|
Arhiva priopćenja
Ekranima drmaju profesori i studenti 03.11.2006.
Dražen Sirišæeviæ
STRUKA: Diplomirani profesor komparativne književnosti i filozofije TEMA DIPLOMSKOG RADA: Pojam književnog i neknjiževnog u antologijama hrvatskog pjesništva ZAŠTO TELEVIZIJA: Još prije diplome suraðivao sam s Treæim programom HR-a za koji sam pisao eseje o glazbi. No, onda je uslijedila audicija na radiju na kojoj nisam prošao jer su mi rekli da nemam dobar glas za radio. Nekako odmah nakon toga audiciju je organizirala i televizija pa sam i na nju otišao po inerciji, samo kako bih se negdje zaposlio. I – prošao sam. JE LI POŽALIO: Nikad! Iako, priznajem, žalim i za tim što se nisam okušao kao profesor jer bi mi to bila odlièna škola komunikacije. Ali nakon studija bilo je jako teško dobiti posao profesora filozofije, osobito u Zagrebu, a iz Zagreba nisam htio otiæi zbog bogatijeg kulturnog života koji grad nudi. Ja bez koncerata i kazališta ne mogu.
Saša Kopljar
STRUKA: Diplomirani profesor književnosti TEMA DIPLOMSKOG RADA: Filmska ekranizacija romana Umberta Eca “Ime ruže” ZAŠTO TELEVIZIJA: Još tijekom studija poèeo sam raditi kao novinar u jednom osjeèkom listu za mlade. Nakon toga postao sam dopisnik “Veèernjeg lista”, a na televiziju sam došao potkraj osamdesetih godina zato što sam tamo mogao dobiti stalno zaposlenje. JE LI POŽALIO: Iako u struci nikada nisam radio, ni jedan jedini dan, nikad nisam požalio zbog toga. Jednostavno, kad me “uhvatila” televizija, više joj nisam mogao odoljeti. No, dobro je..., u sluèaju nužde, ako propadnem u novinarstvu, ipak imam rezervno zanimanje. Istina, dosta sam toga zaboravio iako sam tijekom obavljanja prakse na studiju uživao u pripremama za predavanja. Bilo je to zaista zgodno iskustvo. Ma, prisjetit æu se ja svega kad mi djeca krenu u školu.
|
 |
Antonija Blaæe
STRUKA: Apsolventica grafièke tehnologije i studentica portugalskog jezika TEMA DIPLOMSKOG RADA: Upravo pišem diplomski i ne bih otkrivala temu. ZAŠTO TELEVIZIJA: Nakon sudjelovanja u realityju “Big Brother” RTL mi je ponudio voditeljski posao koji sam prihvatila. JE LI POŽALILA: Ne. Trenutaèno mi je lijepo. Nisam tip od velikog planiranja i kalkuliranja. Da jesam, danas ne bih bila tu. Moguæe je da jednom prestanem raditi na televiziji i da se posve posvetim struci. Vidjet æemo što æe biti.
Željka Ogresta
STRUKA: Diplomirana profesorica hrvatskog jezika i književnosti TEMA DIPLOMSKOG RADA: Roman Borislava Pekiæa “Besnilo” ZAŠTO TELEVIZIJA: Kao brucoš bila sam dio ekipe koja je stvarala Radio 101 na kojem sam radila tijekom cijelog studija. No, kad sam diplomirala, trebala sam se negdje zaposliti. Roditelji su mi stalno govorili da moram dobiti stalan posao, a kako to tada na Stojedinici nije bilo moguæe, otišla sam na Radio Sljeme. I to mi je bilo strašno jer sam nakon opuštene atmosfere na Stojedinici došla u sterilnu atmosferu Sljemena. A na HTV sam stigla u vrijeme direktorovanja Hrvoja Hitreca. JE LI POŽALILA: Ne. Taj me posao još uvijek veseli. Veæ na prvoj godini fakulteta znala sam da neæu biti profesor. Nemam ja živaca za rad u školi.
