Vrt slavi 20 godina!

14.04.2005.

Nije samo raskošan zemaljski vrt u Veèernjem listu pokazao kako se raste nego su u ponedjeljak u podne za stolovima za kojima se tiskalo mnoštvo to uèinili i prijatelji priloga, naši sponzori, a zapravo ljudi, Vrtove teme. Sa srcem i stilom pokazali su nam da smo ih proteklih godina dobro zalijevali, plijevili, pazili i poticali da ustraju.

Uzvratili su na najljepši naèin na proslavi 20. roðendana priloga što ga je 11. travnja 1985. pokrenuo Ivo Lajtman. Što ljudi mogu dati bilju doèarali su vrtlari Zrinjevca, koji su pod dirigentskom palicom dipl. ing. Nikoline Matkoviæ razastrli zeleni sag, skutrili po podu sukulente u kamenjaru, razigrali fikuse benjamine, rascvjetali begonije, koje su budile još veæu radost meðu slavljenicima.

Zadovoljna je bila njegova kreatorica jer je osjetila da je u svima njezina kreacija pobudila pozitivnu energiju, osobito logo “Vrt” u koji je utkala kuænu sreæicu što je nagovijestila radosno stvaranje novih brojeva priloga. Pozitivna energija iz vrta prenijela se i za susjedne stolove, pa nam je Zlatko Puntijar, preselivši u Veèernjak dio svoje “Kuæe Puntijar”, rekao da mu nikad nije teško poticati nešto dobro, a baš to prepoznao je u Vrtu.

Okusima i mirisima baštine iz okolice Zagreba (podolac) na Puntijarovu stolu pridružili su se oni slavonski: švargl, kulenova seka, slanina, kobasice i èvarci kulenara Tomislava Galoviæa. Rekao nam je da se rado odazvao slavlju jer naš prilog visoko profesionalno obraðuje problematiku proizvodnje hrane u nas. K tome, i emotivno je vezan uz Vrt koji od poèetka podupire njegovu ideju o kulinu i drugim nacionalnim ne samo mesnim proizvodima kao autohtonom hrvatskom proizvodu zaštiæena zemljopisnog podrijetla.

Iznimna proslava u kojoj je umjesto slavljenièkog struèka narastao cijeli vrt dobrih želja, imala je i svoju ekskluzivu. Sir "dragec" i ocat "kap zdravlja" prvi su put, kao projekt Zagrebaèke županije, predstavljeni na Vrtovoj proslavi, a Vera Šimunjak, èlanica Udruge "Sirmark", u kojoj su èetiri mljekare, sa smiješkom nam je rekla da nas èita, ali da još nije bila Vrtova tema. Ali jest ekskluziva! Ekskluziva su bile i slavljenièke slastice što ih je osmislila Sandra Šatoviæ iz kriškog SKAH-a. Njezina vrtna torta imala je èak i stazicu i travnjak, no uèas su nestali u slast. Vrtovi su se suradnici prisjetili i najljepših trenutaka svoga rasta u prilogu za koji je, kao najbolji, njegova urednica Božica Brkan za 2000. dobila nagradu HND-a Marija Juriæ Zagorka. Stanko Štambuk u Vrtu je od prvog broja, a na slavlje je došao èak s Hvara i jako mu je žao što ne može još više pisati jer ga smatra najatraktivnijim prilogom o biljnoj proizvodnji.

Da Vrt nije samo edukativan, informativan i ozbiljan nego i zabavan otkrila nam je mr. Neda Pagliarini, koja je u prilogu od prvih brojeva. Prisjeæajuæi se pisma èitateljice koja se požalila na svakodnevan kongres puževa u svom vrtu, Neda joj je savjetovala da ih napije pivom, a što im se dalje dogodilo, možete i sami zamisliti.

Krešo Skozret, u Vrtu od prvog broja, osobito se voli rasprièati ponedjeljkom kad svojoj urednici Božici Brkan donosi ilustracije, a njoj visi nad glavom prijelom i nije joj ni do kakvih drugih razgovora. Ipak, najdraža mu je zgoda kad se neprestano neækao ilustrirati temu o indonezijskoj kuhinji u kojoj je bilo dosta recepata sa pseæim mesom. Dosjetio se ipak kako Božicu odgovoriti od teme, što uopæe nije lako. Nacrtao joj je njezina pekinezera Snoopyja u tanjuru i tako je tema uèas zaboravljena. No nije uvijek lako i temu obraditi da bude zabavna i pouèna, posvjedoèila nam je Ljerka Regula Bevilacqua. Zamršene latinske nazive bilja u Vrtovu serijalu Botanièka kumèad ona nastoji približiti èitateljima objašnjavajuæi po kome je neka biljka dobila ime, ali i navodeæi hrvatsko i narodno ime. Kako nemaju sve biljke hrvatsko i narodno ime, preostaje latinsko, oko kojeg naša suradnica Ljerka Regula Bevilacqua uvijek ponudi zanimljivu prièu, pa èitatelji zapamte i ono što im se èinilo kompliciranim. Njezin veliki trud prepoznale su i ugledne jezikoslovke, mr. Nataša Bašiæ i mr. Nives Opaèiæ, koje su predložile usustavljivanje nazivlja i stvaranje biljnog pojmovnika (hrv., lat. i nar. ime). Kamo bi to i Vrt moglo odvesti, mr. Nataša Bašiæ otkrila nam je na primjeru alepskog bora.

Dok je èitala "Pristajanja" Slobodana Novaka, uoèila je da on piše halepski bor, gdje je h etimologijski, pa bi se baš taj oblik mogao upotrebljavati. Tako je i na slavljenièkom druženju zakotrljan kamenèiæ izazova Vrtu koji je uz ostale i svoje èitatelje pozvao na proslavu. Umirovljena uèiteljica, 83-godišnja Štefica Himmelreich pohvalila se da omiljeni prilog èita od prvog broja, a akademik Milan Maceljski požalio je što Božica Brkan, urednica Vrta, ne širi svoje britke komentare o agraru i na ostale dijelove lista. Svi ostali pak poželjeli su još koje slavlje jer je ovo Vrtovo, po rijeèima mnogih, doista nalikovalo na gozbu.

Povratak