Zašto trebamo Vijeæe za medije?

04.11.2006.

Zbog pada profesionalnih standarda i potcjenjivaèkog pristupa potencijalnim èitateljima, nakladnici hrvatskih novina suoèili su su ove godine s ozbiljnom krizom. Tijekom ove godine zabilježili su rekordan pad naklada od èak 16, 63 posto! Na ovako drastièan pad utjecala je i sve jaèa konkurencija raznih vrsta elektronièkih medija te ubrzani razvoj news portala na Internetu, ali glavni razlog je izraziti pad kvalitete hrvatskog novinarstva, oèigledno kršenje etièkih naèela koje iritira, sve èešæe i vrijeða èitatelje. Hrvatska danas više nema tzv. ozbiljan dnevni list, a uništeni su uvjerenjem veæine novinskih nakladnika da samo "žutilo" donosi zaradu. Otkriæe tzv. ozbiljno zabavnih novina u kojima su krv, znoj i suze, a ne objektivna informacija, glavni sadržaj, dugo je zabavljao hrvatske graðane, oni koji su prvi krenuli s takvim novinarstvom zaradili su bogatstvo i za sobom povukli gotovo sve da se ponašaju jednako. Ali, danas podatci o prodaji govore da su se hrvatski èitatelji novina oèigledno zasitili takve banalne ureðivaèke politike i uzvratili udarac. Utrka za što veæim profitom, uz kršenje etièkih naèela i pad cijene novinarskog rada, a u konaènici gubitak vjerodostojnosti, naprosto je morala rezultirati njihovim otporom. Novinari i njihove cehovske udruge na taj su problem upozoravale godinama, ali nitko ih, uglavnom, nije slušao pa se profesija srozala na najniže grane do danas, kako je jednoglasno ocijenjeno u Opatiji prošlog vikenda na konferenciji na kojoj se razmatrala potreba za osnivanjem hrvatskog vijeæa za medije. Da se u ovoj zemlji medijska politika mora mijenjati jednoglasni su bili i ugledni novinari i predstavnici Hrvatskog novinarskog društva i velikog dijela nakladnika te Vijeæa za medije HHO-a. Najveæi nakladnici - Styria i EPH, koji na našem tržištu tiskovina gotovo uživaju duopol, nisu se izjasnili, ali vjerojatno je da æe aktualni pad naklada i njih nagnati da pokažu malo više poštovanja prema novinarima, novinarstvu i èitateljima. No, nisu samo èitatelji, novinari i vlasnici tiskanih medija nezadovoljni današnjim hrvatskim novinarstvom - njime su nezadovoljni i novinari i vlasnici elektornièkih medija i posve je jasno kako je došlo vrijeme da i Hrvatska, poput mnogih europskih zemalja, uvede samoregulacijsko tijelo koje æe poèeti kažnjavati (!) nepoštivanje profesionalnih standarda i kršenje etièkih naèela. U hrvatskom vijeæu za medije, u osnivanju, bili bi zastupljeni nakladnici, novinari i korisnici medija (predstavnici javnosti), a temeljna svrha te institucije bila bi unaprjeðivanje kvalitete, vjerodostojnosti i ugleda javnih glasila. Vjerojatno je da æe, uz Vijeæe, javnost od lošeg novinarstva štititi i pravobranitelj zadužen za medije. Polazeæi od èinjenice da su mediji iznimno društveno i kulturno važni, a osobito znaèajni za funkcioniranje demokratskog poretka, predstavnici novinarskih udruga i sindikata, nakladnika i njihovih udruga, nevladinih organizacija zainteresiranih za djelovanje medija i medijski struènjaci, izglasali su u Opatiji Deklaraciju kojom su sve zainteresirane pozvali da se pridruže uspostavljanju hrvatskog vijeæa za medije, kao autonomne samoregulativne institucije. Inicijatorima æe se pridružiti svi oni koji su spremni na demokratski iskorak koji podrazumijeva "samokažanjavanje" zbog kršenja profesionalno-etièkih standarda, a to je u hrvatskom sluèaju "korak od sedam milja". Jer, i do sada je HND imao Vijeæe èasti koje je ocjenjivalo kršenje profesionalno-etièkih standarda, ali za razliku od civiliziranih europskih zemalja, (pre)kršitelje vlasnici medija nisu kažnjavali, štoviše, nagraðivali su ih veæim primanjima i promaknuæima. Još je gore bilo to što su takve medije i takve novinare nezreli hrvatski èitatelji, željni spektakla nakon desetljeæa od države kontrolirnog medijskog sivila, obilato nagraðivali. U godinama osnivanja hrvatske države vladalo je uvjerenje da æe privatizacija donijeti medijski pluralizam. To se, nažalost, nije dogodilo. Ali baš kao što ni "u onim vremenima" nije sve bilo baš tako medijski sivo, tako ni danas ne trebamo odustati od borbe za kvalitetno novinarstvo. Ono neæe promijeniti sve, ali neupitno je jedno od kljuènih mehanizama za dosezanje bolje Hrvatske, za kojom svi toliko èeznem

Povratak