|
|
Arhiva priopćenja
Galiæ: Okupacija HTV-a bila bi veæi problem od Gotovine 23.07.2006.
Odlazak glavnog ravnatelja HRT-a Mirka Galiæa na mjesto veleposlanika u Francusku sve je izvjesniji. Njegov odlazak blagoslovili su predsjednik Republike Stjepan Mesiæ i predsjednik Vlade Ivo Sanader. No na pitanje kad napušta mjesto glavnog ravnatelja, ni sam Galiæ ne daje precizan odgovor.
- O tome moraju odluèiti obje zemlje, Hrvatska da me pošalje, a Francuska da me prihvaæa. Koliko znam, niti jedna od tih odluka nije donijeta. Tek nakon njih možemo razgovarati kada æu iæi. Do tada imam svoje obveze na HRT-u kojih se držim i moram priznati da mi sve ove medijske kombinatorike smetaju, da ne kažem da me nerviraju. Ljudi ovdje više išèekuju kad æu otiæi nego što æu napraviti. |
Predsjednici Republike i Vlade dogovorili su se da æete vi biti hrvatski veleposlanik u Francuskoj. Dobro, možete vi i odbiti...
- Mogu, ali vjerojatno neæu odbiti. Oni se mogu dogovoriti naèelno, ali treba trebaju se dogovoriti i o datumu kada bih išao. Mandat mi traje još godinu i pol i koncentriran sam na to da sad ne ugrozim ono što sam radio u posljednjih šest i pol godina. Bio bih neodgovoran prema sebi i prema HRT-u kada bih se poèeo ponašati na naèin "poslije mene potop". Želim ostaviti stabilnu kuæu koja æe uèvrstiti vrijednosti za koje sam se oduvijek zalagao, a to je neovisnost HRT-a, moderno demokratsko novinarstvo i stabilno poslovanje.
Nije toliko zanimljiv vaš odlazak koliko pitanje tko æe doæi na vaše mjesto. HRT æe u sljedeæih nekoliko godina vjerojatno poèeti gubiti bitku s komercijalnom konkurencijom. Nije li ovo idealan trenutak da se povuèete i tako izbjegnete voditi HRT u trenucima njegove silazne putanje?
- Mogu se stvari gledati i s te strane, no u tome bi bilo više sebiènosti nego odgovornosti. Ne moram misliti samo na svoju bilancu, veæ na bilancu èitave kuæe. HRT je jedan od stupova hrvatske demokracije. Cijela demokratska konstrukcija može se srušiti ako se HRT nasloni na jednu stranu. Èini mi se da je najveæa vrijednost HRT-a u posljednjih nekoliko godina to da je bio stabilan element razvoja demokratske svijesti i demokratske kulture u Hrvatskoj. Želio bih da to tako ostane. Izgubi li HRT svoju poslovnu stabilnost, bitku s konkurencijom i padne na razinu nekih drugih javnih televizija u Europi, mogla bi doæi u pitanje njegova demokratska funkcija. Javni mediji imaju funkciju zaštite demokracije od svih nedemokratskih posezanja, bilo da dolaze slijeva ili zdesna. Èini mi se da smo pokazali otpornost koju bismo morali oèuvati. To mi je važnije od toga hoæu li moæi reæi da sam bio dobar ili loš ravnatelj. Znam da æe mi, nakon što odem, prvo vrijeme tražiti dlaku u jajetu da bi se nakon tih prvih potresa uspostavila bilanca koja æe biti koliko toliko objektivna i pozitivna. |
Mirko Galiæ
- Nismo temeljitije restrukturirali kuæu i to je ono što smatram neuspjehom. Pokušavao sam, na tome smo radili tri-èetiri godine, ali otpori su bili veliki. Potpuno sam uvjeren da treba provesti novu organizaciju i uvesti novu informatièkuo-poslovnu logistiku jer bez toga toga nismo u stanju racionalno koristiti veliki tehnološki potencijal koji smo ugradili u ovu kuæu.
Koji su to otpori i kako to da ih niste, kao glavni ravnatelj, uspjeli svladati?
