Medijska etika: preko leševa do bolje zarade

11.01.2008.

Tako je Mirjana Hrga na Novoj TV na dan kad jedan èlan šire obitelji nije uspio prepoznati tijelo u udarnom terminu razgovarala s Alanom Bosnarom, predstojnikom Zavoda za sudsku medicinu u Rijeci. Hrga najavljuje prilog rijeèima da je "obitelj u teškom šoku", pa se onda vidi uplakana majka koja zapomaže "vratite mi moje dite!", da bi voditeljica nastavila kako je sve to strašan šok za obitelj te da roditelji uopæe nisu išli na identifikaciju tijela. I dr. Bosnar se slaže da je identifikacija "ovo nešto najgore što se roditelju može dogoditi", te da ima razumijevanja za roditelje. No, sve to ih ne spreèava da prièaju o detaljima smrti nesretne djevojke, gotovo je secirajuæi pred oèima gledatelja meðu kojima su možda bili i roditelji ubijene djevojke. Hrga pritom zakljuèuje da se ovdje "izgleda dogodila strašna destrukcija, posebice glave". To što nesretni roditelji još nisu ni shvatili što se zapravo dogodilo njihovoj kæeri, što im je bilo teško prihvatiti da nje više nema, a kamoli naèin na koji je ubijena, nikome na Novoj TV nije smetalo. Ovo je samo jedan primjer kad mediji izgube kompas i razmišljaju samo o zaradi. Kako æe njihovo zaraðivanje kruha, a možda i nekoliko skupljih stvarèica, utjecati na najbliže onih koje seciraju malo koga zanima. Sliène stvari radi veæina medija, izvode se javne obdukcije, seciraju se obiteljski odnosi, krše se prava djeteta. I nikome ništa. Nedavno je u emisiji Istraga obraðivan sluèaj djeèaka kojeg je istukao nastavnik. Emisija je uzela u obranu djeèaka pa je krenuo progon nastavnika, no negdje na pola puta i njima je ispao kompas. Kada su iz škole ustvrdili da je djeèak èesto neposlušan, novinarka je javnosti predoèila medicinsku dokumentaciju iz koje se vidi da djeèak ima psihièki poremeæaj. U nastavku emisije nekoliko ga puta naziva "retardiranim". I nikome ništa. I logièno je da se nikome ništa ne dogaða jer u Hrvatskoj jednostavno se ovakve stvari ne mogu ozbiljno kazniti. Prijave protiv novinara mogu se podnijeti Sudu èasti Hrvatskog novinarskog društva, no sankcije su zapravo nikakve.

Mila Jelaviæ Upozorenja novinarima koji sustavno krše Kodeks èasti HND-a i etièke kodekse matiènih kuæa zapravo ne znaèe ništa. Èak ih ne brine ni iskljuèenje iz HND-a kojeg mnogi novinari i nisu èlanovi. Novinare se zbog toga ne sankcionira ni u matiènim kuæama jer njihovi tekstovi ili prilozi ionako odobravaju urednici, koji su tako još odgovorniji. Svatko se može sjetiti barem jednog sluèaja kada su podizane tužbe protiv novinara i medija zbog nekakvih duševnih boli, a nerijetko su izricane i novèane kazne samo zbog izreèenog stava. Nedavno je sud u Rijeci presudio da Novi list mora platiti odštetu ženi èija se slika, snimljena na javnoj plaži, našla u novinama. No, nitko ni ne pomišlja na tužbe kada se objavljuje, primjerice, identitet silovane djevojèice iako se ne može usporediti šteta koja je uèinjena njoj sa štetom kakve kupaèice ili uvrijeðenog politièara. Vjerojatno je to jedan od najvažnijih razloga što je broj kršenja etièkih pravila u Hrvatskoj zapravo u porastu, što priznaju svi koji se tim problemima bave. Dokaz za to je i jedan od zakljuèaka s nedavne Skupštine HND-a, u kojem se tvrdi da novinari preèesto krše Kodeks èasti. "Skupština poziva sve novinare da se u svom radu pridržavaju naèela etike i profesionalizma, a posebno u sluèajevima kada su teme novinarskih priloga djeca. U tom smislu, Skupština poziva i vlasnike medija da prihvate provedbu pravila profesije naspram hinjene utrke za senzacionalizmom", kaže se u tom zakljuèku. A Kodeks èasti brani fotografiranje i intervjuiranje djece bez nazoènosti roditelja, razgovor s uèenicima bez odobrenja škole, otkrivanje identiteta djece upletene u sluèajeve seksualnog zlostavljanja i slièno. Situacija je po tom pitanju sve gora. U trci za profitom, èitateljima ili gledateljima, ne poštujemo minimum etièkih normi. Žalosno je što novinari žele biti policajci, pa nerijetko objavljuju identitet ljudi prije policije. Posebno je strašno kad su u pitanju djeca i neke manjinske skupine", kaže Mislav Bago, potpredsjednik HND-a, koji smatra da bi moguæe rješenje ovog sve veæeg problema moglo biti u tome da se u takvim sluèajevima tuže izdavaèi, a ne novinari. "Novinari uglavnom govore da su na takav rad prisiljeni jer to vlasnici od njih traže", kaže Bago, koji vjeruje da bi vlasnici više poštivali etièke norme kada bi oni morali plaæati velike kazne.

Povratak