Mediji u Hrvatskoj slobodniji su nego u mnogim èlanicama EU-a

03.04.2006.

Jorge Fuentes Villalonga iskusni je španjolski diplomat kojemu je prije godinu dana povjerena zadaæa voðenja Misije OESS-a u Hrvatskoj. Nakon prve godine razgovarali smo s veleposlanikom o onome što je napravljeno, te o pitanjima zbog kojih Bruxelles i dalje želi da misija OESS-a još neko vrijeme bude u Hrvatskoj.
• Kako biste opisali prvih godinu dana u Hrvatskoj?
- Hrvatska je ove godine napravila dva golema koraka naprijed - uhiæenje generala Gotovine i otvaranje pregovora s EU-om. Pregovori s EU-om su poèeli i napreduju dobro. To je, rekao bih, u pozadini promjena. U prvom planu došlo je do nekoliko važnih promjena. Kada sam došao u Hrvatsku, odnosi OESS-a i Vlade su bili korektni, ali ne izvanredni. Glavni tajnik naše organizacije povjerio mi je zadaæu da obnovim dobar dijalog s Vladom i da s njom radim na partnerski naèin.
Rijeè je o misiji u prijateljskoj zemlji koja je punopravna èlanica OESS-a i moramo tako djelovati. Odmah po mojem dolasku posjetio sam premijera Sanadera, pozvao ga da posjeti misiju, što je i uèinio, i uspostavili smo vrlo dobar radni odnos. Uspostavili smo fantastièan dijalog s ministrima u vladi, u resoru pravosuða, vanjskih poslova, unutarnjih poslova i, naravno, s ministrom Kalmetom. Održavamo redovite kontakte i mislim da smo postigli mnogo. Nadam se da æemo tako i nastaviti.
• Što biste izdvojili kao najvažnija pitanja koja treba riješiti?
- Najvažniji problem trenutaèno je problem izbjeglica - povratak i reintegracija. Više od 300.000 ljudi je napustilo Hrvatsku za vrijeme rata, a 300.000 Hrvata je raseljeno. Na sreæu, veæina raseljenih Hrvata se vraæa, no to nije sluèaj s izbjeglicama - još ih je više od 200.000 izvan zemlje. Od njih, 80.000 nije integrirano nigdje, nalaze se u limbu. Moramo im pomoæi, i to ne da ih natjeramo da se vrate, nego da donesu odluku na slobodan naèin.
• Još nije riješeno pitanje stanarskoga prava, jer Hrvatska ne priznaje takvu vrstu prava. Kako æete to riješiti?
- Hrvatska je za to našla alternativno rješenje u obliku stambenog zbrinjavanja. To nije stran model i drugim europskim zemljama - znaèi da ljudi žive u kuæama pod zaštitom države. Suoèeni smo s tim problemom u dvije dimenzije. Ministar Kalmeta se na tu temu sastao sa svojim kolegama iz regije u Sarajevu. Ovdje smo sastavili radnu skupinu zajedno s hrvatskim ministarstvima.
Mogu vam otvoreno reæi da Hrvatska uistinu èini velike napore u tom smjeru. Za to je veæ namijenjeno 2,5 milijarde kune godišnje. Premijer Sanader je svojim ministrima dao jasne instrukcije da to treba riješiti. Ostala pitanja su takoðer važna, ali smatram da je Hrvatska bitno uznapredovala, ukljuèujuæi i demokratizaciju, pitanje slobode medija i demokratizaciju policije.
Iskreno reèeno, mediji u Hrvatskoj su slobodniji nego u mnogim èlanicama EU-a. No, to ne tvrdim samo ja, nego i meðunarodna zajednica.
• Na koji æe naèin OESS pomoæi u reformi pravosuða?
- Dva su aspekta. Prvi je promatranje sluèajeva koji su prebaèeni iz Haaga u Hrvatsku. Moramo pratiti kako bismo ustanovili da se odvijaju u skladu s meðunarodnim standardima. Èinjenica da je Haag prihvatio prebacivanje sluèajeva u Hrvatsku je sama po sebi jako pozitivan znak. Drugi aspekt je reforma pravosuða i milijun i pol zaostalih sluèajeva. Nadam se da æe to biti riješeno, jer se ove godine namjerava likvidirati skoro sve sluèajeve u zastoju. To je važno jer æe to riješiti dobrim dijelom i problem korupcije, s obzirom na to da ljudi žele da im se sluèajevi završe i onda pristupaju sucima.
• Ako se bude tako naporno radilo, Misija OESS-a u Hrvatskoj æe biti ubrzo pred zatvaranjem?
- Moram priznati da baš nemam sreæe s tom temom, posebice kada to spomenem u Beèu, jer oni ne žele razgovarati o zatvaranju. Mislim da moramo razgovarati o ispunjenju mandata. Kada se mandat ispuni, misija æe nestati. To se može postiæi kroz posao - mehanizmom koji æe omoguæiti hrvatskoj vlasti da vidi što je još potrebno i naèin na koji æemo pristupiti kraju misije. Ostat æemo ovdje dok nas Hrvatska bude trebala. Vjerujem da smo uspostavili tako dobre odnose s Vladom jer je ona shvatila kako smo mi ovdje da pomognemo. No, to što smo u dobrim odnosima s hrvatskom vlasti ne znaèi da smo zaboravili na svoj mandat. Istinu si mogu reæi samo prijatelji. Neprijatelji to ne mogu. To naèelo pokušavam provesti u Hrvatskoj.

Bruno Lopandiæ

Povratak