|
|
Arhiva priopćenja
Gavin O'Reilly: Rasprave o padu naklada novina su neutemeljene 31.08.2007.
|
Èelnik WAN-a odbacuje tvrdnje o negativnom trendu industrije tiskanog novinarstva teške 180 milijardi dolara.
Pokušavši odbaciti tvrdnje o sumraku tiskanog novinarstva, predsjednik Udruge svjetskih novinskih izdavaèa (WAN) Gavin O' Reilly u najnovijem izdanju meðunarodnog èasopisa Svjetski trendovi u novinarstvu istaknuo je da je globalna industrija tiskanog novinarstva "teška" 180 milijardi dolara te da naklade kupovnih i besplatnih novina konstantno rastu.
Naklade kupovnih novina lanjske su godine narasle za 1,9 posto, navodi WAN, a u posljednjih pet godina poveæane su za èak 8,7 posto, dok je naklada besplatnih novina lani u svijetu dosegla 40,8 milijuna primjeraka. Tiskani mediji, odnosno novine i èasopisi, istièe O'Reilly, sa 42 posto udjela na tržištu još drže poziciju najveæeg svjetskog oglašivaèkog medija pri èemu dnevne novine pritom pokrivaju 29,4 posto tržišta oglašavanja. Prihodi od oglašavanja lanjske su godine skoèili oko èetiri posto, a u posljednjih pet godina su narasli za èak 15,6 posto. Sukladno navedenim podacima O'Reilly tvrdi da su rasprave o padu naklada novina neutemeljeni, te istovremeno odbacuje tvrdnje o sve jaèem utjecaju digitalnih medija nauštrb novina i da mlaða generacija ne kupuje novine, veæ da ih èita samo starija populacija te da je oglašavanje u njima staromodno. O'Reilly je stoga pozvao novinske izdavaèa na kampanju pod geslom "Èinjenice umjesto mitova o novinama". U prilog svjetskom rastu novinskih naklada govori i nedavno WAN-ovo istraživanje u skladu s kojim su globalne naklade novina u tiskanom obliku lani su porasle 2,3 posto. Prodaja novina prošle je godine poveæana u Aziji, Europi, Africi i Južnoj Americi, a pad je zabilježen samo u regiji Sjeverne Amerike. Na besplatne novine otpada gotovo 8 posto globalne naklade, pokazuju podatci koje je WAN objavio u sklopu godišnjeg ispitivanja trendova novinarstva u svijetu. |
|
Hrvatska i Turska lani su ostvarile skok prodaje novina, koja je istovremeno pala u Norveškoj i Švicarskoj. Kao i dosad, istraživanje WAN-a pokazuje da novine i dalje najviše kupuju Japanci, dok Belgijci troše najviše vremena na èitanje, u prosjeku 54 minuta dnevno. Nakon Belgijaca, najviše vremena (u prosjeku 48 minuta) èitajuæi novine provode Kinezi, Finci i Brazilci. Pet najveæih besplatnih novina su Metro u Velikoj Britaniji, Leggo i 20 Minutos u Italiji, te Que! i ADN u Španjolskoj. Pet je najveæih tržišta novina, pokazuje istraživanje, Kina, Japan, Indija, Sjedinjene Amerièke Države i Njemaèka. Na Kinu, Japan i Indiju otpada 60 od ukupno 100 najoprodavanijih dnevnih novina. Pridoda li se prodaji kupovnih i naklada besplatnih novina, globalno je poveæana za 4,61 posto. Rast prodaje novina lani je ponovno dosegao nove rekordne razine. Istraživanje pokazuje da 515 milijuna ljudi dnevno kupuje novine. Ukljuèujuæi besplatne novine, dnevna naklada novina u svijetu je 2006. poveæana na gotovo 556 milijuna. Procjenjuje se da svaki dan u svijetu novine u prosjeku èita 1,4 milijardi ljudi uzme li se u obzir da u veæini sluèajeva jedan primjerak novina èita više od jedne osobe. Prodaja dnevnih novina lani je u Europi ukupno rasla, a rast naklada lani je zabilježen u 10 zemalja.Tako je Rumunjska nakladu poveæala 25,7 posto, Austrija 9,43 posto, Portugal 8,95 posto. Estonija, Irska, Italija, Litva, Malta, Poljska i Slovaèka takoðer su poveæale prodaju, a na Cipru je bila stabilna. Ostalih 15 èlanica Europske unije bilježile su pad, pri èemu je najviše bilo pogoðeno slovensko tržište uz pad od 18,9 posto. Letonija istodobno je bilježila pad broja naklada od 7,8 posto, Grèka 4,9 posto, a smanjene su i u Belgiji, Èeškoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemaèkoj, Maðarska, Luksemburgu, Nizozemska, Španjolskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji. |
Povratak
|
 |
|
