Novinarska nagrada «Velebitska degenija»

22.04.2004.

Zagreb, 22. travnja 2004.

Od 1999. godine, svakog 22. travnja na Dan planeta Zemlje, dodjeljuje se novinarska nagrada «Velebitska degenija». Nagradu je utemeljilo Hrvatsko novinarsko društvo – Zbor novinara za okoliš i agencija APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, èlan HEP grupe. Nagrada «Velebitska degenija» dodjeljuje se za najbolji novinarski rad o zaštiti okoliša objavljen u protekloj godini u tisku, na televiziji i na radiju.

Od 2000. godine dodjeljuju se tri ravnopravne nagrade za svaki medij posebno. Samo je prve godine bila jedinstvena nagrada za sve medije.

Povjerenstvo u kojem su predstavnici Hrvatskog novinarskog društva – Zbora novinara za okoliš, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva i APO-a te jedan ugledni znanstvenik odabire najznaèajnije novinarske radove i nagraðuje njihove autore – skulpturnom plaketom, rad kipara Stjepana Divkoviæa, diplomom i novèanim dijelom.

Na prijedlog Lidije Firšt, tadašnje predsjednice Izvršnog odbora Zbora novinara za okoliš, koja je bila i jedna od glavnih zagovornika utemeljenja nagrade, nagrada je dobila ime po Velebitskoj degeniji, endemiènoj biljci žutih cvjetova, najrjeðoj vrsti velebitske i hrvatske flore koja raste samo na Velebitu.

Uloga novinara u zaštiti okoliša iznimno je znaèajna, jer bez suradnje s novinarima nema cjelovite zaštite okoliša. Novinari aktivno utjeèu na javno mišljenje i svojim radovima osvještavaju važnost zaštite okoliša u javnosti.

Bez obzira na neosporni znaèaj struènjaka i znanstvenika iz podruèja zaštite prirode i okoliša masovni mediji i novinari nezaobilazna su karika u prenošenju toènih i relevantnih informacija o problemima prirode i okoliša.

Zbor novinara za okoliš osnovan je 1998. godine sa ciljem strukovnog okupljanja novinara koji prate podruèje zaštite okoliša te njihove edukacije.
U Zboru novinara za okoliš APO d.o.o. usluge zaštite okoliša prepoznao je partnera za utemeljenje ove ugledne i poticajne novinarske nagrade.

NAGRAÐENI 1999.-2003.

1999. godine Nina Domazet – Novi list

2000. godine Nadja Mifka Profoziæ – Novi list
  Silva Celebrini Tevšiæ – Hrvatski radio, I program
Dominik Zen – Hrvatska radio televizija, Obrazovni program

2001. godine Stipe Joliæ – Veèernji list
  Tanja Devèiæ – Hrvatski radio, II program
  Nikolina Zlatkoviæ – Htvatska radiotelevizija

2002. godine Korana Sutliæ – Jutarnji list
  Vedrana Krstiæ Ivaniševiæ – Hrvatski radio – radio Split
  Franka Joviæ – Hrvatska radiotelevizija – studio Split

2003. godine Željko Bukša – Vjesnik
  Morana Sušec – Radio 101
  Emisija dobro jutro Hrvatska

Ove godine za nagradu HND-a, Zbora novinara za okoliš, stiglo je ukupno 27 prijedloga od tog broja dva su nevažeæa jer autori nisu èlanovi HND, dakle, u konkurenciju na nagrade ušlo je 25 prijedloga od toga 8 za tisak, 9 za radio i 8 za televiziju.

U Povjerenstvu za dodjelu nagrade bili su: prof.dr. Paula Durbešiæ, predsjednica povjerenstva, Višnja Jeliæ Mück, državna tajnica za zaštitu okoliša u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva, novinari Marina Buljan, Silva Celebrini Tevšiæ, Tanja Devèiæ predsjednica IO ZNO, Mario Bošnjak i Mirjana Èerškov Klika, predstavnica agencije APO.

