Obrazloženja novinarskih nagrada i priznanja HND za 2006. godinu

08.05.2007.

 

 

 

 

Obrazloženja

novinarskih nagrada i priznanja HND

za 2006. godinu

 

 

 

 

 

(www.hnd.hr

rezultati objavljeni u ponedjeljak, 7. svibnja u 14 sati,  obrazloženja u utorak, 8. svibnja u 12 sati)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zagreb, 7. svibnja 2007.

 

Ocjenjivaèki žiri u sastavu Mirella Rašiæ, Pjer Šimunoviæ, Tomislav Butorac, Dražen Korda, dr. Stjepan Maloviæ donio je odluku da se zajednièka nagrada Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i Hrvatskog novinarskog društva

 

Nagrada Robert Schuman

 u kategoriji pisano novinarstvo

dodijeli Nevenu Šantiæu

komentatoru Novog lista

 

Obrazloženje

Višegodišnji rad, znanje i iskustvo u praæenju tematike EU u ovog je autora najjaèe izraženo. Iako ponekad pristupa i s kritièkim osvrtom na pojedine politièke probleme i predrasude u procesu pristupanja RH EUi, Šantiæ o temama europskih integracija i putu približavanja RH punopravnom èlanstvu EU piše razumljivim jezikom s krajnjim ciljem da što bolje informira hrvatsku javnost u ispravnost èlanstva RH ovoj integraciji.

Žiri takoðer smatra da treba pohvaliti rad novinarke Margarete Zouhar iz Samoborskog lista zbog iscrpne analize tematike predpristupnih fondova EU. Ovom pohvalom žiri želi potaknuti i ostala lokalna i regionalna glasila da se ubuduæe više angažiraju u izvještavanju o EU.

 

 

 u kategoriji radijsko novinarstvo

dodijeli Eliani Èandrliæ

novinarki HR Zagreb

 

Obrazloženje

Autorski koncept tjedne radijske emisije Euroviza nagraðene Eliane Èandrliæ istièe se analitièkim pristupom temama o europskim integracijama. Autorica na jednostavan i radijski slušljiv naèin nastoji slušateljima objasniti s raznih aspekata europske integracije kao takve ali i sam proces pristupanja RH EU podižuæi kritièku svijest javnosti.

 

 u kategoriji televizijsko novinarstvo

dodijeli Damiru Matkoviæu

uredniku HTV

 

Obrazloženje

Matkoviæ, koji veæ dugi niz godina obraðuje europske teme s raznih aspekata te prati zbivanja u EU kao i put RH prema njezinu èlanstvu, svojom je emisijom na originalan naèin pokazao kako je EU kao temu moguæe prikazati televizijski ne samo suhoparnim i birokratskim jezikom veæ i na zanimljiv, lako razumljiv i edukativan naèin.  Kombinirajuæi èinjenice i zanimljivosti putopisa, emisija na jednostavan naèin pokazuje kako èlanstvo u EU može utjecati na gospodarski razvoj upoznajuæi gledatelje s jednim gotovo nepoznatim djelom Europe.

 

Dobitnici priznanja Milan Grloviæ

 

Središnji odbor na sjednici održanoj 4. svibnja 2007. godine donio je odluku da se Priznanje HND Milan Grloviæ za izniman doprinos u radu Hrvatskog novinarskog društva dodijeli

 

Franu Potoènjaku

Obrazloženje

Pisanje mu je strast od davnih dana. Novinarstvom se bavi od srednje škole. Suraðivao u omladinskom listu Horizont. Od 1956. zaposlen na Radio Zagrebu sve do umirovljenja 1991. godine. Bio je najprije muzièki urednik, a zatim muzièki kritièar, prvi kojem je u svim medijima na svim prostorima bivše zajednièke države službeno priznat status kritièara zabavne glazbe u najširem smislu te rijeèi- od folka preko popa , rock do jazza. Suraðivao je dugo u tisku - Narodni list, Veèernji list, Vjesnik, Plavi vjesnik, Studio, Arena te listovima u drugim sredinama, itd.

Od 1991- 1994. èlan je Predsjedništva Hrvatskog novinarskog društva – predsjednici Gavranoviæ i Flego-, a u više navrata delegat i èlan Skupštine.

Unazad nekoliko godina obavljao je dužnost èlana Izvršnog odbora Ogranka umirovljenih novinara i ovom mandatu.

Nagraðen je nagradom Zlatno pero DNH 1982. godine, a dobitnik je i više priznanja svoje matiène kuæe Hrvatski radio Zagreb.

Aktivnim sudjelovanjem u radu HND, njegovim komisijama, Predsjedništvu HND, Klubu, Ogranku umirovljenika dao je veliki doprinos ugledu novinarske profesije, a kao vrhunski profesionalac borio se i za dignitet naše profesije.

