Dodijeljene nagrade HND

07.05.2004.

Dobitnici priznanja Milan Grloviæ

 

Središnji odbor na sjednici održanoj 18. ožujka 2004. godine donio je odluku da se Priznanje HND Milan Grloviæ za izniman doprinos u radu Hrvatskog novinarskog društva dodijeli

Æirilu Petešiæu

 

Kolega Æiril Petešiæ sudjelovao je u aktivnostima HND uvijek kada je u pitanju bila publicistièka djelatnost iz povijesti hrvatskog novinarstva.

Roðen je u Zadru 1923. godine, novinar je, feljtonist, publicist i prevoditelj.

Objavio je više knjiga; navodimo neke od njih: Što se dogaða u Katolièkoj crkvi u Hrvatskoj? (1972.), Genij s našeg kamenjara, Život i djelo Nikole Tesle (pet izdanja 1976.-1980.), Katolièko sveæenstvo u NOB-u 1941.-1945. (1982.), Djeèji dom Jastrebarsko (1939.-1947.), Dokumenti 1990.

Objavio je i nekoliko znanstvenih rasprava posveæenih razlièitim temama.

Petešiæ se bavi i prijevodima.

Kao feljtonist se predstavio u više listova: u Globusu, Fokusu, Vjesniku, Kani, Školskim novinama i Slobodnoj Hrvatskoj.

Objavio je više stotina napisa u raznim listovima i èasopisima, od kojih su mnogi nepotpisani. Neki su izazvali polemike, na koje je autor najèešæe odmjereno i dokumentirano odgovarao.

Autor je jedinog izdanja o našem prvom predsjedniku Milanu Grloviæu, objavljenom  uz 140. obljetnicu njegova roðenja.

Da je napisao samo tu knjigu o Grloviæu, kolega Æiril Petešiæ zaslužuje istoimenu nagradu.

Anti Živkoviæu

 

Roðen je u Zagrebu 1936. godine. Bio je jedan od osnivaèa Fonda solidarnosti tadašnjeg Društva novinara Hrvatske i dugogodišnji èlan njegova Upravnog odbora u kojem je marno radio i bio pokretaè raznih inicijativa.

Bio je predsjednik novinarskog društva izabran tajnim glasovanjem izmeðu više kandidata. Kao predstavnik DNH izabran je i za predsjednika tadašnjeg Saveza novinara Jugoslavije.

Èlan je skupštine HND u više saziva; sada je predsjednik Nadzornog odbora HND.

Ante Živkoviæ završio je Klasiènu gimnaziju u Zagrebu i studirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Kao novinar poèeo je raditi u Veèernjem vjesniku veæ 1957. godine, prvo u gradskoj, a zatim u unutrašnjopolitièkoj rubrici, a nastavio u Veèernjem listu.

Od 1977. u redakciji Vjesnika bio je privredni komentator.

Dobitnik je Nagrade DNH 1964. godine.

 

 Filipu Svetiæu

 

Filip Svetiæ, roðen u Gospiæu 1927. godine, diplomirao na Ekonomskom fakultetu 1953. godine.

Novinarstvom se poèeo baviti 1946. kao dopisnik omladinskih listova. Od 1951. godine radi na Radio Zagrebu sve do umirovljenja 1989. godine. Nekoliko godina je bio stalni dopisnik RTV iz Londona.

Tijekom profesionalne novinarske karijere pratio je meðunarodne ekonomske odnose, razvoj nerazvijenog dijela svijeta i njegove odnose s razvijenim zemljama, djelovanje UN-a i politiku nesvrstanih. Izvještavao je iz 40-ak zemalja Europe, Afrike, Azije te Sjeverne i Latinske Amerike.

Suraðivao je u više domaæih i stranih listova.

Dobitnik je Nagrade DNH 1964. godine, a 1984. godine Nagrade za životno djelo Otokar Keršovani.

