Tvrdi Joviæ za tvrdi Haag

30.09.2005.

Nitko nije oèekivao da bi se, istina neugodni, no držalo se "pojedinaèni i mali" sluèaj optuživanja nekolicine hrvatskih novinara zbog "nepoštovanja Haaškog suda", mogao sada premetnuti u znatno "bolniju" aferu. Hrvatski su novinari, urednici i kolumnisti, na traženje Suda, a uz provedbu putem tužiteljstva Carle del Ponte, ljetos optuženi zbog objavljivanja imena zaštiæenih svjedoka (u sluèaju Blaškiæ).

"Krimen" je poèinjen prije nekoliko godina, a s obzirom na to da je rijeè o osjetljivom pitanju  kažnjavanju novinara i pitanju novinarskih sloboda  neke od najjutjecajnijih svjetskih novinarskih udruga (Reporteri bez granica, npr.) poèele su lobirati kod tajništva Haaškog suda da "ne proganjaju novinare".

Lobiranje
 U to lobiranje, prema tvrdnjama vodstva, bilo se ukljuèilo i Hrvatsko novinarsko društvo, inaèe, uèestalo prozivano zbog "nejednakog odnosa prema svim novinarima". Navodni rezultat tog lobiranja bila je svojevrsna ponuda iz Haaga  doðite i isprièajte se i Sud æe biti blag i mekan.
Kako tvrde dobro upuæeni, Sud æe ispuniti ovu ponudu, a veæina hrvatskih novinara (Marijaèiæ, Šešelj, Križiæ) veæ se isprièala i, oèekuje se, neæe biti kažnjeni, možda tek novèano. Isprièao se nije Domagoj Margetiæ, no pojavio se pred Sudom.

Josip Joviæ, meðutim, od poèetka je smatrao kako se ne treba isprièati Sudu, s obzirom na to da je stenograme sa svjedoèenjem zaštiæenog svjedoka Stjepana Mesiæa objavio "u interesu javnosti". Joviæ, naime, argumentira da je Mesiæ bio svjedok optužbe protiv Blaškiæa i da javnost ima prava èitati kako je, sadašnji predsjednik S. Mesiæ, svjedoèio u Haagu. Mesiæ, koji je tada, 2000. godine, Joviæev serijal u Slobodnoj Dalmaciji karakterizirao "fašistièkim", od tada je u stalnom medijskom sukobu s Joviæem.

Tvrdoglavost
Josip Joviæ, poznat kao uporan èovjek, koji je èak dva puta doživio smjenu s mjesta glavnog urednika, odluèio je da neæe dobrovoljno otiæi u Haag, pri tome ne krijuæi stav da njegovu osobnu neugodu mora podijeliti i hrvatsko pravosuðe i vlast. Ivan Zvonimir Èièak sada kaže da æe zbog Joviæeve tvrdoglavosti tvrd biti i sud u Haagu, koji æe utamnièiti novinara Joviæa.

Dogodi li se to, Joviæ æe dobiti status žrtve, a sluèaj æe dobiti meðunarodnu težinu i predstavljat æe neželjeni "vruæi kesten" za politiku, haaško i hrvatsko pravosuðe, kao i za Sanaderovu vlast.
Josip Joviæ slaže, pak, svoje argumente  jedan je od èinjenièno dokazanih da je objavio ime S. Mesiæa kao zaštiæena svjedoka 2000. godine, a da je to obznanio hrvatskoj javnosti sam S. Mesiæ dvije godine prije, 1998.

