B.a.B.e.: Nema slobodnih medija uz spolnu diskriminaciju

15.03.2006.

ZAGREB - Hrvatska je rijetka europska zemlja u kojoj vodeæi politièki tjednik na naslovnici redovito objavljuje polugole žene, a proizvoðaèi automobila proizvode reklamiraju nagim ženama i muškarcima u skupim poslovnim odijelima. Komercijalnost medija nije glavni uzrok seksistièkog prikazivanja žena, jer ni državni mediji ne zaostaju za njima u korištenju rodnih stereotipa, istaknuto je na juèerašnjem okruglom stolu »Žene i mediji«, gdje su predstavljeni rezultati istraživanja udjela žena u medijima i medijskim sadržajima, što su ga uz financijsku potporu Europske komisije provele aktivistice Ženske grupe B.a.B.e.
- Udio žena u ukupnoj populaciji iznosi 51 posto, a njihova je zastupljenost u medijskim sadržajima svega 18 posto, upozorila je Sanja Sarnavka, koordinatorica udruge B.a.B.e. Analiza medijskih sadržaja što ju je Sarnavka provela u posljednjih deset godina pokazala je seksistièko i diskriminirajuæe prikazivanje žena u medijima, a daleko najmanji postotak žena u medijskim sadržajima zabilježen je na stranicama »Novog lista«. Sarnavka je upozorila da Hrvatsko novinarsko društvo još ne prepoznaje problem, i ne shvaæa da uz spolnu diskriminaciju nema slobodnih i nezavisnih medija.
Istaknuto je i da je došlo do feminizacije novinarske profesije, ali su ženama visoke pozicije i dalje nedostupne. U istraživanju se navodi da udio žena u ukupnom broju zaposlenih u medijima raste te u elektronskim medijima dostiže 46 posto zaposlenih, ali je njihov udio na kljuènim mjestima u redakcijama svega 17 posto. Kao primjer položaja žene u domaæim medijima spominje se zlostavljanje koje su nad Helenom Puljiz provodili pripadnici obavještajnih službi, kao i sluèaj voditeljice HTV-ovog Dnevnika Nensi Brlek koja je nakon porodiljnog dopusta profesionalno degradirana.
O narušavanju ženskih prava u medijima naveden je primjer amerièke košarkašice Ilishe Jarrett, koju je silovao gospiæki tajkun Joso Mraoviæ. Po ocjeni Lovorke Kušan, objava detalja iz zapisnika njenog svjedoèenja u jednom domaæem tjedniku »samo je dno profesionalnog novinarstva«.
Autori istraživanja ocjenjuju da je zakonodavstvo dobro, ali se propisi u praksi ne provode, te traže donošenje posebnog antidiskriminacijskog zakona, osnivanje nezavisnog tijela za pomoæ žrtvama diskriminacije, a u medijskom zakonodavstvu osiguravanje efikasne zaštite od diskriminacije i povrede prava na privatnost. LJ. B. M.

Povratak