Godišnji pregled Odbora za zaštitu novinara (CPJ)

03.03.2004.

HRVATSKA

Postupna politièka stabilizacija na zapadnom Balkanu i uvoðenje reformi koje se zahtijevaju od Hrvatske kao kandidata za pristup Europskoj uniji do 2007. godine dovele su do veæe medijske slobode i pluralizma u zemlji. No, ipak nadmetanje unutar vladajuæe koalicije, snažna ekstremna desnica, politizirani vlasnici medija i sudstvo, kojem su nužno potrebne reforme i dalje spreèavaju odmjereno izvještavanje hrvatskih živahnih i utjecajnih medija.

Fizièki napadi na novinare postali su rjeði; 2003. godine izviješteno je samo o dva napada. 1. ožujka bombom je raznesen automobil utjecajnog novinskog izdavaèa Nine Paviæa u glavnom gradu Zagrebu. To se dogodilo nakon što je nekolicina novinara njegovog popularnog tjednika Globus primila prijetnje vezane uz niz napisa o organiziranom kriminalu. Drugi se napad odigrao 17. prosinca u Zagrebu - Ivan Æaleta, vlasnik neovisne nacionalne televizije Nova TV ustrijeljen je u noge pri ulasku u auto. Neki novinari oba incidenta povezuju s navodno mutnim poslovima žrtava. Policijska istraga u oba sluèaja do kraja godine nije dala jasne rezultate.

Hrvatska radiotelevizija (HRT) i njene dvije grane - Hrvatska televizija (HTV) i Hrvatski radio (HR) - pokazala je napredak u transformaciji od politiziranog državnog medija prema samostalnom javnom servisu. Ekonomske reforme potakle su veæu medijsku raznolikost, a pojava i komercijalni uspjeh nacionalne TV Nove i mreže CCN natjerale su informativni program HTV da se bori za gledanost. U rujnu je najveæi njemaèki privatni elektronièki medij RTL izborio pravo na desetogodišnje emitiranje na treæem kanalu HTV-a.

Ove je 2003. godine Sabor izglasao Zakon o HRT-u, Zakon o elektronièkim medijima, Zakon o informiranju i Zakon o pristupu informacijama, a sve je to pojaèalo zakonsku zaštitu medija i poboljšalo pristup informacijama koje pružaju vlasti. Po prvi su puta ove godine nevladine organizacije poput Helsinškog odbora i Hrvatskog novinarskog društva dobile moguænost da se izjasne o nacrtima tih zakona.

U krivo usmjerenu naporu u pogledu suradnje s Ujedinjenim narodima i zapadnim vladama hrvatska je vlast izvršila pritisak na novinara ne bi li došla do informacija o optuženiku za ratne zloèine. Treæeg listopada, samo dva dana prije dolaska u zemlju glavnog tužitelja Suda za ratne zloèine u Hagu, policija je ispitivala Ivu Pukaniæa, glavnog urednika neovisnog tjednika Nacional o kontaktima s Antom Gotovinom, osumnjièenikom za ratne zloèine koji je trenutno u bijegu. Pukaniæ je s Gotovinom objavio intervju u kolovozu.

U srpnju je Sabor izglasao amandmane na Kazneni zakon kojim se proširuje podruèje uvrede i klevete. Njima novinarima prijeti i do godine dana zatvora. Amandmani kojima se od novinara traži da dokaže da je objavljena informacija istinita ili da je on vjerovao u njenu istinitost trebali su stupiti na snagu u prosincu. No, Sabor ih je opozvao 15. listopada bojeæi se da æe dovesti do poveæane autocenzure.

Premda je u predizborno vrijeme HDZ uvjeravao glasaèe da se reformirao i odmakao od desne politike, neki novinari su zabrinuti za slobodu štampe. Posebno su se uzbunili kad je u listopadu HDZ-ov novi premijer Ivo Sanader zaprijetio novinaru Hrvatskog radija na predizbornom skupu u istoènoslavonskom gradu Osijeku. Prema novinskim izvještajima, Sanadera je razljutilo izvještavanje koje je smatrao antihadezoevskim.

Povratak