Neki izvori sada tvrde kako bi ovaj sluèaj mogao, po efektima, zamijeniti èak i "sluèaj Gotovina", pogotovu sada, jer je Bruxelles pokazao da je sve manje impresioniran "utegom Gotovina" pri odluèivanju o pregovaranju s Hrvatskom. "Kemija Haaga", tako, mogla bi se nastaviti rabiti u pritiscima na europske ambicije hrvatskih vlasti, koje su, putem Jakše Muljaèiæa, izrekle stav da æe Joviæ morati u Haag, prema obvezama RH. Premijer Sanader, pak, juèerašnjom izjavom u Bjelovaru, stava je da je " pitanje Josipa Joviæa u nadležnosti hrvatskog pravosuða".   Davor Ivankoviæ

 

 

IVAN ZVONIMIR ÈIÈAK

Joviæ æe u haaškom pritvoru provesti bar šest mjeseci

Ivan Zvonimir Èièak, novinar, èlan vodstva Hrvatskoga novinarskog društva i èovjek s dobrim informacijama iz Haaga, vrlo je pesimistièan o ishodu borbe s Haaškim sudom, a koju je odabrao Josip Joviæ.

 Razgovarao sam telefonski s Joviæem i kazao mu kako se ne treba zafrkavati sa Sudom u Haagu. Ovako kako on postupa, ne želeæi se dobrovoljno pojaviti, znaèi da æe Sud u Haagu morati biti tvrd. Konkretno, Joviæ, nakon što možda u hrvatskom ekstradikcijskom pritvoru provede do 60 dana, u Haag stiže sa statusom bjegunca. To znaèi da ga Sud mora pritvoriti. Kako je namjera Suda ujediniti suðenje hrvatskim novinarima, raèuna se da bi to moglo potrajati iduæih šest mjeseci. Znaèi, Joviæ æe provesti u pritvoru Haaškog suda najmanje šest mjeseci  upozorava Èièak.
Nadalje, Èièak drži da je Joviæ loše odabrao odvjetnika (Krsnika), koji u Haagu i nema "najbolji prolaz", a da æe troškovi obrane Joviæa stajati barem 100 tisuæa eura!

I. Z. Èièak drži da redakcija Slobodne Dalmacije, koja se sada nalazi u vrlo nezgodnoj situaciji, neæe odvojiti toliko novca za troškove obrane njihova kolumnista, premda se tomu Joviæ još nada.  Joviæa su savjetnici navukli na tanak led  smatra Èièak i objašnjava kako je Joviæu prije nekoliko dana rekao da æe, pojavi li se pred Sudom i isprièa se, biti kažnjen samo novèano. To je bila neslužbena poruka tužiteljstva i Suda, pristigla nakon Èièkova i lobiranja HND-a.  Sud je, dakle, htio biti mekan  zakljuèuje Èièak i dodaje još jednu lošu vijest: Iz razloga sigurnosti Suda, Joviæ neæe o svojem boravku u pritvoru u Haagu smjeti pisati 10 godina...

Èièak ne vidi naèina da hrvatsko pravosuðe ne izruèi Joviæa, jer su to obvezni, a problem je što Joviæ, na žalost, ide na "namjerno kršenje zakona", kao i kad je objavio stenograme, na što je imao pravo, ali nije smio objaviti ime zaštiæenog svjedoka.

 

Predsjednik Stipe Mesiæ oèekuje da mu se Josip Joviæ i kolege isprièaju te æe nakon toga od Haaga tražiti da prema njima bude blaži. Rekao nam je to juèer predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva Dragutin Luciæ Luce koji je s Mesiæem neformalno razgovarao dan prije. S Mesiæem sam kratko i neformalno razgovarao.

Ustvrdio mi je da je on bio najnezaštiæeniji svjedok u vrijeme kad su objavljeni tekstovi zbog kojih su u Haagu podignute optužnice. Takoðer mi je rekao, kad bi mu se netko od njih sada isprièao, da bi Haagu uputio poruku ili neki signal koji bi optuženima olakšao poziciju pred sudom isprièao je Luciæ.

Predsjednik HND-a tražio je i sastanak s Carlom del Ponte za njezina današnjeg boravka u Zagrebu, ali je rekao da zacijelo u tome neæe uspjeti. Svu dokumentaciju o Joviæu i drugima, kaže, uruèio je i predsjedniku Europske federacije novinara te je od te institucije zatražio da zauzme stav o ovim haaškim optužnicama. (Z. De.)

Povratak