Kultura ovisi o profitu

14.06.2006.

Deprivacija, skandalizacija i estradizacija medija te kretenizacija potrošaèa medijskih atrakcija neke su od dijagnoza današnjeg, prevladavajuæeg modela novinarstva, koje su se mogle èuti na tribini alarmantno nazvanoj »Kome smeta kultura« i održanoj u utorak u Hrvatskom novinarskom društvu. Taj je prostor samo »posuðen« od novinarske strukovne organizacije, dok se o onom što se u medijima, sa stajališta kulture, dogaða raspravljalo u organizaciji Hrvatskog centra P.E.N.-a.
Na naslovno pitanje tribine nakon dvosatne rasprave nije se dao jasan odgovor. Moglo bi se reæi da kultura smeta oglašivaèima, jer »troši« prostor koji bi mogao biti napunjen atraktivnijim sadržajima pa bi odreðeni medij imao širu publiku, a reklamni oglasi jaèi efekt, smeta i vlasnicima medija, ali i urednicima koji bi ju najradije potpuno zaobišli jer je tržišno neisplativa, što je formirano na opetovanoj frazi da je kultura zanimljiva samo rijetkima (a to se u više navrata na tribini pokušalo demantirati, pa i brojkama o gledanosti, primjerice, HTV-ovskih Vijesti iz kulture). Nadalje, kultura ako proizlazi iz upita i skepse, onda ugrožava pozicije moæi i zbog toga mnogima smeta.
Dakle, slièno ocjeni koju je prije koji dan dao i predsjednik Stjepan Mesiæ, izjavivši da se »sablast profita« nadvila nad medije.
Poèetak podjele kulture na elitnu (»dosadnu«) i popularnu (»zabavnu«) datiran je pojavom privatnih televizijskih kuæa u Hrvatskoj, a ta se »pošast«, kako je reèeno, potom proširila na HTV, a onda i na tiskane medije. Ipak, Željka Èorak je rekla da pamti više sliènih tribina i da ni prije nije bilo znatno drugaèije, dok je Marko Grèiæ nešto krivnje prebacio i na samu kulturu, jer se formirala u sjeni budžetske muze, sasvim izuzeta od okrutnih intervencija tržišta. Najviše se kritizirao HTV, a za televizijski program uopæe Velimir Viskoviæ je rekao da je usmjeren prema »poluobrazovanom kretenu«, a tom su se nivou priklonili i tiskani mediji. Otprilike je procijenjeno da zainteresiranih za kulturne sadržaje u medijima u Hrvatskoj ima oko sedam do 10 posto, ali im je izbor sve uži i nekvalitetniji.

Povratak