|
|
Arhiva priopćenja
Besplatne izvore informiranja na Internetu koristi 700.000 graðana 06.07.2007.
| Velika migracija korisnika iz tradicionalnih medija na Internet je zapoèela. Pokazuje to najnovije terensko istraživanje agencije GfK o navikama hrvatskih internauta, provedeno tijekom svibnja. Naime, iz njega proizlazi da svaki drugi korisnik Interneta taj medij koristi svakodnevno, a dodatnih 36 posto barem jednom tjedno. Meðutim, dok je prije dominirao e-mail, kao primarni razlog zbog kojeg se Hrvati spajaju na Internet, sada to više nije tako. GfK ukazuje da se Hrvati na Internet sve više spajaju u potrazi za vijestima. |
Uz oglašavanje na internetu brzo rastu prihodi i od e-poslovanja
Prema njihovom istraživanju, èak 53 posto korisnika Interneta lista domaæe portale kako bi se informirali o dnevnim zbivanjima, a njih 65 posto dodatno pretražuje Mrežu kako bi produbili svoja znanja. Alarmantan je to podatak za sve tradicionalne medije, od onih tiskanih preko radija do televizije, jer 53 posto èitaèa vijesti na Internetu èini publiku od 700.000 graðana koji preferiraju besplatne izvore informiranja. Rijeè je uglavnom o surferima iz Zagreba i Dalmacije, onima koji se najviše koriste Internetom, a taj je trend posebno izražen kod osoba mlaðih od 24 godine. Dodatno to potvrðuje jedno drugo istraživanje, koje je proveo Gemius, o posjeæenosti hrvatskih web siteova. Iz njega je vidljivo da vrhom ljestvice najposjeæenijih online odredišta u Hrvatskoj dominiraju web portali s vijestima. U svibnju ih se èak devet našlo meðu 15 najposjeæenijih web portala. Meðu njima su neki dugogodišnji takmaci, poput Tportala i Net.hr-a, ali i neki novi prvaci poput web portala našeg lista - Poslovni.hr. Jedina tražilica specijalizirana za hrvatski Internet, Pogodak.hr, bilježi nešto blaži uspjeh. Prema Gemiusu, nalazi se tek na 32. mjestu po posjeæenosti. Apsolutni lider je i dalje Google. To se ne može zakljuèiti iz istraživanja posjeæenosti domaæih web portala, ali je vidljivo iz svih statistika koje se o hrvatskom internetu objavljuju online, primjerice na Alexi. Osim prihoda od online oglašavanja na web portalima, drugi brzorastuæi izvor prihoda na domaæem Internetu je e-poslovanje. Online kupuje tek 92.400 graðana od njih ukupno 1,32 milijuna koliko ih koristi svjetsku mrežu. Najviše na taj naèin kupuju Istrani i Primorci, mahom najbogatiji, visokoobrazovani muškarci u zrelim godinama. No osim klasiène e-trgovine sve više graðana preko Interneta troši na druge aktivnosti. Tako 171.000 graðana Internet koristi za skupljanje turistièkih informacija i uplatu aranžmana, a 184.800 graðana za plaæanje raèuna. |
Najviše mladih
Istraživanje GfK ukazuje da dominantni korisnici Interneta više nisu najbogatiji i najbolje obrazovani. Najveæi broj internauta ima srednju školu, a gotovo 60 posto korisnika mjeseèno zaraðuje manje od 4000 kuna. Najbolje obrazovani, po novome, èine èetvrtinu od ukupnog broja hrvatskih korisnika Interneta. Nadalje, samo 25 posto domaæih internauta mjeseèno raspolaže s 4000-6000 kuna. Iako su mlaði od 24 godine još visoko zastupljeni u strukturi korisnika (32 posto), poticaj razvoju e-poslovanja je èinjenica da gotovo pola hrvatskih internauta èine radno sposobni graðani u dobi izmeðu 25 i 44 godine. |
| Hrvatska sa 38 posto u europskom prosjeku |
| Hrvatska je po postotku aktivnih korisnika Interneta u europskom prosjeku. GfK navodi da je hrvatski prosjek 38 posto, a europski 39 posto. No taj podatak nije osobito impresivan kad se usporedi s drugim tranzicijskim zemljama poput Èeške (50 posto) i Slovenije (56 posto). Indikativa je i podatak da se Internetom u RH koristi 38 posto graðana iako osiguran pristup Mreži ima 50 posto. |
Povratak
|
 |
|
