|
|
Arhiva priopćenja
Rat besplatnih novina 17.05.2006.
Deset godina pošto su stigle u Europu i preplavile njezine gradove, besplatne novine osvajaju i Hrvatsku News, Metropola, popodnevna 24 sata, Metro... samo su neke od besplatnih novina koje plijene pozornost javnosti, a najavljuje se i izlazak Metro-a.
Izdavaèi u Hrvatskoj, objašnjava dr. Stjepan Maloviæ, profesor novinarstva na Fakultetu politièkih znanosti, ne otkrivaju toplu vodu veæ slijede iskustva europskih država u kojima besplatne novine postaju sve tiražnije i zauzimaju sve veæi udio na tržištu.
Nova kultura èitanja
Trenutaèno u Europi izlazi 120 besplatnih dnevnih novina koje se tiskaju u nakladi od 20 milijuna primjeraka kaže Maloviæ i istièe da se u nekoliko država besplatna izdanja bore za prvo mjesto po tržišnom udjelu. Premda su prve besplatne dnevne novine pokrenute u Švedskoj, gdje su se poèele besplatno dijeliti po metroima, najveæi su uspjeh postigle u Španjolskoj, u kojoj drže 40 posto tržišta.
S jaèanjem besplatnih novina razvila se posve nova kultura èitanja, rijeè je o malim formatima prilagoðenim za èitanje u javnom gradskom prijevozu, koje najèešæe ne traje dulje od 10 minuta. Najèešæe ih èitaju mladi izmeðu 18. i 34. godine i to tako što primjerak novina uzmu kad uðu u vlak, prolistaju ga i vrate kada iziðu objašnjava Maloviæ dodajuæi da su gotovo sve besplatne novine tabloidnog tipa te donose kratke, sažete vijesti bez dublje analize.
Kako ništa na svijetu nije besplatno, pa to nisu ni besplatne novine, koje se financiraju iskljuèivo od reklama, brojne ih nacionalne novinarske asocijacije doèekuju sumnjièavo. Novinari se boje da æe ih besplatna izdanja istisnuti s tržišta te da æe bez posla ostati svi koji rade u novinama koje nisu toliko zanimljive za oglašavanje i ne postižu milijunske naklade. Tiskani su mediji veæ uzdrmani internetom, najbržim medijem za slanje poruka i informiranje. Ima nacionalnih novinarskih udruga koje odbijaju u svoje èlanstvo primiti novinare koji rade u besplatnim novinama jer na njih struka gleda kao na marketinške struènjake, a ne na nezavisne novinare. Posebno su prema besplatnim izdanjima kritièna društva novinara u Nizozemskoj i Švicarskoj. Maloviæ smatra da je posrijedi nepotrebno sektašenje, jer su besplatna izdanja novina trend koji je teško zaustaviti.
Oglasi presuðuju
Prihodi od oglasa postaju sve dominantniji izvor financiranja svih novina, brojna tjedna i dnevna izdanja i do 80 posto svojih prihoda ostvaruju od reklama. Ne vidim veliku razliku izmeðu novina koje 100 posto žive od reklama i onih u kojima oglasi donose 80 posto prihoda kaže Maloviæ koji smatra da se novinske redakcije u svim medijima moraju boriti za neovisnost o oglašivaèima. Izdavaèi se, kaže, i odluèuju na besplatna izdanja jer organizacija prodaje novina donosi veæi trošak nego zaradu. Mnogi se izdavaèi ne odluèuju na veæe naklade novina, èak i kad bi imali proðu na tržištu, jer im prihodi od prodaje ne podmiruju troškove distribucije i tiskanja. |
Povratak
|
 |
|
|
|