- U kuæi prevladava svijest proteklih vremena kada je HRT bio zaštiæen kao državna institucija. Sada je na tržištu i nastupile su nove okolnosti s pojavom jake konkurencije. Nemam veliko menadžersko iskustvo, ali sam svladao neke poèetne lekcije iz menadžmenta i znam da bez modernog upravljanja HRT-u ne možemo trajno osigurati prvo mjesto. U ove èetiri godine angažirali smo dvije konzultantske kuæe, ima na HRT-u ljudi koji su mi davali podršku, ali nismo uspjeli postiæi kritiènu masu energije koja æe pokrenuti dublje promjene. Kad to napravimo, ja ili netko drugi, onda æemo moæi reæi da smo napravili sve što treba: oslobodili HRT od utjecaja politike, postigli poslovnu stabilnost i novu organizaciju. Tada æemo vidjeti koliko nam ljudi treba. Vrlo sam zadovoljan da nisam morao nikoga baciti na ulicu, no znam da ova kuæa neæe moæi vjeèno držati teret tolikog broja ljudi.
Što æe se dogoditi nakon što odete u Pariz? Tko preuzima vašu funkciju?
- Ne mogu ulaziti u ingerencije Programskog vijeæa koje bira glavnog ravnatelja. Pod pretpostavkom da ostajem do kraja mandata raspisat æe se natjeèaj i izabrati novi kandidat. U sluèaju da odem prije, Vijeæe bi trebalo imenovati vršitelja dužnosti. Postoji institucija zamjenika glavnog ravnatelja, no treba pitati pravnike mora li to biti on ili može netko drugi. Nervira me, osim tog stalnog nagaðanja kad æu otiæi, da se sada pokušava prikazati kako me jedna stranka hoæe zadržati, a druga neæe. Ne želim da me ikoja stranka brani niti želim biti na zastavi ikoje stranke. Najvrjednije što sam uèinio na HRT-u jest upravo to što sam ga depolitizirao i uèinio ga stranaèki neutralnim. Treba braniti te vrijednosti, a ne mene. |
No to niste uèinili tako što ste hladno odbili sve stranke. Upravo ste poznati kao dobar "plivaè" kroz sve politike.
- Javna televizija ne može drukèije ni funkcionirati nego da ne bude nièija, a da istovremeno ima komunikaciju sa svima. Imam uredan kontakt sa svim relevantnim politièkim strankama jer javni servis mora dati priliku svim demokratski verificiranim predstavnicima javnosti i naroda da mogu objaviti svoje ideje i kritike. U 15 godina boravka u inozemstvu nauèio sam te postulate javne televizije i ovdje sam ih nastojao primijeniti. Imao sam od poèetka mandata kontakte s koalicijskom vladom, ali i s opozicijom. Sad su se odnosi promijenili i opet imam kontakte s vladajuæom koalicijom i s opozicijom. Ni onaj koji doðe poslije mene nema drugog izbora. Ne može solo igrati. To su temelji državne i nacionalne politike u demokratskom sustavu.
Zašto mislite da nema izbora?
- Zato što se ne može izolirati, ne može se biti s jednima protiv drugih.
U ne tako davnoj prošlosti bilo je upravo takvih situacija. I sve je funkcioniralo, program se emitirao...
- Mislite da je moguæ povratak na staro? To bi za Hrvatsku, koja želi u europsku obitelj, bio poguban korak natrag. "Okupacija" televizije bio bi veæi casus belli u odnosima s Europom nego što je to bio sluèaj Gotovine. Taj sluèaj bio je riješen jednim aktom: odlaskom generala Gotovine u Haag. A ako bi se televizija "okupirala", ako bi svejedno koja politièka garnitura njome ovladala, ugrozili bi se temelji demokratskog života. Za Europu bi to uistinu mogao biti razlog da dovede u pitanje svoje pregovore s Hrvatskom. Samostalni i neovisni mediji sigurno nisu bezgrešni, ali su bolji od medija koji su vazalni prema vlasti. |
Situacija s Upravnim vijeæem Hine govori suprotno. U to Vijeæe ušli su ljudi koje je izabrala jedna politièka stranka iskljuèivo radi politièke kontrole državne agencije. Dakle, politika u Hrvatskoj nije odustala od medija, a Europa istovremeno nije pokazala preveliko zanimanje za taj sluèaj.