DOBITNICI 2004. GODINE

Lidija Gnjidiæ – Slobodna Dalmacija
Tihana Belužiæ – Radio 101
Tonæi Bonaæi – Hrvatska radiotelevizija

OBRAZLOŽENJA

U kategoriji tiska najbolji tekst objavljen je u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom Svjetski ekolozi zatražili hitnu zaštitu Jadrana, novinarke Lidije Gnjidiæ.

OBRAZLOŽENJE:

Tekst Lidije Gnjidiæ tiskan u Slobodnoj Dalmaciji 12.11.2003. godine na informativan i analitièki naèin iznosi podatke koji pokazuju da je Sredozemno more iznimno ugroženo tankerskim prometom, koncentracijom stanovnika u gradovima na obali, neriješenim kanalizacijskim sustavima, balastnim vodama i transportom opasnih kemikalija. Jadran kao dio Mediterana, uski zatvoren zaljev u kome se obavlja prijevoz nafte starim tankerima i koji je ugrožen ne samo moguæim havarijama tankera, veæ i balastnim vodama kao i unošenjem stranih organizama u Jadran koji mogu poremetiti cijeli njegov eko-sustav. Moguæa globalna katastrofa potonuæem tankera pojaèala je svijest za zaštitu morskih ekosustava pa je tako WWF pozvao mediteranske zemlje meðu njima i Hrvatsku da zaštite svoja mora. Svjetski ekolozi tako su prepoznali vrijednosti koje imamo, a koje sami nedovoljno èuvamo. Struènjaci WWF oznaèili su posebno važna mjesta na Mediteranu ukljuèujuæi i naš Jadran gdje bi se striktnim plovidbenim propisima smanjio utjecaj naftnih oneèišæenja.
Lidija Gnjidiæ ovim tekstom ukazala je na moguænosti zaštite Jadrana u okviru meðunarodne suradnje i pomoæi svjetskih institucija za zaštitu okoliša.

Za najbolji rad u mediju radija proglašena je emisija Radija 101 Pisele piše autorice Tihane Belužiæ.

OBRAZLOŽENJE:

Emisija Pisele piše emitirana 30. lipnja 2003. godine, primjer je radijskog novinarstva s temom zaštite okoliša. Zanimljiva, informativna i edukativna istovremeno. Emisija govori o problemu malo poznatom u široj javnosti, rijeè je o boji izuzetno otrovnoj koja se koristi kao premaz za brodove. Tributil (3butil) kositar ima negativne uèinke na žive organizme u moru, ugrožava biološku raznolikost i ljudsko zdravlje. Emisija je emitirana uoèi prihvaæanja èlanka 46. Zakona o zaštiti prirode u Hrvatskom saboru i pomogla je prihvaæanju prijedloga o zabrani uporabe antivegetativnog premaza na brodovima i èamcima na bazi 3butil kositra.
Emisija je primjer kako se na zanimljiv i èak zabavan naèin može iznijeti problem relevantan za zaštitu okoliša i prirode, pa èak potaknuti politièare da ga ozbiljno uzmu u razmatranje i donesu prave odluke.
Tihana Belužiæ s Piselim pišama pravo je osvježenje u radio novinarstvu na temu zaštite okoliša.

Za najbolji televizijski uradak s temom zaštite okoliša izabran je prilog u emisiji Brisani prostor pod nazivom Jaružalom protiv bezakonja autora Tonæija Bonaæija.

OBRAZLOŽENJE:

Prilog je objavljen 26. lipnja 2003. godine. Autor je na duhovit i «televizièan» naèin ukazao na problem bespravne izgradnje, poigravši se èinjenicom da i zgrada Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ureðenja nema uporabnu dozvolu i da se djelatnici tog ministarstva žale televiziji na teške uvjete rada u prostorijama bez prozora i s neuèinkovitim klima ureðajima.
Dvije teme u jednom prilogu; zaštita ljudskog zdravlja i bezakonje od kojeg nisu imune ni najviše državne institucije.
Jaružalom (hrvatska rijeè za buldožer) protiv bezakonja, primjer je mladim televizijskim novinarima kako mogu biti duhoviti i ubojiti u isto vrijeme, ali zato je potrebno imati znanje i ideju, kako gledateljima prezentirati odreðen problem u ovom prilogu prema staroj izreci od glave riba smrdi …

Povratak