12.2003.

Vladi Republike Hrvatske
Ministarstvu financija i
Ministarstvu kulture

Na 44. izbornoj skupštini Hrvatskog novinarskog društva održanoj u Opatiji 12. prosinca 2003. raspravljano je o pogoršanju poreznog položaja slobodnih novinara i honoraraca. Zakljuèeno je da se o trošku HND-a angažiraju odvjetnici radi zastupanja novinara u upravnim sporovima protiv Porezne uprave, koja pokušava zaraèunati doprinose nezaposlenim honorarcima unatrag godinu dana. Odluèeno je i da se od Vlade, Ministarstva financija i Ministarstva kulture zatraži da se od obveze plaæanja doprinosa izuzmu isporuke svih autorskih djela bez obzira koji porezni položaj je autoru arbirtrarno odredila Porezna uprava, kao i da se nezaposlenim autorima koji si na osnovi svojih honorara mogu priuštiti plaæanje doprinosa smanji osnovica barema na razinu koju plaæaju poslodavci kad isplaæuju tzv. minimalne plaæe autorima.
Prema èlanku 4. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, umjesto isplatitelja (poslodavaca) doprinose su obvezni sami sebi plaæati nezaposleni novinari, odnosno tzv. honorarci. Porezna uprava na osnovi te zakonske odredbe od 15. listopada ove godine dostavlja pojedinim novinarima rješenja o obvezi uplate doprinosa s povratnim djelovanjem unatrag od sijeènja 2003. Na osnovi paušalno odreðene osnovice za obraèun doprinosa ti novinari bi trebali platiti 2073,55 kuna za svaki mjesec, odnosno 24.882,60 kuna za cijelu 2003. godinu. U nekim sluèajevima tako odreðena obveza uplate doprinosa premašuje ukupni iznos primitaka novinara. Kako bi ovim novinarima mogla naplaæivati PDV, Porezna uprava je 2001. odredila status osoba koje povremeno obavljaju samostalnu djelatnost (èitaj nezaposlenog honorarca). Godinu dana kasnije, uvjetujuæi im priznavanje poreznih rashoda, Porezna uprava je iste novinare navela da se upišu u registar obveznika poreza na dohodak i da vode poslovne knjige. To je poreznicima krajem ove godine poslužilo kao osnova da nezaposlenim novinarima zaraèunaju doprinose kao osobama registriranim za trajno obavljanje samostalne djelatnosti (èitaj kao obrtnicima).
Još su apsurdnije situacije u kojima je Porezna uprava nezaposlenim novinarima jednostavno dostavila samo uplatnice za, navodno, dugovanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na ukupni iznos 17.982,75 kuna, s dospijeæem 1. prosinca 2003. godine.
No, i kad poslodavci nekako pristanu plaæati doprinose "svojim" honorarcima premda to prema Zakonu nisu obvezni, službenici mirovinskog i zdravstvenog osiguranja svojim postupcima to onemoguæuju. Tako su honorarci radija Rijeka zahtjevu za uplatu doprinosa na svoje honorare morali priložiti i potvrdu da su èlanovi Hrvatskog novinarskog društva. S obzirom da je u potvrdi pisalo da su ti honorarci èlanovi HND još od 1994. u Podruènom uredu HZMO-a su se uhvatili posla da izraèunaju koliko doprinosa i kamata treba platiti za razdoblje od 1994. do danas.
Nove višestruko brojnije probleme s naplatom doprinosa na honorare nezaposlenim novinarima valja oèekivati 28. veljaèe 2004. kad je rok predaje godišnjih prijava poreza na dohodak.
Nezaposleni novinar honorarni suradnik kojemu se od tisuæu kuna bruto honorara odbije 20 posto mirovinskog doprinosa, 15 posto poreza na dohodak, 18 posto prireza i 15 posto doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje, trebao bi do ostvarenja prava na mirovinu raditi 360 godina.
Osim problema s naplatom doprinosa, valja istaknuti i nezakonite pokušaje Porezne uprave da dijelu novinara ne prizna autorsko pravo na isporuèene novinarske priloge. Mišljenjem Porezne uprave od 10. ožujka 2003. (Klasa: 415-01/03-01/10 Ur. broj: 513-07/03-2) pogrešno se tumaèi da se odredba o izuzimanju autorskih djela od obveze plaæanja doprinosa ne odnosi na "novinare honorarne suradnike èiji je rad redovit i ima druga obilježja nesamostalnog rada". To se tumaèenje izvodi na osnovi proizvoljne tvrdnje kako se "podrazumijeva  autorsko djelo kao samostalna tvorevina njegova autora, odnosno samostalna djelatnost s toèno propisanim obilježjima prema propisima o porezu na dohodak". Znaèi li to da više ni glazbenicima ne treba priznavati autorska prava za reproduktivno izvoðenje skladbi, jer ih izvode pod ravnanjem dirigenta na osnovi notnih zapisa kompozitora u orkestru koji ponekad broji i više desetaka izvoðaèa?
Porezna uprava na osnovu stavke 8. èlanka 43. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 140/03) može iskljuèivo od novinara, ne i od svih ostalih kategorija autora, zahtijevati posebno dokazivanje "da stvaraju autorska djela". Postavlja se pitanje rade li novinarima sve to poreznici bez znanja svojih nalogodavaca, ili se radi o loše smišljenim pokušajima da se u Hrvatskoj onemoguæi razvoj financijski neovisnog slobodnog novinarstva?
Predlažemo da se na zajednièkom sastanku predstavnika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i Ministarstva kulture sa predstavnicima Hrvatskog novinarskog društva dogovore rješenja kojima bi se prevladalo pogoršavanje poreznog položaja slobodnih novinara i honoraraca. Republika Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj se ne potièe samozapošljavanje novinara i razvoj financijski neovisnog slobodnog novinarstva, što ima izravne negativne posljedice na slobodu javne rijeèi, a otežava i integraciju Hrvatske u Europsku uniju.

Za HND Dragutin Luce Luèiæ, predsjednik

Dražen Tomiæ, predsjednik Zbora slobodnih novinara

Povratak