Tijekom višegodišnjeg predanog rada nesebièno se angažirao u novinarskom aktivu na Radio Zagrebu. Kao èlan Predsjedništva i više komisija Društva zalagao se za dostojanstvo profesije, za vraæanje Novinarskog doma cehovskoj organizaciji, te posebno ukazivao na potrebu osnivanja fonda solidarnosti.

Njegova trajna briga bili su mladi novinari i njihovo osposobljavanje, pa ih je podsjeæao:

Ti možeš biti genije, ali ako nemaš faksa - nisi na cijeni.

Ni danas ta misao nije na odmet.

  

Ocjenjivaèki odbor za novinarske nagrade za 2003. godinu u tri radne skupine: tisak, radio i televiziju.

Ocjenjivaèka skupina za tisak: Radovan Stipetiæ , predsjednik, Drago Hedl, Zlatko Herljeviæ, Ivica Grèar, Mihailo Nièota, Saša Novkoviæ i Pero Zlatar, odluèila je da se

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za vijest/izvještaj

za 2003. godinu

dodijeli Krešimiru Žabecu

 

za vijest objavljenu 15. studenog 2003. godine u Jutarnjem listu

 

Obrazloženje:

Vijest Krešimira Žabeca Šef osiguranja Ive Sanadera djelatni je bojnik HV-a, objavljena u jeku predizborne kampanje 15. studenoga 2003., izazvala je golem odjek u javnosti, naknadno su potvrðeni svi Žabecovi podaci o aferi bojnika Stipe Èaèije, a naposljetku su mjerodavni – nakon oklijevanja i izbjegavanja -  morali postupiti po Zakonu o službi u Oružanim snagama, koji djelatnim vojnim osobama zabranjuje sudjelovanje na politièkim skupovima.   

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za reportažu za 2003. godinu

dodijeli Vladi Vurušiæu

 

za reportaže objavljene u Globusu

Zla krv od Konjica do Stoca  10. sijeènja 2003.

Djeèji pakao na zemlji 15. kolovoza 2003.

Obrazloženje:

Vurušiæ je u reportažama Zla krv od Konjica do Stoca i Djeèji pakao na zemlji ocrtao sudbine onih koji su obespravljeni – etnièkih manjina bez obzira na njihov nacionalni predznak i djece kao žrtava nasilja. Reportaže su, ujedno, slika današnjeg društva stvorena sukladno najboljim naèelima istraživaèkog novinarstva.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za intervju/razgovor za

2003. godinu

 

dodijeli Ivi Pukaniæu

za razgovor s Antom Gotovinom, objavljen u Nacionalu 2003.

 

Obrazloženje:

Pukaniæu pripada ta nagrada veæ zato što je dopro do izbjegloga haaškog optuženika Ante Gotovine, kojega su po službenoj dužnosti uzalud tražile vlasti u Hrvatskoj i izvan nje. Intervju je, jamaèno, bio u hrvatskoj javnosti najviše komentiran novinski tekst tijekom 2003. godine. Ocjenjivaèkoj skupini poznate su spekulacije oko okolnosti nastanka intervjua, ali se njima nije bavila, jer smatra da one nisu mjerodavne prema kriterijima za dodjelu ove nagrade.

 

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za komentar za

2003. godinu

 

dodijeli Marinku Èuliæu

za komentare u Feral Tribuneu

Obrazloženje:

Marinko Èuliæ veæ dugo objavljuje komentare Aritmetika politike kao i kratke portrete Osoba tjedna, koji takoðer imaju obilježja komentara. Ti Èuliæevi tekstovi odlikuju se briljantnom logikom: u njima je svaki zakljuèak (komentar)  utemeljen  na neoborivim èinjenicama, koje i same u Èuliæevim tekstovima katkad imaju domete otkriæa.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za istraživaèko novinarstvo za 2003. godinu

 

dodijeli Diani Glavina

 

za istraživanje o smrti 7 beba nakon operacije srca,

objavljeno u  Veèernjem listu, 2003. godine

Obrazloženje:

Seriju èlanaka o smrti sedam beba nakon operacije srca na KBC Rebru, za što joj se dodjeljuje nagrada, Diana Glavina napisala je nakon niza sliènih pothvata istraživaèkog novinarstva iz podruèja zdravstva, kojima je takoðer uspjela uzbuniti javnost i pridonijeti pozitivnim promjenama.