- Èudi me da se oko jedne novinske agencije lome tolika koplja. Nešto znam o naèinu na koji funkcioniraju agencije. Vrlo je teško u agencijsko novinarstvo prokrijumèariti nešto, mnogo teže nego u druge medije jer je ono suhoparno, daje osnovne èinjenice i po definici ne komentira i ne navija.
Nije li moguæe manipulirati i takvim vijestima?
- "Osvajanjem" Hine može se najmanje dobiti, a mnogo više izgubiti. Na gotovo sve dogaðaje gdje ide Hina idu i sve druge redakcije. Hina bi sama sebe ridikulizirala i dovela u pitanje svoju vjerodostojnost kada bi išla ispod standarda agencijskog novinarstva. Da se sutra "osvoji" i HRT, lako bi se ustanovio neprofesionalizam u odnosu prema Novoj TV ili RTL-u. Za Hinu je to još lakše ustanoviti jer bi se manipulacije videjele iz aviona. Prijepori oko Hine štetni su za Hrvatsku i vjerojatno je trebalo iæi sistemom dogovora u Saboru da se izbjegne ikakvo prigovaranje. Mislim da svaka hrvatska politika mora uvažavati europske standarde i u cjelini i u detaljima, u sluèaju Hine i u sluèaju HRT-a. |
| Zvijezde smo previše mazili |
Zbog èega jednom novinaru koji javno istupa bez vaše dozvole prijetite otkazom, a Latina i Miliæa ne kažnjavate za serijal javnih istupa koji definitivno štete vašoj televiziji?
- S pravom ukazujete na stanovitu nedosljednost. Nemamo dva mjerila, nego se u jednom trenutku dogodilo da je krenula ta unakrsna vatra. Neko vrijeme smo sa strane gledali tu borbu u ringu, no prijetilo je da oba boksaèa padnu u knock-down i da za sobom povuku nešto od ugleda ove kuæe. Zato sam tražio prestanak. Šteta je za obojicu, a i za kuæu. Možda smo naše zvijezde previše mazili i pazili, a oni nam nisu dovoljno vratili. Mislim da mi je "plus" to što sam uspio te zvijezde zadržati u našem sazviježðu, ali "minus" je svakako što od njih nisam dobio odgovarajuæu solidarnost.
Ljudi o kojima govorite imaju jaku osobnost, što je vrlina u ovom poslu. Osim toga, konkurencija bi platila suhim zlatom da može neke od njih dovesti pred svoje kamere pa ne vjerujem da vam nisu mnogo donijeli.
- Svaki od njih mnogo je donio i HRT-u i sebi. Volio bih da su i oni svjesniji toga da je i kuæa dala nešto njima. Nisam siguran da je ovoga èasa u Hrvatskoj izvan HTV-a moguæa takva promocija i uspjeh kao na HTV-u. Iskustvo pokazuje da nije. To svi moramo poštovati. |
U zadnje vrijeme se èelnici RTL-a i Nove TV razmeæu podacima o gledanosti koji su ili netoèni ili iskrivljeni. Zbog èega ne reagirate?
- Kada èitam neke izjave konkurenata onda razumijem zašto oni nisu bolje plasirani na ljestvici gledanosti. Nemaju dovoljno imaginacije, kreacije, vizije... Za najbolju televiziju treba imati ideje. Tek onda mogu govoriti da su najbolji. Mislim da smo mi to imali, moji suradnici su u tom pogledu savršeni. Mi nismo propagandisti kada kažemo da smo najgledanija javna televizija u Europi. Mala smo televizija u maloj zemlji, ali u nekim smo osobinama veliki i u europskim razmjerima. |
Povratak
|
 |
|
