|
|
Arhiva priopćenja
HDZ i HSU i dalje taje financijsko izvješæe 09.08.2007.
| | 
Provedba zakona je rezultirala retardacijom otvorenosti stranaèkih financija u Hrvatskoj, kazao je Petroviæ. Bar dvije parlamentarne stranke, HDZ i HSU, još nisu objavile svoja godišnja financijska izvješæa na internetskim stranicama, što su prema zakonu dužne. Petroviæ je kazao da je teško zamisliti poštene izbore ako neke stranke kriju izvore financiranja.
ZA DOPUNU ZAKONA
TIH je poèetkom srpnja od Ministarstva financija službeno zatražio te podatke o strankama, ali je zahtjev odbijen uz obrazloženje da je taj podatak porezna tajna. U TIH-u smatraju da je time izigran Zakon o financiranju politièkih stranaka koji bi u ovom sluèaju trebao imati prednost pred opæim poreznim zakonom na koji se pozvao ministar Ivan Šuker. TIH se zbog toga zauzima za dopunu Zakona i za to da sve stranke daju pismenu suglasnost Poreznoj upravi za predoèavanje podataka. Predlaže se otvaranje posebnih raèuna prije izborne kampanje koji æe se nakon njenog završetka zatvoriti, ogranièenje svote koju je dopušteno potrošiti u kampanji, uvoðenje neovisne komercijalne revizije koja bi pregledala prihode i rashode te obvezno prijavljivanje troškova prije glasovanja.
Problem u provedbi je nastao jer su, prema novom zakonu, stranke do kraja veljaèe trebale predati financijska izvješæa nadležnim tijelima, a do kraja lipnja Ministarstvu financija i Državnoj reviziji. Postoji i obveza objavljivanja podataka o financijama za prethodnu godinu na internetskim stranicama, ali Zakon ne precizira do kada se to mora uèiniti. Prema prijašnjem zakonu stranaèki financijski izvještaju bili su dostupni javnosti u ožujku.
PORAZNO ISTRAŽIVANJE
TIH je na konferenciji za novinare predstavio i rezultate istraživanje agencije Promocija plus provedenog krajem srpnja i poèetkom kolovoza prema kojima veæina graðana (52,8 posto) nepoštenima smatra stranke i politièare koji ne objavljuju izvore financiranja, dok èetvrtina ispitanika smatra da je rijeè o politièarima koji još nisu nauèili važnost prikazivanja podataka. Na biraèe prilikom odluèivanja kome dati svoj glas najviše utjeèe program (48,2 posto), zatim osobnost politièara (30,2 posto), a slijedi predizborna kampanja s 8,8 posto. Najviše anketiranih (32 posto) misli da je glavni razlog za donošenje politièkih odluka interes politièara, nešto manje (27,6 posto) ih smatra da se odluke donose zbog vanjskoga pritiska, a samo 17,5 posto anektiranih navodi da se pri odluèivanju politièari vode interesima graðana.
Autor: Tihomir PONOŠ
Povratak
 |
|
|
|