|
 |
Mirko Fodor
STRUKA: Diplomirani profesor zemljopisa TEMA DIPLOMSKOG RADA: Èazma kroz povijest ZAŠTO TELEVIZIJA: Kako sam išao u srednjoškolski Centar za obrazovanje u kulturi i umjetnosti, popularnu Kulturu, to sam u treæem i èetvrtom razredu izabrao smjer novinarstvo. U toj školi profesor mi je bio sadašnji ravnatelj HRT-a Mirko Galiæ. No, nije to presudilo da doðem na televiziju. Naime, moji “kompiæi” bili su redatelji koji su nakon akademije poèeli raditi na nekadašnjem Z3 programu pa sam se tako s njima i ja pojavio tamo i – ostao. JE LI POŽALIO: Tri godine radio sam kao profesor. Posljednjih godinu i pol èak sam paralelno “vozio” i predavanje u školi i rad na televiziji. Onda sam shvatio da je to nemoguæe. Profesorski posao je lijep, ali ja sam se ipak na kraju opredijelio za televiziju.
|
 |
STRUKA: Diplomirani sociolog TEMA DIPLOMSKOG RADA: Analiza motivacije meðugorskih hodoèasnika ZAŠTO TELEVIZIJA: Kao srednjoškolac svakog sam dana prolazio pokraj zgrade televizije i veæ sam tada rekao: “Ja æu tu raditi!” Ipak, studirao sam sociologiju, no kako se stotine struènjaka iz sociologije ne traže, došao sam na televiziju. Kako? Pa stric mi je kao producent radio na televiziji i on me 1989. doveo u Zagrebaèku panoramu k Lazi Rakijašu koji mi je odmah kazao: “Mali, ti grozno govoriš. Nemoj se previše nadati. Ništa od tebe. Ali, 'ajde pokušaj nešto raditi dva-tri mjeseca pa æemo vidjeti.” K tome, dosta mi je pomogla i ondašnja ratna situacija jer je trebalo puno ljudi koji su bili spremni puno raditi, a tada smo u jednom danu znali napraviti i po pet-šest izvještaja, što se inaèe u normalnim okolnostima napravi u tjedan dana. Uostalom, u ratu èovjek dobro ispeèe zanat, nauèi reagirati, privikne se na stres... JE LI POŽALIO: Ne. Televizijsko je novinarstvo najljepši i najdinamièniji posao, no i kolege koji su ostali u struci i nastavili se baviti sociologijom kažu da im je takoðer lijepo baviti se tim poslom. Meni je pak znanje iz sociologije ipak koristilo u novinarskom poslu, posebice na poèetku karijere.
|
 |
 |
|
|
|
Petar Štefaniæ
STRUKA: Profesor filozofije i opæe lingvistike TEMA DIPLOMSKOG RADA: Kritika kulture Sigmunda Freuda ZAŠTO TELEVIZIJA: Veæ na studiju znao sam da æu se baviti novinarstvom. Zapravo, tijekom upisa prijavio sam se i na Filozofski fakultet i na novinarstvo. Iako sam bio primljen i na jedan i na drugi fakultet, kao 18-godišnjaka ipak su me više zanimale filozofija i lingvistika. Na kraju krajeva, Filozofski je bolji fakultet za stjecanje opæeg znanja koje onda u novinarstvu i te kako dobro doðe. JE LI POŽALIO: Nisam! Novinarstvo me oduvijek privlaèilo. S obzirom na to što sad radim, moglo bi se reæi da je to na neki naèin slièno radu u školi. Opet se obraæam veæem broju ljudi. Ipak, tijekom studija morao sam odraditi predavaèku praksu u jednoj srednjoj školi i to je, koliko se sjeæam, èak jako dobro prošlo.
Povratak
|
 |
|