3M - Strategija novina buduænosti

15.03.2008.

Škola je u prvom okupljanju u Dubrovnik privukla 30-ak predavaèa i dvanaest najboljih studenata komunikologije s Fakulteta politièkih znanosti iz Zagreba te Hrvatskih studija, a kako su kao cilj naveli namjeru da postanu “stalno godišnje okupljalište najuglednijih svjetskih medijskih lidera”, gostovanje èelnika Styrije Horsta Pirkera uklopilo se u taj pristup.

Pirker je svojih devedeset minuta izlaganja o buduænosti novina temeljio na iskustvima europskih država, trendovima u medijima te je izložio strategiju “3M” kojom više vrsta medija (TV, radio, novine, sms, web portal) dostavlja informacije razlièitim kanalima (satelitom, kabelskim TV, fizièki, UMTS-om) na razlièitim platformama (papir, PC, mobitel).  Bez takve strategije, smatra, novine u buduænosti neæe imati veæi uspjeh.

Pirker je prikazao kako je opæi trend u svijetu medija pad broja izdavaèa novina, ali i pad tiraža. Jedini su iznimci u Europi, kad je rijeè o broju tiskanih primjeraka novina, Austrija i Hrvatska. Promjene su se dogodile i kod èitatelja, koji takoðer bilježe pad, ali i znaèajnu promjenu strukture. Opæi je trend pad broja mladih èitatelja (od 14 do 29 godina) i porast broja starijih èitatelja (60-69 godina).

Tako je navedeno istraživanje iz Velike Britanije po kojemu je razvidno da je u posljednjih 30-ak godina broj mladih èitatelja, koji su nekad bili vodeæi dio èitateljske publike, toliko pao da se može reæi kako mladi najmanje èitaju. Pirker je naveo i da se drastièno smanjuje vrijeme provedeno uz medije.

U istraživanjima je najprije bio uoèljiv pad vremena koje se odvaja za medije, a sve je teže doæi i do publike. I broj oglašivaèa u novinama u posljednjih deset godina pada rapidno, ali raste na TV-u i internetskim portalima. No, to ne znaèi da su prihodi pali u toj mjeri. Oni èak rastu. Dakle, svi pokazatelji upuæuju na negativne trendove u medijima, kazao je Pirker te dodao kako se i mediji vlasnièki okrupnjavaju, ali to je tek u zaèecima u odnosu na druge gospodarske grane.

Usto, naveo je da su u SAD-u mediji iznimno profitabilni te da, za razliku od ostale industrije koja bilježi profit od 5 posto, mediji ubiru od 25 do 30 posto profita. Ako mediji žele svijetlu buduænost, neizostavno moraju, smatra Pirker, primijeniti 3M strategiju ili poèeti tiskati besplatne novine. Prvi je u takav projekt krenuo Metro u Švedskoj, i to prije jedanaest godina, kazao je Pirker, a danas je na tržištu dvjestotinjak besplatnih novina. Na pitanje hoæe li naslovnice pune senzacija, nasilja i krvi biti buduænost novina, Pirker je ustvrdio kako to “ovisi o vrsti novina”.

Internetom do veæe tiraže
– Pozicija novina bit æe mnogo važnija u buduænosti jer æe razlièiti ljudi tražiti razlièite informacije i razlièitu zabavu. Naravno, bit æe i ljudi koji æe tražiti kriminal i nasilje na naslovnicama, ali æe biti i drugih novina koje æe biti “opinion leader” – kazao je Pirker.

– Mogu novine i bez te strategije imati buduænost, ali æe onda morati prijeæi na besplatna izdanja. Dovoljno je promijeniti taj poslovni model i biti uspješan, ali ne možete biti mnogo uspješniji ako ne koristite 3M strategiju – multimedija, multikanali i multiplatforma – rekao je Pirker i na upit gdje je Veèernji list u toj strategiji kazao kako je Veèernji zapoèeo primjenu strategije jer je njegov web portal iznimno dobar,   moderan i na meðunarodnoj razini.

– Stoga mislim da su prvi koraci uèinjeni, ali i da na red dolaze sljedeæe faze primjene strategije – kazao je Pirker.

Je li web portalom Veèernji list poveæao broj èitatelja, kao što je to bilo u sluèaju norveških novina, koje je naveo u prezentaciji, a koje su poveæale broj èitatelja više od 50 posto?

