![]() |
Arhiva priopćenjaNakon smjene T. Šimiæ traže i Ronèeviæevu glavu27.04.2007.
Prije posljednjih zakonskih izmjena to je tijelo brojalo 25 èlanova od kojih su 22 èlana predlagale nevladine udruge i neke znaèajne institucije. Meðu ostalima bili su tu predstavnici udruga potrošaèa, mladih, zaštitnika ljudskih prava, ekoloških, književnih i medijskih udruga, predstavnika filmskih umjetnika, ali i Matice hrvatske, HAZU-a i slièno. Sve njih predlagale su izravno same zajednice udruga, a Ministarstvo kulture automatizmom ih je potvrðivalo. Po jednog su èlana postavljali predsjednici Republike, Vlade i Sabora, no oni nisu bili politièari veæ istaknuti javni djelatnici, profesori i akademici. Taj je model bio naèelno dobar, meðutim problem je bio što je to tijelo bilo odgovorno samo za program, dok je za menadžerski dio HRT-a bilo zaduženo Upravno vijeæe. Njegovih je sedam èlanova izravno postavljao Sabor i oni su postavljali ravnatelja. To je funkcioniralo sve dok Vijeæe nije izabralo èelnike programa koji nisu bili po volji ravnatelju. Suradnja je tada pukla, a HRT je bio u totalnom rasulu. Tada je Raèanova koalicija promijenila Zakon o HRT-u kojim je ukinuto Upravno vijeæe, a Programsko je dobilo sve ovlasti: postavljanje glavnog ravnatelja i potvrðivanje svih ostalih upravnih i programskih èelnika HRT-a. No, broj èlanova smanjen je na 11, a njih imenuje Sabor nakon dogovora vlasti i opozicije. Prvo vrijeme èinilo se da novi model i nije tako loš, no sada je jasno da to tijelo gubi gotovo svaki svoj smisao. Kao i u onom mnogobrojnijem Vijeæu, u kojem se dio èlanova povezao i krenuo u osnivanje vlastite stranke, veæina sadašnjih èlanova ozbiljno se organizirala i ruke podižu kao uvezane marionete. Svoju funkciju poèeli su i zloupotrebljavati, pa tako sate i sate lamentiraju o uglavnom nevažnim i zapravo osobnim stvarima, a važnije preèuju. Tako na posljednjoj sjednici nitko nije tražio odgovornost iako je HRT sam priznao da je u veljaèi bilo prikrivenog marketinga u dvije emisije. Ali je zato Jadranka Kolareviæ žestoko protestirala zbog naèina na koji su pojedine informativne emisije HTV-a javljale o fizièkom sukobu nje i Danka Bljajiæa. Kolareviæeva je uvrijeðena što su novinari i urednici to nazivali tuènjavom iako je ona bila fizièki napadnuta. To se, naravno, može razumjeti. No, kada bez ikakvog ustruèavanja zbog toga traži odgovornost glavnog urednika informativnog programa, a u tome dobije svesrdnu podršku ranije spomenute homogene grupe vijeænika, onda tu nešto ne štima. Kada jedan èovjek napadne drugoga, a ovaj mu uzvrati (izmeðu ostalog i cipelom), to obièno svi zovu tuènjava. Kada u automobil koji stoji na semaforu udari drugi automobil, onda to svi zovu sudar. Jedan èovjek verbalno napadne drugoga, a ovaj se opet verbalno brani, dakle posvaðali su se.
|
AKTUALNO
|
|||||