Poštivanje žena medijima može donijeti samo ugled

09.03.2007.

Sniježana Matejèiæ dugogodišnja je novinarka Glasa Istre, a od ponedjeljka i prva predsjednica novoosnovanog nezavisnog povjerenstva za praæenje i procjenu provedbe politike ravnopravnosti spolova u medijima, za Vjesnik govori o planovima i buduæem radu povjerenstva.
• Kakve rezultate priželjkujete u prvoj godini rada?
- Naša æe prva zadaæa svakako biti snimanje stanja, što je prilièno ambiciozan plan. Kao èlanice povjerenstva Vladinom smo se uredu za ravnopravnost spolova, koje nas je osnovalo, obvezale dvaput godišnje pripremati izvještaje i analize stanja. S prvim bismo izvješæem izašle oko 15. srpnja ove, a s iduæim oko 15. sijeènja iduæe godine, Dakako, ove æe godine, s obzirom da je rijeè o izbornoj godini, to biti posebno zanimljivo, a svakako æemo nastojati neke rezultate objaviti i prije izbora. Nadam se da æemo u prvoj godini uspjeti barem okvirno snimiti stanje i iz te slike izvuæi upute za ono što bi trebalo èiniti dalje. Naime, veæina institucija ne vodi nikakvu rodnu statistiku, pa smo veæ razgovarale i o metodologijama koje bismo u istraživanju primjenjivale.
• Èime ste u medijima, ali i u državnim institucijama, u ovom trenutku najnezadovoljniji?
- Naèelno smo najnezadovoljnije time što se Zakon o ravnopravnosti spolova zapravo ne provodi jer ne postoji nijedno tijelo, mehanizam ili inspekcija koja bi kažnjavale one koji ga krše. To, meðutim, nije samo naša frustracija, nego i frustracija Vladinog ureda i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, koja ipak ima neke pravne moguænosti. Za poèetak mislim da je iznimno važno da poènemo govoriti o tome da se zakon ne provodi, da vidimo gdje se ne provodi i zbog èega se to ne èini.
• Najavile ste i da æete se baviti položajem žena zaposlenih u medijima. Mogu li vam se novinarke javiti s pojedinaènim problemima?
- Naravno. Mi možda neæemo moæi riješiti njihov problem, ali æemo ih sasvim sigurno moæi uputiti nekomu tko im može pomoæi i svakako æemo im pružiti potporu. Ona može biti i medijska, jer pojavljivanje u medijima i jest jedan od naèina da utjeèemo na suzbijanje neravnopravnosti meðu spolovima. Takoðer, ako se bavimo medijima, a ne i profesionalkama koje u medijima rade, obavit æemo samo pola posla.
• Jeste li možda razmišljali o tome da s Vijeæem èasti HND-a postignete dogovor o tome da se sluèajevi kršenja ženskih ljudskih prava »gone« po službenoj dužnosti, a ne samo temeljem neèije prijave?
- Do sada nismo, no sasvim je sigurno da æemo doæi na takvu i druge ideje budemo li imali neki konkretan primjer neke novinarke. U posljednje se vrijeme razgovara o osnivanju vijeæa za medije, koje bi se bavilo razlièitim kršenjima prava i mi æemo insistirati da se u rad tog vijeæa ukljuèi i dio vezan za spolnu ravnopravnost.
• HRT nije pokazao interes za formiranje ovog tijela. Što njih kao javnu televiziju na to obvezuje više od drugih?
- Oni se s obzirom na dužnost poštivanja zakona ni po èemu ne razlikuju od drugih. Meðutim, osobno mislim da bi HRT, kao iznimno moæan medij, a i medij koji financiraju graðani, trebao biti prvi meðu medijima u zaštiti prava svih ranjivih skupina.
• Hoæe li na poštivanje mjera iz nacionalne strategije ili provedbu bilo kojih sliènih mjera biti najteže obvezati privatne vlasnike medijskih kuæa?
- To ne mora nužno biti tako i sasvim je moguæe da æemo, posebno u malim medijima naiæi na veæe razumijevanje. Naime, ako mediji budu poštivali žene, ne samo kao objekte nego i kao subjekte informacija, to ih ništa neæe koštati, a može im donijeti samo ugled.

Branka Valentiæ

Povratak