Europska komisija zabrinuta za slobodu medija u Hrvatskoj

07.11.2006.

Pohvale za napredak u gospodarstvu, transportu, telekomunikacijama, unutarnjim poslovima i regionalnoj suradnji koje æe Europska komisija izreæi u srijedu u Godišnjem izvješæu o napretku Hrvatske ostat æe u sjeni kritika zbog stanja u pravosuðu, korupcije i politièkog utjecaja na javne medije.

Jutarnji list došao je u posjed Godišnjeg izvještaja za Hrvatsku, dokumenta koji je još u povjerljivoj formi i koji bi Komisija trebala prihvatiti na preksutrašnjem sastanku.

Iako se u izvješæu navodi da su mediji u Hrvatskoj slobodni u skladu s pravilima tržišnog natjecanja, Komisija upozorava na to da Hrvatska nije uèinila nikakav napredak u ispunjavanju preporuka u vezi sa Zakonom o HRT-u niti onih o politièkom utjecaju u medijima.

TOÈKE

U izvještaju se spominju i dvije televizijske emisije - “Otvoreno” i “Latinica”. Ne govori se o konkretnim primjerima, ali se tvrdi da je u sluèaju tih dviju emisija bio zabilježen politièki pritisak na javnu televiziju. Taj je pritisak, ocjenjuju u Europskoj komisiji, zaprijetio neovisnosti HRT-a i prouzroèio zabrinutost za slobodu medija u Hrvatskoj. U tom dijelu izvještaja spominje se i sluèaj Hina o kojem kažu da je “procedura imenovanja Upravnog odbora državne novinske službe trpjela važne nedostatke”.

Komisija je zatim upozorila na to da sumnje o kupnji mandata nakon lokalnih izbora 2005. godine nisu dovoljno istražene. Upozorava i na stanje u Požeško-slavonskoj županiji, navodi da je korupcija i dalje na visokoj razini te da su graðani sve osjetljiviji na korupciju. Procjena je Europske komisije da se u Hrvatskoj dovoljno ne istražuju sluèajevi korupcije na visokoj razini, a da se opæenito u društvu tolerira tzv. sitna korupcija.

Traži se i veæa aktivnost države u sluèajevima “sukoba interesa”. Napominje da je u veljaèi 2006. godine Sabor prihvatio zakljuèke Istražnog povjerenstva o tome da su dva èlana parlamenta bila u sukobu interesa, i to jedan od njih tijekom ministarskog mandata. No, nakon tih zakljuèaka nije bilo nikakve akcije. Zato smatraju da se Istražno povjerenstvo ne koristi za stvarno spreèavanje sukoba interesa, nego samo kao odreðeno sredstvo politièkog pritiska.

“Visoki Vladini ministri i lokalni politièari u Zadru su prisustvovali otvaranju noænog kluba, èiji je vlasnik poduzeæe koje je pod istragom u okviru Akcijskog plana za Gotovinu”, piše takoðer u izvještaju. Konstatira se i to da je poèelo ponovno suðenje Hrvoju Petraèu. Europska komisija u tom dokumentu poziva Hrvatsku da “iskoristi svoj uspjeh u Akcijskom planu kako bi se bolje borila protiv organiziranog kriminala”.

Iako se navodi da Hrvatska i dalje nastavlja suraðivati s Haaškim sudom, izvješæe se opširno bavi pitanjima ratnih zloèina i pred domaæim zakonodavstvom. Tako pišu i o problemima zaštite svjedoka, ukljuèujuæi svjedoke koji optužuju Branimira Glavaša.

“Bilo je i nekih ogranièenih promjena u djelovanju Vlade. U ožujku 2006. godine tadašnja ministrica pravosuða Vesna Škare-Ožbolt, predsjednica Demokratskog centra, zamijenjena je Anom Lovrin iz HDZ-a, što je dovelo do povlaèenja DC-a iz koalicije, èime je prednost vladajuæe koalicije u Saboru svedena na jednog zastupnika”, navodi se u dokumentu.

Komisija je analizirala i položaj srpske manjine: ocjenjuju da je u cjelini atmosfera pozitivna i da koalicija HDZ-a i SDSS-a funkcionira dobro. Ipak, opominju zbog “nejasnih poruka” oko povratka srpskih izbjeglica i njihova zbrinjavanja.

Posebno su izdvojili petogodišnji plan vlade o gradnji 3600 stanova za povratnike jer je, navodi Komisija, taj projekt zasnovan na neprovjerenom modelu javno-privatnog partnerstva.

Tvrde da je 2011. godina, kao termin za okonèanje projekta, neambiciozan rok. Komisija podsjeæa i na to da je bilo nejasnih signala o moguænosti da povratnici stanove kupe po povlaštenim uvjetima.

Povratak