Joviæ mora u Haag isti dan kad EU odluèuje o Hrvatskoj

14.09.2005.

Bivši glavni urednik Slobodne Dalmacije Josip Joviæ ustrajan je u odluci da se ne pojavi odmah pred Haaškim sudom kako bi se izjasnio o krivnji, veæ æe èekati da postupak prvo krene pred hrvatskim pravosuðem. Jedan od njegovih odvjetnika, Krešimir Krsnik, sugerira mu pak da bi bilo bolje da ode bespogovorno u Haag, ali on se, kako nam je rekao, nije predomislio. Joviæ æe se danas naæi s Krsnikom te s drugim odvjetnikom, Veljkom Miljeviæem, kako bi razradili njegovu obranu. Stoga æe njegov sluèaj biti još jedan presedan jer nije rijeè o èovjeku koji je optužen za ratni zloèin, ali ne želi u Haag kao što su to uèinila èetvorica prije njega, Ivica Marijaèiæ i drugi. Time bi mogao naškoditi i svojoj obrani te bi mu sud to mogao uzeti kao otežavajuæu okolnost kod izricanja presude.

Nitko nije nevin
Njegov bi stav, meðutim, mogao zakomplicirati i domaæu politièku situaciju jer Hrvatska uskoro oèekuje što æe EU odluèiti o poèetku pregovora za èlanstvo. Teško je, naime, oteti se dojmu da su ove optužnice vremenski tempirane. Jer, najavljeno je kako Haag 26. rujna oèekuje da se Joviæ i Marijan Križiæ pojave pred sudom, isti dan kad bi ministri EU trebali odluèivati o pregovorima s Hrvatskom, a Carla del Ponte tih dana posjetiti Zagreb te izvijestiti Britance o suradnji s Hrvatskom koju optereæuje sluèaj generala Gotovine.
Èinjenica je, meðutim, da nitko u ovoj najnovijoj trakavici u vezi s Haaškim sudom nije nevin, da svatko ima "putra na glavi", licemjerje je na sve strane, a u sve to je duboko upletena i politika. Koliko god bili solidarni s kolegom Joviæem i drugima, èinjenica je da su otkrili identitet zaštiæenog svjedoka, što bi sankcionirala svaka pravna država, a u Hrvatskoj je još nemoguæe zbog rupa u zakonu koje æe se uskoro sanirati. Haag je taj instrument pokrenuo. Istina je da je i tu bio velik interes javnosti jer je rijeè o predsjedniku države èije je svjedoèenje itekako utjecalo na haaške procese, ali i na domaæu politièku scenu. No, u Haagu je on bio svjedok kao i svaki drugi, usto zaštiæen. Oèito je rijeè o sukobu dvaju prava, onog novinara na informaciju i suda da štiti zaštiæenog svjedoka.
No, Mesiæ bi sada najmanje trebao likovati nakon što je podignuta optužnica i protiv Joviæa, kao što to sada èini. Jer itekako je dobro znano kako su "dilani" dokumenti iz Ureda predsjednika, a prije svega transkripti razgovora pokojnog predsjednika dr. Franje Tuðmana. Bez kontrole su "dilani" u Haag te podobnim novinarima i medijima. Samo se valja sjetiti mjeseca studenoga 2000. godine, kada je prvo britanski "The Independent" objavio èlanak o Tuðmanovoj ulozi u ratu u BiH, a veæi dio te prièe èinili su transkripti s Pantovèaka. Zatim je britanska televizijska postaja Chanell 4 emitirala dokumentarni film o istoj temi. I ona je svoje zakljuèke temeljila na istim transkriptima.

Vlada pobila Mesiæa
Iako je Mesiæev ured tada to pokušao pobiti, demantirao ga je tadašnji Vladin Ured za odnose s javnošæu koji je tih dana objavio da predsjednik Mesiæ autonomno odluèuje o naèinu dostave dokumenata u Haag. S druge strane, razumljiva je rezerviranost premijera Ive Sanadera u ovom sluèaju. Jer njemu je glavni cilj da potpuno zadovolji apetite Carle del Ponte Akcijskim planom, ali i ine druge apetite.
 A nema tome tako dugo da su ti isti transkripti Mesiæeva svjedoèenja u Haagu, zbog kojih su šestorioca optužena, novinarima i svima zainteresiranima dijeljeni iz središnjice HDZ-a za predsjednièke kampanje Jadranke Kosor.
Zanimljivo je u svemu ovome da nitko ne poteže Blaškiæeva odvjetnika Antu Nobila. Jer, veæ je u više navrata on apostrofiran kao osoba koja je dostavila Mesiæevo svjedoèenje, što on nikada decidirano nije opovrgnuo.

 

Novinarsko društvo
Del Ponte bi zadovoljila i najblaža kazna

Dok je Hrvatsko novinarsko društvo lutalo kako da reagira kad su objavljene prve èetiri optužnice, u Joviæevu je sluèaju bilo promptnije. Njegov predsjednik Dragutin Luèiæ kazao nam je da je s Joviæem razgovarao prije 15-ak dana te da je potom uputio pismo na više adresa, pa tako i Carli del Ponte. U odgovoru je prihvatila mnoge moje argumente, složila se da postoji niz olakotnih okolnosti, ali da je za nju zaštita svjedoka naèelno pitanje jer da sud treba štititii svjedoka kao što novinar štiti svoj izvor informacija. Kontaktirao sam i s Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, prouèio njegovu praksu te utvrdio da novinar smije objaviti i tajne dokumente, ali ne i identitet svjedoka. Istina je da je on otkriven veæ i prije Joviæa i drugih. Iz pisma se može zakljuèiti da bi ona bila zadovoljna najblažom kaznom, isprikom ili simboliènom novèanom kaznom. U Bratislavi æu 24. rujna biti na sjednici Izvršnog komiteta Europske novinarske federacije gdje æu takoðer iznijeti ove sluèajeve, a iz dosadašnjih kontakata sam zakljuèio da je svima to vruæi kesten. Problem bi mogao biti i u tome što nitko od njih nije èlan HND-a, pa tako ni meðunarodnih novinarskih organizacija. HND æe pak braniti dosegnuti stupanj slobode medija držeæi se Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom poruèio je Luèiæ.   Interes kaznenog postupka ispred interesa medija Prof. dr. Ivo Josipoviæ sa zagrebaèkog Pravnog fakulteta objašnjava kako je u ovom sluèaju rijeè o sukobu dvaju legitimnih interesa, interesa novinara i javnosti da nešto saznaju i interesa suda da oèuva integritet postupka, sigurnost svjedoka i žrtava. Iako vrlo važan za demokraciju, interes slobode medija nije apsolutan. U svim meni poznatim pravnim sustavima interes kaznenog postupka, posebno kada je rijeè o zaštiti svjedoka, ispred je interesa medija. Narušavanje integriteta postupka objavljivanjem za njega štetnih informacija može dovesti do kažnjavanja onoga tko je prekršio tajnost postupka. Tu se haaško pravo u bitnome ne razlikuje od nacionalnih zakonodavstava kaže Josipoviæ. Dodaje kako su moguæe i pogreške, pa i zloporabe, tako da se tajnim proglase podaci koji ne bi trebali biti tajni. Najefikasnija bi bila obrana pred Sudom dokazati da nije bilo narušavanja tajnosti, ako je podatke prije objavio netko drugi kaže Josipoviæ i zakljuèuje: Novinari bi, pravno gledano, trebali doæi pred sud. Ako to ne uèine, moguæe je da Sud zatraži od Hrvatske njihovo uhiæenje. (S. P.)  

Povratak