Anketna estradizacija izbora

30.11.2007.

Izlaznu anketu lansirale su potkraj 1960-ih televizijske kuæe u Americi kako bi naciji što prije nagovijestile izbornog pobjednika. Njihova fascinacija izlaznim anketama ima uporište  prije svega u geografskim obilježjima te zemlje.  Naime, glavnina amerièkog teritorija proteže se kroz èetiri vremenske zone pa u trenutku zatvaranja birališta na istoènoj obali, ona na zapadnoj ostaju otvorena još iduæa tri sata. To vrijeme od zatvaranja birališta na istoènoj pa do zatvaranja birališta na zapadnoj obali te objave prvih službenih rezultata, ostavilo je prostora za nemilosrdnu tržišnu utakmicu meðu televizijskim postajama koje su, nastojeæi biti prve u eteru, izlazne ankete pretvorile u svojevrsne “rezultate prije rezultata”.   

No, ubrzo su se suoèile s problemom raskoraka izmeðu anketne projekcije i pravih izbornih rezultata, što je stvorilo potpunu pomutnju meðu biraèima. Najpoznatiji je vjerojatno sluèaj predsjednièkih izbora 2000. godine, kada su najveæe televizijske kuæe povjerile provoðenje izlaznih anketa organizaciji Voter News Service. Rezultati anketa sugerirali su da na Floridi, doduše s vrlo malom razlikom, pobjeðuje Al Gore. Kada je prebrojavanje pokazalo da je pobjednik George W. Bush, zbunjena javnost okomila se na medije. Iako je Florida kasnije iz pogreške prerasla u sluèaj, sve velike televizijske kuæe, ukljuèujuæi CNN i Fox News, priznale su da su brzopleto iskoristile podatke i posule se pepelom.  

Slièno su i u Velikoj Britaniji izlazne ankete 1992. predviðale sasvim izjednaèen rezultat izmeðu dviju najveæih stranaka da bi u konaènici uvjerljivo pobijedila Konzervativna stranka na èelu s Johnom Mayorom. Pouèen tim iskustvom, britanski BBC postao je toliko oprezan oko upotrebe izlaznih anketa da u svojim smjernicama za praæenje izbora upozorava novinare kako nikad ne smiju zaboraviti da je iskljuèivo rijeè o procjeni koja možda može upuæivati na trend, no još uvijek nije konaèan rezultat. Kako bi moguænost zabune sveli na minimum, BBC èak preporuèuje novinarima da koriste oprezne formulacije poput “èini se” ili “moglo bi se dogoditi da” i sliène.   

Izlazne ankete samo su ankete i, dakako, mogu više ili manje odstupati od stvarnih rezultata. Problem je u njihovoj prezentaciji koja mora ukljuèivati cijeli niz objašnjenja i ograda, pogotovo u nas gdje su biraèima mnoge situacije, uobièajene za razvijene demokracije, sasvim nepoznate. Hrvatska je na žalost prigrlila svaku, pa i onu anketnu, estradizaciju izbora bez promišljanja kako æe osigurati popratne, obrazovne i kontrolne mehanizme. Je li iluzorno oèekivati da æe se do sljedeæih izbora netko konaèno i time pozabaviti?

Povratak