Konaèno zakljuèiti prièu

27.02.2007.

Realizacija tog projekta, utemeljenog prije svega na iskustvima sliènih vijeæa u Njemaèkoj, Austriji, Švicarskoj i Švedskoj, dobila je snažan poticaj nakon prošlotjedne odluke Izvršnog odbora UNI-a da prihvati naèela iz Deklaracije o uspostavljanju Hrvatskog vijeæa za medije, kao bitnog elementa na putu ostvarenja samoregulacije na hrvatskom medijskom prostoru, naglasio je èlan IO UNI-a Ante Gavranoviæ. U toj udruzi smatraju da su se stekli nužni uvjeti i snažna potreba za uspostavom sustava autonomnog normiranja i nadzora profesionalno- etièke kvalitete medijske produkcije na nacionalnoj

razini. Time se novinski izdavaèi pridružuju odlukama HND-a, Sindikata novinara Hrvatske, Hrvatske udruge radija i novina, Hine i HRT-a.  Gavranoviæ je rekao da æe konaènu odluku o pristupanju Vijeæu donijeti svaki medijski poslovni subjekt pojedinaèno. Medijski struènjak Stjepan Maloviæ istaknuo je da dio pravnih i drugih poslova mora preuzeti Vlada, odnosno Ministarstvo kulture kako bi se do kraja godine moglo zakljuèiti veæ trogodišnju prièu o Vijeæu. Predstavnik Vijeæa za medije HHO Geza Stantiæ kazao je da je prikupio tridesetak

razlièitih statuta, kodeksa i ostalih dokumenata izèega bi Inicijativni odbor, a onda i pravni struènjaci, domaæi i strani, trebali saèiniti prijedloge primjerene hrvatskim medijskim prilikama. Dodao je da bi vjerojatno trebalo slijediti bugarski primjer te zapoèeti s Kodeksom. Iz Zaklade Konrad Adenauer obeæano je da æe, kao i dosad, podupirati osnivanje Vijeæa te dovoditi strane struènjake koji mogu pomoæi u otklanjanju moguæih dvojbi. Gavranoviæ je na kraju upozorio da se i Njemaèko vijeæe za medije "raðalo« tri godine, od 1956. do 1959. Uz to, upozorio je da bez nacionalnog tijela samoregulacije u medijima, hrvatski nakladnici ne mogu raèunati na èlanstvo u moænoj Meðunarodnoj udruzi novinskih izdavaèa. Deklaracija o uspostavljanju

Hrvatskog vijeæa za medije, kao autonomne, nacionalne i samoregulativne institucije, donesena je u Opatiji 29. listopada prošle godine. Najvažnije zadaæe Vijeæa bile bi usvajanje etièkog kodeksa, tumaèenje profesionalno-etièkih standarda, rješavanje pritužbi posredovanjem izmeðu ošteæenoga i odgovarajuæe redakcije ili pak prosudbom profesionalno-etièke odgovornosti redakcije te prema potrebi izricanje sankcije, ali iskljuèivo moralne prirode. [Hina]

Povratak