Znakovi - alibi za nestruènost

31.05.2005.

U Hrvatskoj se godišnje dogaða oko 90.000 prometnih nesreæa, a za veliku veæinu njih kao glavni i jedini krivci u policijskim su izvještajima i prijavama oznaèeni vozaèi, kojima se na teret stavlja oko 95 posto nesreæa. U isto vrijeme prijave protiv cestarskih poduzeæa još su rijetke, iako su nam ceste u lošem stanju, a loše postavljeni znakovi i cjelokupna infrastrukturna rješenja mogli bi se nabrajiti unedogled.

Sve ovo bilo je povod Zboru automobilskih novinara da prošlog tjedna organizira okrugli stol "Vozaè (ni)je uvijek kriv". Raspravljalo se o tome je li krivnja vozaèa zaista toliko velika i zašto uopæe vozaèi griješe, ali takoðer je istaknuta potreba jaèe javne pozornosti na nedostatke u prometnoj infrastrukturi, kao i na potrebu rješavanja tih nedostataka.

U radu okruglog stola sudjelovali su Ivan Dadiæ i Jerko Èamber s Instituta za promet, Goran Zovak s Prometnog fakulteta, Mladen Gledec, nezavisni prometni konzultant i predavaè na Policijskoj akademiji, Sinan Alispahiæ i Darko Brozoviæ iz Hrvatskog autokluba, sudski vještaci Èedomir Èoviæ i Zvonko Ivašiæ, Ante Gašpar iz MUP-a i novinar specijaliziran za prometnu problematiku Dražen Jambroviæ. Na skup se bez isprike nisu odazvali iz Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb. Ivan Dadiæ, poznat, meðu ostalim, i po javnim nastupima u kojima inzistira na podjeli odgovornosti u omjeru 1/3 èovjek, 1/3 vozilo, 1/3 cesta, smatra da je neodrživo stanje u kojem se 95 posto krivnje svaljuje na vozaèe.

- Moja teza o treæini odgovornosti za vozaèa, vozilo i cestu je samo polazište za prouèavanje njihovih složenih meðuodnosa, jer toèni su omjeri razlièiti ovisno o situacijama. Primjerice, istraživanja i sanacija opasnih mjesta na prometnicama pokazala su da je na tim mjestima za 90 posto nesreæa kriva bila cesta. Kako smo došli do tog podatka? Nakon sanacije, koja je bila jednostavna i jeftina, na istim tim mjestima dogaða se 90 posto manje nesreæa nego prije - rekao je dr. Dadiæ.

Darko Brozoviæ iz HAK-a prezentirao je rezultate ankete o prometnim znakovima, u kojoj su zajedno s europskim vozaèima sudjelovali i vozaèi iz Hrvatske. Zakljuèeno je da loše postavljeni znakovi mogu imati suprotni uèinak od željenog, odnosno poveæavaju nesigurnost prometa.

Brozoviæ je istaknuo važnost ovakvih javnih testiranja pojedinih segmenata prometa, kao primjer navodeæi lanjsko testiranje naših tunela. Nakon što su kritizirani, vlasnici tunela Uèka i Tuhobiæa napravili su poboljšanja. Mladen Gledec bio je kritièan prema prometnim znakovima rekavši da ih ima previše. - Znakovi se èesto postavljaju bespotrebno, samo kao alibi cestarskih poduzeæa radi pranja ruku od odgovornosti u sluèaju nesreæe. Preniska ogranièenja brzine su evidentan primjer takva pranja ruku, ali za takvo nerazumno postavljanje znakova nitko ne snosi odgovornost, a kad doðe do nesreæe onda se okrivi vozaè - tvrdi Gledec.

M. Gledec kaže da je vozaè uvijek kriv, jer je uzrok svake nesreæe pogrešno ponašanje sudionika, ali bitno je zapravo utvrðivanje svih èimbenika koji su doveli do pogreške. Osim subjektivne greške samog vozaèa, uzroci se dalje mogu tražiti u cesti i njezinu poveæanom riziku.

Gledajuæi s aspekta prostorne distribucije, ako su na nekom mjestu èeste nesreæe, radi se o crnoj toèki, i onda bi policija u takvim sluèajevima uz vozaèa trebala dodatno prijaviti još nekoga, npr. projektanta ili cestarsko poduzeæe.

Povratak