 

Stipi Joliæu

Obrazloženje

Novinarstvom se poèeo baviti 1965., i to kao radnik - u tvornièkom listu Rade Konèara u Zagrebu, a nastavio kao student sociologije i filozofije 1969. - 1972. u omladinskim listovima (èlan redakcije, urednik i suradnik) – Omladinski tjednik, Studentski list i TLO (Tjedni list omladine). Potom se zaposlio u Plavom vjesniku, a 1973. prešao u Veèernji list u kojem je radio do 2002. kad je otišao u prijevremenu mirovinu.

Osim u Veèernjem listu u kojem je objavio tisuæe èlanaka i 50-tak feljtona, puno je tekstova objelodanjeno i u drugim medijima, ponajprije u Vjesniku, VUS, Startu, Danasu, Studiju, Vikendu, Tjedniku odabranih priloga (TOP),  Areni, Fokusu, Radnièkim novinama, Lovaèkom vjesnik,u itd., pa i u nekim inozemnima listovima.

Cijelu novinarsku karijeru bio je reporter i jedan od protagonista istraživaèkog novinarstva, koje u Hrvatskoj ima mnogo dublje korijene nego se to danas govori. U svojim istraživaèkim tekstovima najviše se bavio konfliktnim temama iz podruèja društveno-ekonomskih i socijalnih odnosa. Za seriju tekstova o financijskim i proizvodnim malverzacijama u tada èuvenoj zagrebaèkoj Tvornici televizora RIZ-u, 1978. dobio je nagradu Zlatno pero godine DNH. Hrvatsko novinarsko društvo je 2000. nagradilo je dva njegova istraživaèka èlanka o zagaðivanju Plitvica - nagradom Velebitska degenija.

Bio je jedan od osnivaèa Sindikata novinara Hrvatske 1990., a osnivaè novinarskog sindikata u Veèernjem listu, èiji je predsjednik bio do 1994., zatim predsjednik Sindikata novinara Hrvatske od 1991.do 1996., te èlan Izvršnog i Središnjeg odbora Hrvatskog novinarskog društva od 1992. do 1996. godine.

Njegov najveæi uspjeh u sindikalnom radu je organiziranje novinara u novinarski sindikat u teškim ratnim uvjetima, te potpisivanje prvih novinarskih kolektivnih ugovora u sedam najveæih medija u Hrvatskoj 1996. godine.

Istodobno u Veèernjem listu bio je èlan Radnièkog vijeæa, a potom njegov predsjednik od 2001. do 2002.

Od 1997. do danas predavaè je Amerièkog centra za meðunarodnu radnièku solidarnost AFL – CIO – za interno komuniciranje i komuniciranje s medijima. Dosad je održao devedesetak trodnevnih seminara za predsjednike sindikata i sindikalne povjerenike.

Uz sve to objavio je i dvije knjige: «Interno informiranje i komuniciranje u sindikatu i poduzeæu» u rujnu 2002., koju je izdala Press Data – medijska agencija Hrvatskog novinarskog društva , te u sijeènju 2003. «Kako komunicirati s novinarima, medijima i javnošæu» (isti izdavaè).

Trenutaèno je potpredsjednik Novinarskog vijeæa èasti Hrvatskog novinarskog društva i poèasni predsjednik Sindikata novinara Hrvatske

 

Siniši Hanèiæu

Obrazloženje

Siniša Hanèiæ dugogodišnji je fotoreporter i urednik foto rubrike 24 sata. U protekloj godini dao je velik doprinos radu Zbora fotoreportera kao èlan žirija za dodjelu nagrada te kao jedan od onih koji se najviše založio da bi Zbor u prošloj godini organizirao šest izložaba Hrvatska novinska fotografija.

Prošle godine Zbor fotoreportera izdao i prvu knjigu Hrvatska novinska fotografija na èijoj je izradi Siniša Hanèiæ aktivno sudjelovao u odabiru fotografija i pronalaženju sponzora kako bi se mogla objaviti.

U akciji Zbora fotoreportera za pomoæ našoj nažalost preminuloj kolegici Ani Rukavini upravo je Siniša Hanèiæ bio pokretaè cijele akcije, organizator aukcije fotografija i cijelog projekta koji je pratio ovu humanitarnu akciju.

 

 

Ocjenjivaèka skupina za novinarske nagrade za tisak za 2006. godinu u sastavu: Božica Brkan, predsjednica i èlanovi Ognjen Alujeviæ, Zdenko Duka, Zlatko Herljeviæ, Orlanda Obad, Drago Hedl i Šenol Selimoviæ o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je da se

 

Nagrada Marija Juriæ–Zagorka za vijest/izvještaj za tisak za 2006.

dodijeli Branku Škoriæu

 

za serija tekstova o Sluèaj Maškarin

objavljeno u Novom listu, 23.-27. svibnja i 1.-9. kolovoza 2006.

 

Obrazloženje

Branko Škoriæ, novinar Novog lista, prvi je objavio vijest, a potom i serijal tekstova kojima je problematizirana operacija slijepog crijeva Rabljanina Miroslava Maškarina, nakon koje mu je amputirana noga i jedva je

Povratak