Danska želi naknadu štete iz EU fondova

15.02.2006.

Danska polako i preko posrednika ispituje može li dobiti kompenzaciju iz EU fondova za ekonomsku štetu koju je pretrpjela za vrijeme prosvjeda protiv karikatura u bliskoistoènim i drugim zemljama. Èeška je, kao da je inicijativa njezina, što se èesto radi u EU-u, preuzela na sebe kontaktiranje sa zemljama i institucijama i predstavljanje danskog sluèaja, odnosno traženje kompenzacije. Poznato je da su danski proizvodi još uvijek pod bojkotom u mnogim zemljama gdje islam ima velik utjecaj, kao i da su zgrade veleposlanstva ošteæene. Još i više od toga, Danska se osjeæa iznevjerenom od europskih saveznika, koji su se jako suzdržano ponašali kad je bila jako izložena ne samo bojkotu roba i paljenju zastava nego i prijetnjama. Danska nije doživjela europsku solidarnost. S druge strane, Danska je, uz Veliku Britaniju, najeuroskeptiènija èlanica. Kopenhagen je izabrao da bude izvan nekih vrlo važnih tokova Unije. Razlika je, dakako, što je Britanija velika, pa si to može dopustiti i politièki i ekonomski, a Danska, kako vidimo, tako-tako. Tek poèetkom ovog tjedna Danska je poèela dobivati prve jasne znakove podrške. To je, meðutim, bilo uèinjeno tek kad je Unija našla pravu intonaciju oko razvoja dogaðaja oko karikatura. Nakon lutanja, odluèeno je da "u svako sluèaju poštovanje i dijalog, ali uz svijest o tome da se ne može odustati od temeljnih europskih naèela". Prvo je podršku izrazio predsjednik komisije Jose Manuel Barosso. Govoreæi u ponedjeljak u Europskom parlamentu u Strasbourgu, rekao je da Danska nije imala "fer tretman", te da sloboda mišljenja i rijeèi nije nešto o èemu se može pregovarati. Barosso je takoðer dao i intervju danskom listu Jyllands-Posten. U meðuvremenu, Javier Solana u ime EU-a, ali i neke druge zemlje pojedinaèno odlaze na diplomatsku turneju po Bliskom istoku kako bi što prije popravili nastalu štetu. 

Povratak