Zakon o HRT-u ne treba mijenjati

18.08.2005.

Tragom vijesti o proširenju tužbe podignute od RTL-a protiv HTV-a zbog kršenja odredbi o vremenskom ogranièenju televizijskog oglašavanja promidžbenog programa, informacije dobivene na našoj najmlaðoj komercijalnoj televiziji odluèili smo provjeriti na HTV-u. Podsjetimo, RTL Televizija potkraj prošloga mjeseca javno je prozvala HTV zbog kršenja Zakona o HRT-u i Zakona o elektronièkim medijima te je tako “u proteklih šest mjeseci HTV navedene zakone prekršila gotovo 600 puta i samo u travnju, svibnju i lipnju emitirala èak 13 tisuæa sekundi iznad zakonskog limita, èime je utržila dodatnih 13,3 milijuna kuna”.
- Optužbe o kojima ste pisali u prošli èetvrtak nisu nove, pojavile su se prije dosta vremena, a svako malo se ponovno javljaju s kakvim novim detaljem ili, uvjetno reèeno, argumentom - komentira predstavnik HRT-a za odnose s javnošæu Janos Roemer.
- Sve to vrijeme na HRT-u nismo smatrali potrebnim odgovarati onome tko ih plasira jer - i sami ste zasigurno primijetili - rijeè je o direktno zainteresiranoj strani, odnosno o direktnoj konkurenciji koja samim tim svojim položajem nije mjerodavna za nezavisnu analizu ili ocjenu. Ne znam postoji li igdje u svijetu primjer u kojem jedan konkurent kontrolira poslovanje drugoga pa tako niti nama na HRT-u ne bi palo na pamet provjeravati pridržava li se RTL obveza iz svoga koncesijskog ugovora jer za takvu kontrolu postoje zakonom propisana mjerodavna tijela. Donedavno niti jedno mjerodavno tijelo, zakonima ovlašteno za takve kontrole, nije imalo primjedbi te vrste; tek je na posljednjoj sjednici Programskog vijeæa HRT-a zaprimljen zahtjev Vijeæa za elektronièke medije da se provjeri ima li kakvih problema s HRT-ovim marketingom i Programsko je vijeæe za iduæu sjednicu, koja æe se održati neposredno nakon ljetne stanke, od HRT-ova odjela marketinga zatražilo detaljan izvještaj o tome.
Roemer dodaje kako je Vijeæe za elektronièke medije raspisalo natjeèaj za tvrtku koja æe za to Vijeæe - dakle, za nezavisno tijelo - mjeriti marketinško vrijeme na svim hrvatskim televizijskim programima. Takvu kontrolu na našoj su javnoj televiziji spremni pozdraviti te podsjeæaju da su se na nju veæ i u nekoliko navrata javno pozivali. Upravo takav stav, smatraju, dokazuje da nemaju što skrivati jer se tek takva kontrola može smatrati nezavisnom i objektivnom. Dakle, ona koju ne naruèuje niti jedna kontrolirana strana.
- Hrvatska radiotelevizija svoje poslovanje temelji na zakonima i posluje zakonito. Treba prièekati spomenuti izvještaj koji je Programsko vijeæe na svojoj zadnjoj sjednici zatražilo od odjela marketinga, reagirajuæi na dopis Vijeæa za elektronièke medije, ali veæ se na toj sjednici moglo èuti da, osim u nekoliko sluèajeva koje nismo skrivali i koji nisu bili rezultat namjere nego niza okolnosti, HRT naèelno nije emitirao više reklama od onog što mu je zakonom dopušteno te mu toliko prihodi od marketinga niti nisu veæi nego što smiju biti. Pritom treba svakako istaknuti da je Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji u potpunosti usklaðen s europskim standardima. Dapaèe, prema dokumentima Vijeæa Europe mjerodavnima za tu problematiku - koje je potpisala i u svoje zakonodavstvo ugradila i Republika Hrvatska - postoji prostora da se HRT-u odobri i dodatno vrijeme za reklame, a nije nevažno niti to da je isti zakon vrijedio i u trenutku kad je, primjerice, RTL odluèivao da æe se natjecati za koncesiju u Hrvatskoj. Od poèetka su se, dakle, znala pravila igre, ona nisu mijenjana i èini mi se da se pravi razlozi za ovakve postupke ne mogu tražiti niti u “lošem zakonu”, niti u neèijem njegovom “nepridržavanju” nego u posve drugim interesima i motivima.
No, znaèi li to da HTV ispunjava odredbe javne televizije, odredbe koje su puno šire od funkcije komercijalnih televizija, a zadatak im je prvenstveno educirati javnost? Naime, oštrica upuæena s RTL-a zadire upravo u program HTV-a koji nazivaju - komercijalnim.
