hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Nakon smjene T. Šimiæ traže i Ronèeviæevu glavu

27.04.2007.

""
Zloupotreba funkcije
Prije posljednjih zakonskih izmjena to je tijelo brojalo 25 èlanova od kojih su 22 èlana predlagale nevladine udruge i neke znaèajne institucije. Meðu ostalima bili su tu predstavnici udruga potrošaèa, mladih, zaštitnika ljudskih prava, ekoloških, književnih i medijskih udruga, predstavnika filmskih umjetnika, ali i Matice hrvatske, HAZU-a i slièno. Sve njih predlagale su izravno same zajednice udruga, a Ministarstvo kulture automatizmom ih je potvrðivalo. Po jednog su èlana postavljali predsjednici Republike, Vlade i Sabora, no oni nisu bili politièari veæ istaknuti javni djelatnici, profesori i akademici. Taj je model bio naèelno dobar, meðutim problem je bio što je to tijelo bilo odgovorno samo za program, dok je za menadžerski dio HRT-a bilo zaduženo Upravno vijeæe. Njegovih je sedam èlanova izravno postavljao Sabor i oni su postavljali ravnatelja. To je funkcioniralo sve dok Vijeæe nije izabralo èelnike programa koji nisu bili po volji ravnatelju. Suradnja je tada pukla, a HRT je bio u totalnom rasulu. Tada je Raèanova koalicija promijenila Zakon o HRT-u kojim je ukinuto Upravno vijeæe, a Programsko je dobilo sve ovlasti: postavljanje glavnog ravnatelja i potvrðivanje svih ostalih upravnih i programskih èelnika HRT-a. No, broj èlanova smanjen je na 11, a njih imenuje Sabor nakon dogovora vlasti i opozicije. Prvo vrijeme èinilo se da novi model i nije tako loš, no sada je jasno da to tijelo gubi gotovo svaki svoj smisao. Kao i u onom mnogobrojnijem Vijeæu, u kojem se dio èlanova povezao i krenuo u osnivanje vlastite stranke, veæina sadašnjih èlanova ozbiljno se organizirala i ruke podižu kao uvezane marionete. Svoju funkciju poèeli su i zloupotrebljavati, pa tako sate i sate lamentiraju o uglavnom nevažnim i zapravo osobnim stvarima, a važnije preèuju. Tako na posljednjoj sjednici nitko nije tražio odgovornost iako je HRT sam priznao da je u veljaèi bilo prikrivenog marketinga u dvije emisije. Ali je zato Jadranka Kolareviæ žestoko protestirala zbog naèina na koji su pojedine informativne emisije HTV-a javljale o fizièkom sukobu nje i Danka Bljajiæa. Kolareviæeva je uvrijeðena što su novinari i urednici to nazivali tuènjavom iako je ona bila fizièki napadnuta. To se, naravno, može razumjeti. No, kada bez ikakvog ustruèavanja zbog toga traži odgovornost glavnog urednika informativnog programa, a u tome dobije svesrdnu podršku ranije spomenute homogene grupe vijeænika, onda tu nešto ne štima. Kada jedan èovjek napadne drugoga, a ovaj mu uzvrati (izmeðu ostalog i cipelom), to obièno svi zovu tuènjava. Kada u automobil koji stoji na semaforu udari drugi automobil, onda to svi zovu sudar. Jedan èovjek verbalno napadne drugoga, a ovaj se opet verbalno brani, dakle posvaðali su se.
Dovoljno ruku
Moglo bi se razumjeti da se fizièki napadnuta Kolareviæ našla povrijeðena takvom terminologijom pa da naèelno zatraži ispriku kao i svaki drugi graðanin koji se našao u sliènoj situaciji. Ali svjesna snage koja proizlazi iz povezane grupe, zloupotrebljava svoju funkciju i ultimativno poziva na odgovornost. Zapravo, dio Vijeæa toliko se osilio shvativši da ima dovoljno ruku u zraku za bilo koju odluku, pa ne treba èuditi ako uskoro krenu izglasavati nepovjerenje predsjedniku Republike zbog lošeg nastupa na televiziji ili možda proglase Hrvatsku èlanicom EU jer se u Dnevniku vidjelo da se oni u Bruxellesu nešto neækaju.Novinari koji pišu o HRT-u i Vijeæe prirodni su saveznici. I jedni i drugi rade u interesu javnosti trudeæi se razotkriti mutne radnje na Prisavlju. No, posljednjim potezima isprovocirali su gotovo perverznu situaciju, da novinari moraju braniti HRT od Vijeæa, što se vjerojatno posljednji put dogaðalo negdje devedesetih godina kada su u sliènom Vijeæu sjedili - politièari.


Povratak

AKTUALNO