– Definitivno se poveæao broj èitatelja. Ne znamo koliko toèno jer nije, kao u norveškom sluèaju, provedeno istraživanje o tome. Ali brojke se mijenjaju vrlo brzo i mislim da æe istraživanje koje æemo provesti sljedeæe godine potvrditi da æe se slièno dogoditi i Veèernjem listu. Nadam se  u postotku kao u norveškom sluèaju – kazao je Pirker. Studente kojima je Pirker izlagao zanimao je utjecaj politièara na ureðivaèku politiku i usporedba s tim u vezi  u Austriji i Hrvatskoj, a mi smo ga pitali i za utjecaj oglašivaèa.

– Oglašivaèi nemaju velik utjecaj na razvoj medija. Oni su zainteresirani za publiku koju mi imamo – èitatelje, slušatelje i gledatelje. Ako im možemo “pribaviti” dosta publike, to je njima dovoljno. Styriji oglašivaèi ne èine nikakve probleme. Što se tièe politike u Austriji, to ovisi o razlièitim izdavaèima i njihovim utjecajima te odnosima s politièarima. Naša grupacija to ne èini. Više nas i ne zovu. Znaju da im to neæe pomoæi.

U Hrvatskoj smo imali ispoèetka komunikaciju s Vladom, ali više nemamo jer znaju da to neæe iæi. Uglavnom, nema  velike razlike u trendovima u dvjema državama jer smo dio iste obitelji. Ima moænih izdavaèa koji suraðuju s politièarima. Oni njima pomognu ovamo, a oni njima tamo.

Tako i u Hrvatskoj. Ali mi to ne radimo. Ako poènete suradnju, ulazite u probleme. Vlada se mijenja, pa morate paziti na vladu slijeva, pa zdesna, i tako lako možete doæi do problema. Propuštamo neke stvari zbog ovakvog pristupa, ali nastojimo držati distancu s politièarima. Ne vole nas zbog toga, a i to nas košta dosta novca.

Iznenaðen uspjehom 24 sata
Studente je zanimalo kako Pirker komentira uspjeh 24 sata. Odgovorio je kako je i sam iznenaðen uspjehom.

– Ne slažem se da su 24 sata “normalan” tabloid. Postoje razlike izmeðu njega i tabloida u Velikoj Britaniji i Skandinaviji. Govorimo o “pametnom” tabloidu, koji je razlièit od tradicionalnih tabloida.  Možda donosi senzacionalne naslove, ali mora biti istinit. Ne može biti agresivan prema manjinama ili useljenicima, što je èest sluèaj s tabloidima u Europi, a koje uglavnom drži politièka desnica. 24 sata to nisu. Ne znamo zašto su 24 sata toliko uspješne novine.

Nismo oèekivali ovoliku tiražu. Nadali smo se brojci od stotinu tisuæa primjeraka, ali ih na dan imamo izmeðu 200 i 250 tisuæa. Inicijalni strateški pristup oko 24 sata bio je vezan uz mlade èitatelje i Jutarnji list. Željeli smo oslabiti Jutarnji list novinama koje æe privuæi mlade èitatelje i tako uèiniti Jutarnji slabijim. Dakle, na neki naèin zaštititi Veèernji list i njegovu poziciju. To nam je bila strategija, ali smo došli u situaciju da 24 sata imaju veæu nakladu nego Veèernji i Jutarnji list zajedno.

Na upit o istraživanjima koja pokazuju poprilièan broj prikrivenih oglasa u novinskim èlancima, Pirker je kazao kako to zabrinjava.

– To je zabranjeno kod nas. Ne slažem se da postoji tolika razina prikrivenog oglašavanja, kako se navodi u istraživanjima, ali æu provjeriti. Mora biti granica izmeðu oglasa i tekstova. Èitatelji znaju što od pojedinog branda mogu oèekivati, pa miješanje oglašivaèa kroz èlanke nipošto nije dobro. Mi u Austriji to ne radimo, a osobito pazimo na takve stvari kod dnevnih novina.

Studente je zanimalo i Pirkerovo viðenje razlika izmeðu Styrije i EPH.

– Ninoslav Paviæ ponajviše želi moæ i utjecaj, a WAZ profit, a mi u Styriji želimo dati doprinos društvu, a ne samo ubirati profit. Ne želimo nikakvu moæ jer je to suprotno našim pravilima. Stoga i jesmo slobodni od svega – i od politike i od drugih moænika – odgovorio je Pirker. 

Povratak