- Odgovor na pitanje u kojoj mjeri HRT ispunjava zadaæe javne televizije treba tražiti u sustavu kontrole njegova djelovanja - istièe Roemer.
- Kao što znate, za zastupanje interesa javnosti nadzorom i unapreðenjem HRT-ovih radijskih i televizijskih programa - a ovdje usput spominjem da je rijeè o više od 100.000 minuta programa koje emitiramo tjedno i tu brojku treba imati na umu kad se ocjenjuje ozbiljnost pojedinih propusta - zaduženo je Programsko vijeæe HRT-a, èije èlanove imenuje Hrvatski sabor i upravo je u tijeku postupak imenovanja novih èlanova umjesto onih kojima uskoro istjeèe mandat. Na temelju HRT-ovih zakonskih obveza prema hrvatskoj javnosti, Programsko vijeæe procjenjuje programsku orijentaciju i usmjeruje poslovodstvo HRT-a prema što kvalitetnijem ispunjavanju javne zadaæe. Vjerujem da ste i sami primijetili kako su u programskoj shemi koja je za nama - dakako, detalje nove sheme koju pripremamo za jesen još ne smijem otkrivati! - ispravljene i mnoge primjedbe koje je javnost na HRT-ov program imala u ranijem razdoblju. Ovdje dolazimo do još jedne važne èinjenice: u javne obveze koje prema javnosti zemlje u kojoj djeluje ima svaki javni elekronièki medij, pripadaju i sadržaji za koje komercijalni programi ponekad brzopleto ocjenjuju da na njih imaju ekskluzivno pravo. Tako navodi da nema sumnje kako je u interesu javnosti, a tako je i zakonom propisano, da program javnog elektronièkog medija ukljuèuje i zabavne sadržaje, sportski i strani (filmski, serijski) program. Mnoge sadržaje koje bi se olako moglo proglasiti iskljuèivo komercijalnima poput Milijunaša, Najslabije karike ili Uzmi ili ostavi, na HTV-u ne smatraju samo komercijalnima, ili barem ne samo komercijalnima.
- Nema sumnje da gledanjem Milijunaša ili Najslabije karike nešto i nauèite a, primjerice, zabavnu igru Uzmi ili ostavi redovito emitira talijanska javna televizija. S druge strane, zbog cijene televizijske proizvodnje èinjenica je i da javni programi ne mogu opstati bez odgovarajuæeg udjela komercijalnog sadržaja. To je opæi europski stav koji takoðer proizlazi iz spomenutog dokumenta Vijeæa Europe. Pozivanje na BBC kao suprotni primjer irelevantno je ako se sjetite kolika je BBC-jeva RTV pristojba, koliko Velika Britanija ima stanovnika i, uostalom, problema s kojima se BBC u posljednje vrijeme susreæe.
U ovom kontekstu, dakle u kontekstu marketinškog vremena ili usklaðenosti s europskim standardima, na javnoj televiziji smatraju kako Zakon o HRT-u nije potrebno mijenjati.
- Zakonodavac se, dakako, može odluèiti i za neke promjene, ali pritom treba voditi raèuna da se ne ugrožava dosegnuta nezavisnost i stabilnost javnog elektronièkog medija kao jednog od važnih elemenata demokratiènosti društva. Dovoðenje financijske nezavisnosti u pitanje direktno bi utjecalo i na onu drugu nezavisnost koju javni medij mora imati kako bi bio u službi javnosti - pojašnjava Roemer.
Što se pitanja arhiva HRT-a tièe, a za kojeg s RTL-a poruèuju kako bi trebao biti u kategoriji javnog dobra te da odreðenu snimku svatko po odreðenoj cijeni može kupiti, s HRT-a poruèuju kako ga ni u kojem sluèaju ne misle uskraæivati.
- Naš arhiv ponuðen je i RTL-u uz cijene koje odgovaraju RTL-ovoj komercijalnoj upotrebi i koje su, kako mi je potvrðeno i na nedavnoj skupštini EBU-a održanoj u Dubrovniku, usklaðene s uobièajenim tržišnim cijenama za takvu uslugu. Takvom se ponudom ne radi nikakva šteta hrvatskoj javnosti, dapaèe, i taj se HRT-ov prihod - kako to zakon propisuje - koristi za unapreðenje HRT-ovog, dakle javnog programa.
Na posljetku, Roemer napominje i to da pravna služba Hrvatske radiotelevizije nije zaprimila nikakav službeni dopis mjerodavnog tijela o (sudskoj) tužbi koju na RTL-u spominju.
- Uostalom, kad je rijeè o tužbi, njezina najava me poziva na oprez u javnom iznošenju konkretnih argumenata koji bi se koristili za odbacivanje konkretnih optužbi, pa predlažem da s te strane zatražite informaciju što se zapravo zbiva - zakljuèuje.        Vladimira PALEÈEK

Povratak