UMRO NOVINAR JOŽA VLAHOVIÆ

20.12.2004.

Joža Vlahoviæ, pokretaè i prvi glavni urednik tjednika Danas, novinar koji je novinarski ugled stekao visokom razinom profesionalizma i osebujnim stilom pisanja, umro je u ponedjeljak ujutro u Zagrebu u 75. godini.

Joža Vlahoviæ, pokretaè i prvi glavni urednik tjednika Danas, novinar koji je novinarski ugled stekao visokom razinom profesionalizma i osebujnim stilom pisanja, umro je u ponedjeljak ujutro u Zagrebu u 75. godini.
Vlahoviæ je umro u Klinièkoj bolnici Jordanovac, nakon višegodišnje borbe s neizljeèivom bolešæu.

Kruna Vlahoviæeve novinarske karijere bilo je pokretanje tjednika Danas, koji je od prvog broja objavljenog u veljaèi 1982. postavio nove žurnalistièke standarde na tadašnjem jugoslavenskom medijskom prostoru, a i danas se smatra teško dostižnim uzorom.

Otvarajuæi i propitkujuæi kontroverzne teme tadašnje stvarnosti, u èemu je presudan utjecaj imao Vlahoviæ kao glavni urednik, Danas je ubrzo došao u sukob s komunistièkim vodstvom.

Ureðujuæi list pod stalnim pritiscima iz Saveza komunista, Vlahoviæ je nakon tek nešto više od godinu dana bio prisiljen podnijeti ostavku na mjesto glavnog urednika.

Tijekom druge polovice osamdesetih godina, kao "okorjeli kronièar", Vlahoviæ je na stranicama Vjesnika lucidno secirao tadašnje prilike, raskrinkavajuæi pogubne postupke politièkih èelnika i nasluæujuæi buduæe tragiène dogaðaje.

U jesen 1991. godine Vlahoviæ postaje ratni reporter i izvještava iz Slavonije i Like. Kao jedan od rijetkih novinara koji se sjeæa Drugog svjetskog rata, u svoje tekstove s bojišnice - koje je objavljivao u hrvatskim tiskovinama pod nadnaslovom "Onaj rat je bio bolji" - ukljuèuje i sjeæanja na svoje ratno djetinjstvo.

Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo mu je 1988. godine Nagradu za životno djelo "Otokar Keršovani".

Joža Vlahoviæ rodio se 4. sijeènja 1930. godine u Zagrebu gdje je završio gimnaziju i tadašnju novinarsku školu. Poèeo je rano suraðivati u omladinskom tisku, nedugo nakon Drugog svjetskog rata, a prvu novinarsku afirmaciju stjeèe u rijeèkom Novom listu.

Od 1957. godine živi u Beogradu, gdje piše za Politiku i Borbu. Godine 1971. prelazi u beogradsko dopisništvo Vjesnika, a èetiri godine kasnije vraæa se u matiènu redakciju u Zagreb.

Godine 1966. objavio je zbirku tekstova "Povijest s 1000 lica", a 1989. zbirku kolumni pod naslovom "Okorjeli kronièar".

Pisao je feljtone, reportaže iz zemlje i svijeta, scenarije za televizijske emisije i dokumentarne filmove. Tijekom svoje dugogodišnje karijere, Vlahoviæ je imao reputaciju novinara koji ne piše uvijek ono što bi politièki moænici željeli èitati, te mu je u više navrata, ukupno tri godine, bilo neformalno zabranjeno pisati.

O svojoj struci, u kojoj je proveo više od pedeset godina, u jednom intervjuu je rekao: "Novinarstvo je samo po sebi površan posao pa se mora raditi strašno pedantno. Koliko je površnije, toliko mora biti savršenije površno".

 

Povratak