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za tisak za najbolje ureðenu rubriku

 za 2003. godinu

 

dodijeli rubrici Pressalije Novog lista

urednici su bili Jasmin Klariæ, Dražen Cigleneèki i Saša Vejnoviæ

urednik Dragan Ogurliæ

Obrazloženje:

Pressalije izlaze u sklopu tjednog politièkog žurnala Novog lista i odlikuju se ironiènim, humoristiènim, simpatièno odmaknutim prikazom pozitivnih, odnosno negativnih ljudi i pojava u tjednu, obogaæenim karikaturom i stripom. Pressalije su, u tom smislu, jedinstvena rubrika u današnjem hrvatskom dnevnom tisku.

 

Nagrada Nikša Antonini

za najbolju novinsku fotografiju za 2003. godinu

 

dodijeli Nenadu Reberšaku

Obrazloženje:

Nagrada se dodjeljuje za fotografije objavljene u Novom listu tijekom 2003. godine, kojima autor otkriva humane i likovne vrijednosti snimljenog  objekta bez obzira na to je li posrijedi karizmatska liènost ili obièan èovjek.

 

 

 

Nagrada za unapreðenje novinarskog izraza

dodjeli Vesni Kusin

 

Obrazloženje:

Vesna Kusin je tijekom ratnih operacija u Iraku napisala niz èlanaka o sudbini historijskih i kulturnih spomenika u toj kolijevci civilizacije, pomno prateæi dnevna ratna izvješæa. Pritom je angažirala i brojne ovdašnje intelektualce, koji su svojim tekstovima komentirali napade na Irak. Ti su njezini tekstovi bili u isti mah informativni, kulturnopovijesno struèni i proturatni, pa je tako autorica proširila moguænosti novinarskog izraza obogativši ga ekskluzivnom sinergièkom dimenzijom.

  

 

Ocjenjivaèka skupina za radio: Muharem Kulenoviæ, predsjednik, Dalia Grin, dr. Sreæko Lipovèan, Ilija Jandriæ i Željko Matiæ  odluèila je da se

 

 

Nagrada Marija Juriæ- Zagorka za radio izvještaj za 2003. godinu

dodijeli Danijelu Peku

 

za izvještaj o predstavljanju knjige Zvonka Letice

Televizijsko novinarstvo - temelji profesionalizma,

Radio Slobodna Europa, 4. studenog 2003.

Obrazloženje:

Ocjenjivaèka skupina smatra da je rad Danijela Peka izrazit primjer suvremenog radio novinara, koji vješto koristi sve komparativne prednosti tog medija. Istovremeno autor visoko profesionalno oblikuje sve elemente zahtjevne kratke radijske forme.

 

Nagrada Marija Juriæ- Zagorka za radio reportažu za 2003. godinu

dodijeli Morani Sušec

 

za reportažu Uvertira u rat u Iraku

Radio 101, 5. ožujka 2003.

Obrazloženje:

Snimajuæi za boravka u Americi u trenucima odluke o napadu na Irak, autorica je ovom reportažom predstavila vrlo aktualnu temu služeæi se razgovorima s amerièkim studentima, sveuèilišnim profesorima, novinarima, neovisnim struènjacima, obiènim ljudima sa ulice kao i s nekim Hrvatima koji žive u SAD. Slušateljima u Hrvatskoj omoguæila je, tako da iz prve ruke doznaju kako diše Amerika, u trenutku prije ulaska u kontroverzni rat.

 

Nagrada Marija Juriæ- Zagorka za najbolje ureðenu radio emisiju

 za

Povratak